Gž-52/1999-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedŽupanijski sud u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Damira Ronića kao predsjednika vijeća, te Veljka Kučekovića i Josipa Ivančevića kao članova vijeća, u parničnom predmetu tužitelja I. M. i D. M., oboje iz K., oboje zastupani po pun. Ž. P., odvj. iz K., protiv tuženice V. B. iz M., koju zastupa pun. M. R.-F., odvj. iz K., radi plateža, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv dijela presude na temelju priznanja Općinskog suda u Koprivnici, broj P.219/98-19 od 24. rujna 1998. godine, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 1999. godine,
Legislator headnote
AI generatedGž-52/1999-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Nalaže se tuženici V.B. iz M.,.P. …, da tužiteljima I.M. i D.M., oboje iz K., G. …, plati parnični trošak u iznosu od 5.888,50 kn u roku od 15 dana.
Full text
Gž.52/99-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Damira Ronića kao predsjednika vijeća, te Veljka Kučekovića i Josipa Ivančevića kao članova vijeća, u parničnom predmetu tužitelja I. M. i D. M., oboje iz K., oboje zastupani po pun. Ž. P., odvj. iz K., protiv tuženice V. B. iz M., koju zastupa pun. M. R.-F., odvj. iz K., radi plateža, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv dijela presude na temelju priznanja Općinskog suda u Koprivnici, broj P.219/98-19 od 24. rujna 1998. godine, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 1999. godine,
r i j e š i o j e
Žalba tužitelja djelomično se odbija kao neosnovana a djelomično usvaja te se presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Koprivnici, broj P.219/98-19 od 24. rujna 1998. godine preinačava u dijelu u kojem je tuženici naloženo da tužiteljima plati trošak parnice u iznosu od 5.509,00 kn u roku od 15 dana (točka III izreke presude) i rješava se:
Nalaže se tuženici V.B. iz M.,.P. …, da tužiteljima I.M. i D.M., oboje iz K., G. …, plati parnični trošak u iznosu od 5.888,50 kn u roku od 15 dana.
Obrazloženje
Sud prvog stupnja donio je presudu na temelju priznanja kojom je u točki III izreke presude tuženici naloženo da tužiteljima plati trošak parnice u iznosu od 5.509,00 kn u roku od 15 dana.
Protiv tog dijela presude žale se tužitelji zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlažu da se pobijani dio presude preinači.
Žalba je djelomično osnovana.
Tužitelji se žale što im nije priznat trošak sastava privremene mjere i pristojbe na prijedlog i rješenje o privremenoj mjeri. Prijedlog za izdavanje privremene mjere su podnijeli prije pokretanja ovog parničnog postupka u ovršnom postupku suda prvog stupnja broj Ovr.200/98, te je u tom postupku privremena mjera i izdana i plaćene su sudske pristojbe. Prema čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona, ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje, a prema st. 7. istog članka o troškovima postupka odlučuje sud u ovršnom postupku. Tužitelji su dakle troškove nastale povodom prijedloga za izdavanje privremene mjere trebali zatražiti u ovršnom postupku koji je vođen povodom tog prijedloga, a te troškove ne mogu potraživati u ovom parničnom postupku kao dio parničnog troška ovog postupka.
Stoga je taj žalbeni razlog neosnovan.
Međutim, tužitelji se osnovano žale što im sud prvog stupnja nije u cijelosti dosudio trošak zastupanja na ročištu održanom dana 15. svibnja 1998. godine, već im je trošak tog zastupanja dosuđen u 1/2 dijela. Na tom ročištu je tuženica dala odgovor na tužbu.
Prema odredbi tbr. 9. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetniku za svako ročište na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi pripada nagrada iz tbr. 7. t. 1. i 2., a ta nagrada predviđa plaćanje punog iznosa, onako kako su tužitelji to u svom troškovniku i zatražili. Citirani tbr. 9. predviđa u pojedinim slučajevima nagradu u iznosu od 50% nagrade iz tbr. 7. t. 1. i 2., no ročište na kojem je dan odgovor na tužbu, te se je na taj način raspravljalo o glavnoj stvari, ne spada u te slučajeve pa proizlazi da je sud prvog stupnja pogrešno primjenio materijalno pravo kada je tužiteljima dosudio trošak zastupanja na tom ročištu u 1/2 dijela umjesto u cijelosti. Stoga je taj dio presude temeljem čl. 373. t. 4. Zakona o parničnom postupku preinačen na način da je tužiteljima dosuđen trošak tog zastupanja u punom iznosu, odnosno preostala 1/2 dijela tog troška u iznosu od 379,50 kn.
U Koprivnici, 18. veljače 1999. godine
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Damir Ronić v.r.