Revr-313/2016-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 313/16-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga, člana vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. M. iz B., kojeg zastupa punomoćnik T. F., odvjetnik iz O., protiv tuženika B. d.d., V., radi utvrđenja djelomične ništavosti sporazuma o uređenju radno pravnog statusa i isplate otpremnine, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-1492/13-4 od 2. prosinca 2015. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broji P-247/13 od 5. lipnja 2013., u sjednici održanoj 25. travnja 2017.,

r i j e š i o j e :

Revizija tužitelja odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

I Utvrđuje se djelomično ništav Sporazum o uređenju radno-pravnog statusa bivših radnika društva B. d.d. sklopljen dana 18. svibnja 2007. godine između tužitelja, zastupanog po U. r. B. iz V., M. P. odvjetnika iz V., B. M. odvjetnika iz V. i P. Đ. odvjetnika iz V., kao pravnih zastupnika Udruženja i radnika s jedne strane i tuženika B. d.d., V., s druge strane i to: u točki 2. st. 6. koji glasi:

"Radno neangažirani radnici putem Udruženja i svojih punomoćnika, uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje i priznanje staža iz prethodnih stavaka, prihvaćaju kao cjelovitu isplatu svih svojih potraživanja i zadovoljenje prava od bivšeg poslodavca, te priznaju, da su tom isplatom i priznanjem radnog staža u cijelosti namireni, kako za otpremnine, tako i za neisplaćene plaće s kamatama, čime se odriču svih daljnjih potraživanja po tim osnovama", u toč. 3. st. 2. koji glasi: "Radno neangažirani radnici koji su pokrenuli sudske postupke, radi utvrđenja i priznanja radnog staža, te naplate svojih potraživanja po tome osnovu, obvezuju se povući podnesene tužbe, ovršne ili druge prijedloge za naplate svojih potraživanja i odreći se od daljnjih tužbenih zahtjeva, ovrha i slično", te u toč. 4. dio teksta koji glasi: "te se obvezuju, da će nakon potpisa ovog sporazuma, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana, povući sve podnesene tužbe, ovršne i druge prijedloge za naplatu, i u ime svojih opunomoćitelja odreći se tužbenih zahtjeva, kao i pokretanja bilo kakvih drugih postupaka, radi utvrđenja prava ili naplate potraživanja iz ovog Sporazuma po njegovom izvršenju."

II Nalaže se tuženiku B. d.d., V., da tužitelju V. M. iz B., upiše u radnu knjižicu priznati i utvrđeni radni staž temeljem Sporazuma o uređenju radno pravnog statusa bivših radnika B. d.d. sklopljenog dana 18. svibnja 2007. godine u razdoblju od 24.08.1991. do 25.02.1992. godine, te od 01.07.1996. do 31.03.2003. godine, te prijavi podatke o utvrđenom stažu osiguranja nadležnom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u roku od 8 (osam) dana pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se tuženiku B. d.d., V., da tužitelju V. M. iz B., isplati 52.500,00 kuna (pedesetdvijetisućepetstokuna), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja je određena za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja teče od dana podnošenja ove tužbe pa do konačne isplate, kao i da tužitelju naknadi sav prouzročeni parnični trošak, sve u roku od 8 (osam) dana pod prijetnjom ovrhe.

Ujedno je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 425,00 kn.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

Protiv te drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 – dalje: ZPP) naznačujući sljedeća pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni:

"- Da li je tužitelj sukladno odredbi čl. 2. Zakona o radu diskriminiran zbog toga što je tuženik sa svojim radnicima zaključio dva sporazuma različitih sadržaja (u daljnjem tekstu: "prvi" i "drugi" sporazum)?

- Da li postoji razlika između pojedinih radnika tuženika koja bi predstavljala zakoniti osnov različitog "uređenja radno pravnog statusa" te povodom toga da li je "drugi" sporazum u bilo kojem svom dijelu ništav sukladno odredbi čl. 2. Zakona o radu i čl. 54. Ustava RH?

- Da li tužitelj ima pravo smatrati da je u trenutku potpisivanja "prvog" sporazuma bio radnik tuženika ako do tada nije odjavljen, tzv. M-2P obrascem, pri nadležnom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje?

- Da li tužitelj ima pravo sukladno čl. 3. "prvog" sporazuma, na jednokratnu isplatu iznosa od 1.500,00 kn neto za svaku godinu njegovog radnog staža kod tuženika, u koji iznos je uključena kako otpremnina tako i neisplaćena plaća sa kamatama, ako do dana potpisivanja tog sporazuma tužitelj nije odjavljen, tzv. M-2P obrascem, pri nadležnom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, i to bez obzira na odredbe "drugog" sporazuma?

- Da li je presudama prvog i drugog stupnja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka ako u njima nisu navedeni razlozi o odredbama materijalnog prava na koje se tužitelj u tužbi poziva?"

Predlaže da ovaj sud ukine obje nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija tužitelja nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. ovoga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima ili odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava ili Europskoga suda – trebalo preispitati sudsku praksu.

Prema odredbi st. 3. u reviziji iz stavka 2. ovoga članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojega ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Obrazlažući zašto smatra da su pravna pitanja zbog kojih je izjavio reviziju važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tužitelj u reviziji samo navodi da "u sudskoj praksi Vrhovnog suda nikada nije zabilježen ovakav slučaj, odnosno ovakvo rješavanje pitanja koja su usko povezana sa radnim statusom radnika kod određenog poslodavca."

Taj paušalni revizijski navod kojim tužitelj iznosi samo svoju prosudbu o potrebi za odgovorom na postavljena pitanja i tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom presudom nema značenje iznošenja razloga iz čl. 382. st. 2. i 3. ZPP-a. S obzirom na takav sadržaj revizija je nedopuštena, sukladno odredbi čl. 392b. st. 2. ZPP-a te ju je valjalo odbaciti i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 25. travnja 2017.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v.r.