Rev-2745/1998-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2745/1998-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna kao predsjednika vijeća, te Stanka Hautza, Vlatke Potočnjak-Radej, Petra Milasa i Ivke Zlokić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja dr. sc. I. S., iz Z., koga zastupa punomoćnik I. C., odvjetnik u Z., protiv tuženika GRADA ZAGREBA, koga zastupa Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba, radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu od 24. ožujka 1998. godine, br. Gž 5880/97-2, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu od 16. svibnja 1997. godine, br. Pn 7736/96-13, u sjednici održanoj 20. lipnja 2001. godine,

p r e s u d i o j e :

Djelomično se prihvaća revizija tuženika, te se preinačuju presude – drugostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu od 24. ožujka 1998. godine, br. Gž 5880/97-2 i prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu od 16. svibnja 1997. godine, br. Pn 7736/96-13, tako da se tužitelj dr. I.S. odbija sa dijelom tužbenog zahtjeva za daljnji iznos od još 31.000,00 kn (preko iznosa od 93.000,00 kn), a tuženik Grad Zagreb dužan je tužitelju platiti ukupni parnični trošak u iznosu od 15.000,00 kn.

U preostalom dijelu se revizija tuženika odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

Drugostupanjski je sud odbio žalbu tuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je tuženik obvezan isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 124.000,00 kn. Protiv drugostupanjske presude tuženik je pravovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, te predlaže da se obje presude ili preinače (i odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti), ili da se ukinu i vrati predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

Odgovor na reviziju nije podnesen, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije se izjasnilo o reviziji.

Revizija je djelomično osnovana.

Ne stoji revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka koje revident nije posebno obrazložio, pa je ovaj sud po službenoj dužnosti ispitao da li je ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku u vezi čl. 385. Zakona o parničnom postupku i to utvrdio da ista nije počinjena.

Štetni se događaj odigrao na način da je pas "pit bull" pasmine bez kontrole vlasnike (koji nije utvrđen) na ulici napao i ugrizao tužitelja, te mu nanio teške tjelesne ozljede (ranu razderotinu od ugriza na desnoj podlaktici, nagnječenje i razdor mišića flexora i extenzora, prstiju desne šake, nagnječenje arterije i živca u ulnarisa desne podlaktice i psihički stres).

Pas nije imao ni ogrlicu ni markicu i u postupku nije utvrđeno tko je vlasnik psa koji je ozlijedio tužitelja.

Sudovi su obvezali tuženika Grad Zagreb na naknadu štete, jer se radi o psi lutalici, a tuženik odgovara za štetu uzrokovanu po psu (ili mački) lutalici u smislu odredbe čl. 25. st. 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", broj 52/91) i čl. 22. st. 2. Odluke o držanju pasa i postupanju sa psima i mačkima lutalicama ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj 7/92).

Nije u pravu tuženik kada u reviziji osporava svoju odgovornost za štetu uzrokovanu po psu lutalici. Grad je odgovoran za štetu počinjenju po životinji koja luta, a čiji vlasnik je nepoznat, jer je u smislu citirane odluke obvezan hvatati, te čuvati ili usmrtiti odnosno obavijestiti o tome (kad nije utvrđen vlasnik) Društvo za zaštitu životinja.

Pas lutalica pasmine "pit bull" (to su – kako je opće poznato – vrlo opasni psi koji napadaju ljude), predstavlja opasnu stvar, te za štetu koju počini (a nije utvrđen vlasnik) odgovara grad koji je dužan brinuti se o psima lutalicama u smislu citiranih odredaba Zakona i Odluke, a podredbi čl. 174. Zakona o obveznim odnosima.

Prigovor o nedostatku pasivne legitimacije tuženika, dakle, nije osnovan. No djelomično jeste prigovor na visinu dosuđenih naknada štete za pojedine vidove.

Teške su ozljede koje je pretrpio tužitelj. On je pretrpio strah, trpio fizičke boli i smanjena mu je životna aktivnost za 15%, a ostala je i naruženost.

Smanjenje životnih aktivnosti utvrdili su medicinski vještaci i nema sumnje u visinu od 15% kako su utvrdili po sudu postavljeni medicinski vještaci.

Sudovi nižeg stupnja su po ocjeni ovog Vrhovnog suda previsoko odmjerili visinu pojedinih vidova nematerijalne štete, pa su time pogrešno primijenili materijalno pravo, odredbu čl. 200. Zakona o obveznim odnosima.

Za pretrpljene fizičke boli sudovi su tužitelju dosudili iznos od 30.000,00 kn. Pravična novčana naknada predstavlja iznos od 20.000,00 kn.

Za 15% smanjenja životnih aktivnosti tužitelju je dosuđena naknada u iznosu od 45.000,00 kn. Pravična novčana naknada priznaje se tužitelju za ovaj vid štete u iznosu od 35.000,00 kn.

Za naruženost tužitelju je priznato i dosuđeno 10.000,00 kn (koliko je i tražio) i taj dosuđeni iznos predstavlja pravičnu novčanu naknadu za taj dio štete.

Za pretrpljeni strah dosuđeno je tužitelju 36.000,00 kn (izuzetno jako i intenzivan izazvan strah sa stalnim posljedicama), ali je po ocjeni ovoga suda pravična novčana naknada za ovaj vid štete 25.000,00 kn.

Dosuđenih 3.000,00 kn za tuđu pomoć i njegu nije sporan, pa se također priznaje tužitelju.

Ukupno je, dakle, ovaj Vrhovni sud tužitelju priznao i dosudio za nematerijalnu i materijalnu štetu iznos od 93.000,00 kn (umjesto 124.000,00 kn koliko su dosudili nižestupanjski sudovi), pa je djelomično uvažena revizija i preinačene su presude tako da je tužitelj odbijen sa dijelom svog zahtjeva u daljnjem iznosu od 31.000,00 kn (čl. 395. st. 1. Zakona o parničnom postupku).

Budući je tuženik djelomično uspio sa revizijom, tužitelju je smanjen parnični trošak, te mu je umjesto iznosa od 19.764,00 kn – koliko su dosudili nižestupanjski sudovi, dosuđeno s tog osnova 15.000,00 kn.

Suđeno je, na temelju svega navedenog, kao u izreci.

U Zagrebu, 20. lipnja 2001. godine

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann, v.r.