Rev-1606/2017-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova; ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem; 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda drugostupanjskog suda se temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.
Legislator headnote
AI generatedRev-1606/2017-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica, navodeći da istu podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te zato što odluka u sporu ovisi o rješenju materijalnopravnog i postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da revizijski sud prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti ili bar djelomično, podredno da ukine pobijanu presudu te presudu suda prvog stupnja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1606/17-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. L. M. iz Z., OIB..., koju zastupa punomoćnica T. N. odvjetnica u Z., protiv tuženika M. M. iz P., OIB..., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetniku u P. radi uzdržavanja, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-230/17-3 od 21. ožujka 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2-537/15-36 od 12. siječnja 2017., u sjednici vijeća održanoj 4. listopada 2017.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se revizija tužiteljice kao nedopuštena.
Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na reviziju.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice da se tuženika obveže da doprinosi za njezino uzdržavanje iznos od 2.000,00 kn mjesečno od 1. veljače 2010. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, sa dospijećem svakog pojedinog mjesečnog iznosa do 20. u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana, te je pod točkom II. izreke naloženo tužiteljici da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn u roku od 15 dana.
Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P2-537/15-36 od 12. siječnja 2017., te je odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova odgovora na žalbu.
Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica, navodeći da istu podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 1. t. 3. i st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te zato što odluka u sporu ovisi o rješenju materijalnopravnog i postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da revizijski sud prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti ili bar djelomično, podredno da ukine pobijanu presudu te presudu suda prvog stupnja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
U odgovoru na reviziju tuženik osporava revizijske navode, te predlaže reviziju tužiteljice odbaciti kao nedopuštenu, podredno odbiti kao neosnovanu.
Revizija nije dopuštena.
U predmetnom sporu tužiteljica od tuženika kao roditelja s kojim ne živi u obiteljskoj zajednici traži isplatu uzdržavanja (čl. 209. i 210. Obiteljskog zakona – "Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15 – dalje: ObZ).
Člankom 422. ObZ propisano je da je protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, o ostvarivanju osobnih odnosa i o uzdržavanju djeteta dopuštena revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 43/13).
Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a stranka ima pravo izjaviti reviziju (tzv. izvanredna revizija) protiv drugostupanjske presude u slučajevima u kojima se revizija ne može podnijeti prema st. 1. istog čl. (redovna revizija), ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pa se tako primjerice navodi:
1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova;
2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem; 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda drugostupanjskog suda se temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.
U reviziji koju podnosi temeljem odredbe čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).
Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost ove izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje sljedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju kada reviziji nedostaje bilo koji od navedenih elemenata nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.
U predmetnoj reviziji tužiteljica postavlja pitanja:
1) Smatra li se naknada koja se iz državnog proračuna isplaćuje udomitelju djeteta temeljem Zakona o socijalnoj skrbi za potrebe smještenog djeteta, uzdržavanjem koje je temeljem Obiteljskog zakona dužan plaćati roditelj djeteta samom djetetu i oslobađa li se roditelj djeteta u tom slučaju zakonske obveze uzdržavanja djeteta, tj. prestaje li plaćanjem udomiteljske naknade udomitelju pravo djeteta tražiti od roditelja plaćanje uzdržavanja? 2) Prestaje li obveza roditelja da uzdržava dijete ako su zadovoljene minimalne potrebe djeteta za uzdržavanjem na drugi način (smještajem u udomiteljsku obitelj, uzdržavanjem od treće osobe ili uzdržavanjem od stane drugog roditelja i sl.)?
3) Prestaje li oduzimanjem prava roditelja da živi s djetetom i odgaja ga i njegova dužnost uzdržavanja djeteta?
4) Prestaje li obveza roditelja da uzdržava svoje dijete time što je temeljem sporazuma s nadležnim tijelom doprinosio udomiteljskoj naknadi u iznosu koji je bitno niži od njegove obveze uzdržavanja djeteta?
5) Gubi li dijete pravo tražiti od roditelja plaćanje uzdržavanja ako ima osiguran smještaj i minimalne životne uvjete iz drugih izvora kao što je smještaj kod udomitelja?
Iako tužiteljica postavlja materijalnopravna pitanja, u samoj reviziji nije navedeno zbog čega bi ta pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti se u reviziji ukazuje na eventualno drugačiju praksu drugih drugostupanjskih sudova ili revizijskog suda. Naime, revident u reviziji mora navesti broj pojedine sudske odluke i drugostupanjske sudove koji su donijeli odluke u kojima je zauzeto drugačije pravno shvaćanje od pobijanog.
Cijeneći sadržaj postavljenog pitanja kao i sadržaj cjelokupne revizije ovaj sud zaključuje kako je predmetna revizija sastavljena kao redovna revizija u kojoj tužiteljica obrazlaže zbog čega smatra da su sudovi nepotpuno i pogrešno utvrdili činjenično stanje, te pogrešno primijenili materijalno pravo.
Kako u predmetnoj reviziji nisu određeno navedeni razlozi zbog kojih bi postavljena pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, to predmetna revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP nije dopuštena.
Prema tome, predmetna revizija ne sadrži sve ono što je u skladu s odredbama čl. 382. st. 2. i st. 3. ZPP-a revident bio dužan navesti u reviziji, pa je, na temelju odredbe čl. 392.b st.
2. ZPP odlučeno kao u izreci.
Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na reviziju, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi čl. 166. st. 1. ZPP).
Zagreb, 4. listopada 2017.
Predsjednik vijeća:
Željko Glušić, v.r.