Rev-1330/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1330/15-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica 1. T. R. iz R. i 2. J. V. iz R., zastupanih po punomoćniku P. J., odvjetniku u L., protiv tuženika E.&S. B. d. d. iz R., zastupanog po odvjetnicima Odvjetničkog društva P. i drugi iz R., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljica protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3032/2014-3 od 17. studenoga 2014., kojim je djelomično potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1379/14-7 od 23. srpnja 2014., u sjednici vijeća održanoj 25. studenoga 2015.

r i j e š i o j e :

Revizije tužiteljica odbijaju se kao neosnovane.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja odbačena je tužba prvo i drugotužiteljica, te naloženo tužiteljicama da tuženiku solidarno isplate parnični trošak u iznosu od 19.393,60 kn. Drugostupanjskim rješenjem potvrđeno je rješenje prvostupanjskog suda u dijelu izreke kojim je odbačena tužba tužiteljica, dok je uvažena žalba tužiteljica i preinačena odluka o parničnom trošku na način da je naloženo tužiteljicama da na jednake dijelove naknade tuženiku trošak postupka u iznosu od 19.393,60 kn.

Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju su podnijele prvo i drugotužiteljica.

Prvotužiteljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07

– Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11, 25/13 - dalje: ZPP). Predlaže da revizijski sud ukine drugostupanjsko rješenje.

Drugotužiteljica je reviziju podnijela zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud "poništi odluke prvostupanjskog i drugostupanjskog suda" i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Odgovori na revizije nisu podneseni.

Revizija nije osnovana.

Prema odredbi čl. 400. ZPP stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen u sporovima u kojima bi revizija bila dopuštena protiv drugostupanjske presude (čl. 382.).

Prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn.

U konkretnom slučaju vrijednost predmeta spora iznosi 782.490,00 kn, pa su ostvarene pretpostavke za dopuštenost revizije iz čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP protiv rješenja o odbačaju. Stoga je i s revizijom prvotužiteljice postupljeno kao s revizijom podnesenom prema čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP.

Predmet spora je zahtjev tužiteljica ispravljen podneskom od 6. ožujka 2009. (list 29 spisa) koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik E.&S. B. d.d. R. prekršila ugovorni odnos po ugovoru o kreditu broj …, sklopljenom 5. rujna 2005. između T. R. iz R. i E.&S. B. d.d. R."

Prvostupanjski i drugostupanjski sudovi odbacili su tužbu prvo i drugotužiteljice zbog nedostatka pravnog interesa, pozivajući se na odredbu čl. 187. st. 2. ZPP.

Prema odredbi čl. 187. st. 1. ZPP tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa, istinitost ili neistinitost kakve isprave. Prema st. 2. istog članka takva se tužba može podići kada je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa, ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

Prvostupanjski sud je dao valjane i jasne razloge, koje je prihvatio i drugostupanjski sud, zbog čega smatra da prvo i drugotužiteljica nemaju pravni interes za podizanje tužbe predmetnog sadržaja, a razloge za odbačaj prihvaća i ovaj revizijski sud jer smatra da su sudovi pravilno primijenili odredbu čl. 187. st. 2. ZPP i na temelju odredbe čl. 288. st. 2. ZPP odbacili tužbu.

Na navode revizije da je sud mogao jedino u prethodnom ispitivanju tužbe na pripremnom ročištu donijeti odluku o odbačaju tužbe, valja istaći da to nije točno, te da je sud imao ovlaštenje da to učini na pripremnom ročištu, a i kasnije, sve do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu.

Naime, pravni interes za isticanje deklaratornog zahtjeva mora postojati sve do zaključenja glavne rasprave, pa stoga, kad bi i nakon podnošenja tužbe za utvrđenje pravni interes za takvu zaštitu prestao postojati, sud će takvu tužbu odbaciti, što upućuje da sud postojanje pravnog interesa može provjeravati sve do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu.

Drugotužiteljica u reviziji ističe revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, navodeći kako je drugostupanjski sud dao nejasne i proturječne razloge o odlučnim činjenicama, time da u obrazloženju navedenih razloga drugotužiteljica ističe u stvari razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog kojeg se ne može podnijeti revizija (čl. 385. ZPP).

Stoga je neosnovan revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 11. ZPP.

Nadalje, neosnovan je revizijski razlog iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP s obzirom na to da je drugostupanjski sud u svom rješenju ocijenio sve žalbene navode koji su od odlučnog značaja te je označio razloge koje je uzeo u obzir i po službenoj dužnosti.

Prema odredbi čl. 396.a st. 1. ZPP u vezi odredbe čl. 400. st. 3. ZPP, kad sud odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ovog Zakona, isti se može, umjesto posebnog obrazloženja, pozvati na razloge iz prvostupanjske odnosno drugostupanjske presude ako ih prihvaća, ili na razloge iz neke ranije odluke revizijskog suda.

Prema st. 2. istog članka, u slučaju iz st. 1. ovog članka, revizijski sud je dužan uz svoju presudu na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluke na koju se poziva.

Ovaj revizijski sud u potpunosti prihvaća razloge iznesene u prvostupanjskom rješenju, pa se umjesto nepotrebnog ponavljanja, a na temelju odredbe čl. 396.a st. 1. u vezi odredbe čl. 400. st. 3. ZPP poziva na razloge iz prvostupanjskog rješenja, koji u cijelosti prihvaća.

Na temelju odredbe čl. 396.a st. 2. ZPP revizijski sud će uz svoje rješenje na internetskim stranicama objaviti i razloge prvostupanjskog rješenja na koje se poziva.

S obzirom da se nisu ostvarili revizijski razlozi, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP u vezi sa čl. 400. st. 3. ZPP riješiti kao u izreci.

Zagreb, 25. studenoga 2015.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v. r.