Rev-2015/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Gordane Gasparini, Vladimira Drakulića i Stanislava Plazonića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Poljoprivredne zadruge S., koju zastupa S.J., odvjetnik iz S.B., protiv tuženika P.M. iz B., koga zastupa Ž.R., odvjetnik iz S.B., radi naplate potraživanja, odlučujući o reviziji tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Požegi od 3. ožujka 1993. godine br. Gž 92/93-2 kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 1. prosinca 1992. godine br. P 1729/90, u sjednici vijeća održanoj dana 6. prosinca 1994.
Legislator headnote
AI generatedRev-2015/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Kako odluke sudova nisu donesene uz pogrešnu primjenu materijalnog prava i kad u postupku nema onih povreda postupka na koje povrede revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. ZPP, "NN" br. 53/91), reviziju tužitelja trebalo je kao neosnovanu odbiti (čl. 393. ZPP).
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 2015/1993-2
P R E S U D A
U IME REPUBLIKE HRVATSKE!
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Gordane Gasparini, Vladimira Drakulića i Stanislava Plazonića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Poljoprivredne zadruge S., koju zastupa S.J., odvjetnik iz S.B., protiv tuženika P.M. iz B., koga zastupa Ž.R., odvjetnik iz S.B., radi naplate potraživanja, odlučujući o reviziji tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Požegi od 3. ožujka 1993. godine br. Gž 92/93-2 kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 1. prosinca 1992. godine br. P 1729/90, u sjednici vijeća održanoj dana 6. prosinca 1994.
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Prvostupanjskom presudom koja je potvrđena pobijanom odlukom naloženo je tuženiku da tužitelju isplati novčane svote pobliže navedene u izreci prvostupanjske presude sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini iznos i za određeno vrijeme, te parnični trošak u iznosu od 69,90 kn, sve u roku od 15 dana.
Protiv pravomoćne odluke suda drugog stupnja reviziju je izjavio tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se revizija prihvati, odluke sudova u pobijanom dijelu o kamatama preinače, ili pak ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
Na podnesenu reviziju nije odgovoreno niti se o izjavljenoj reviziji nadležni državni odvjetnik izjasnio.
Revizija nije osnovana.
Revident ne osporava svoju kreditnu obvezu prema tužitelju, ali nalazi, da su sudovi pogriješili u primjeni materijalnog prava, jer da su tužitelju trebali priznati onu kamatu koja je propisana Zakonom o privremenim mjerama o regresu dijela kamate na kredite koji se koriste u 1989. godini za namjene u okviru selektivnog programa u poljoprivredi ("Službeni list bivše SFRJ" br. 71/89), a ne kamatu predviđenu ugovorom.
Tuženik nije u pravu. Sud prvog stupnja je otklonio primjenu spomenutog zakona, jer tuženik
odobreni kredit nije iskoristio u namijenjenu svrhu, za proizvodnju pšenice, već za kupnju sijačice, dok sud drugog stupnja nalazi da je tuženik u obvezi prema tužitelju na isplatu one kamate koju su stranke ugovorile (točka 7 ugovora od 26. rujna 1989. godine). I po mišljenju ovog revizijskog suda na konkretni slučaj ne dolaze u primjenu odredbe citiranog zakona, jer taj zakon osigurava nižu kamatnu stopu samo kad pravo regresa ostvaruju korisnici kredita koji preko banke koriste kredite za proizvodnju, zalihe i rezerve poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda što ovdje nije slučaj. Kako se radi o ugovornom odnosu između Poljoprivredne zadruge S. (tužitelj) i tuženika, pa otuda i obveza tuženika da tužitelju na glavno potraživanje plati onu kamatu koju su ugovorom i predvidjeli.
Kako odluke sudova nisu donesene uz pogrešnu primjenu materijalnog prava i kad u postupku nema onih povreda postupka na koje povrede revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. ZPP, "NN" br. 53/91), reviziju tužitelja trebalo je kao neosnovanu odbiti (čl. 393. ZPP).
U Zagrebu, 6. prosinca 1994.
Predsjednik vijeća:
Veseljko Šeparović, v. r.