Gzp-1719/2008-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Aleksandru Peruzoviću, u pravnoj stvari predlagatelja S. K. iz S., …, protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 3. rujna 2008., dana 25. rujna 2009.,
Legislator headnote
AI generatedGzp-1719/2008-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: - presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-380/09-2 od 2. rujna 2009. odbijena je revizija tužitelja kao neosnovana te je ista presuda otpremljena 25. rujna 2009.
Full text
Broj: Gzp 1719/08-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Aleksandru Peruzoviću, u pravnoj stvari predlagatelja S. K. iz S., …, protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagatelja od 3. rujna 2008., dana 25. rujna 2009.,
r i j e š i o j e:
I. Predlagatelju S. K. iz S., …, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od 13.500,00 kn (trinaesttisućapetstokuna).
II. Nalaže se Republici Hrvatskoj isplatiti primjerenu naknadu iz stavka I. izreke ovog rješenja u roku od 3 (tri) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva predlagatelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu.
Obrazloženje
Predlagatelj je 3. rujna 2008. podnio Županijskom sudu u Splitu zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, pozivom na odredbu članka 27. stavka 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 150/05, 16/07 i 113/08 dalje u tekstu: ZS), smatrajući da mu je povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku i dugog trajanja postupka vođenog kod Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-1216/94.
Županijski sud u Splitu se rješenjem poslovni broj Gzp-816/08 od 21. listopada 2008. oglasio stvarno nenadležnim za postupanje i predmet ustupio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske kao stvarno nadležnom sudu.
Zahtjev je osnovan.
Prema odredbi članka 27. stavka 1. ZS stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili o optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
U provedenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je na temelju navoda predlagatelja iz zahtjeva, pribavljene preslike spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 1216/94, očitovanja Županijskog suda u Koprivnici od 22. siječnja 2009. (s obzirom da je predmetni parnični spis ustupljen Županijskom sudu u Koprivnici 4. ožujka 2008.) i telefonske provjere kod nadležnih sudova, utvrdio slijedeće činjenice odlučne za ocjenu osnovanosti zahtjeva predlagatelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 41/01 - pročišćeni tekst, 55/01-dalje: Ustav):
- ovdje predlagatelj je kao tužitelj 14. lipnja 1994. kod Općinskog suda u Splitu podnio tužbu protiv tuženika J. osiguranje d.d. S., radi isplate;
- prvo ročište održano je 8. rujna 1994., na kojem je riješeno da će se uputiti zamolnica R. fondu M.-a te je zatraženo od tužitelja da pribavi broj mirovinskog spisa;
- dana 14. rujna 1994. zaprimljen je podnesak tužitelja u kojem je predložio da se od poduzeća „Z.-M.““ Z. zatraži dostava platnih podataka;
- 21. srpnja 1995. zaprimljen je novi podnesak tužitelja uz koji je dostavio platne podatke poduzeća „Z.-M.“;
- nakon ročišta održanog 29. travnja 1998. sud je dopisom zatražio od poduzeća „Z.- M.“ i R. fonda M.-a dostavu podatka o mogućoj zaradi tužitelja i o visini mirovine koju prima, po kojim traženjima je postupljeno;
- sud je održao ročište 3. prosinca 1999. nakon kojeg je dopisom zatražio od R. fonda M.-a dostavu podatka o vremenu od kada je tužitelj bio u mirovini i o visini njegove mirovine te je određeno saslušanje vještaka dr. D. T. spec. ortopeda;
- tužitelj je uz podnesak od 9. prosinca 1999. dostavio rješenje R. fonda M.-a o priznanju prava na invalidsku mirovinu kao i preslike otpusnih pisama iz zdravstvenih ustanova u kojima se liječio;
- na ročištu održanom 13. ožujka 2000. saslušana je sudska vještakinja dr. D. T. te je tužitelju određen rok od dvadeset dana za obavljanje dodatnih pregleda i dostavu nalaza;
- na ročištu održanom 8. svibnja 2000. ponovno je saslušana sudska vještakinja dr. D. T. te je sud udovoljio prijedlogu tužitelja i odredio mu rok od 15 dana za dostavu očitovanja na iskaz vještaka;
- nakon ročišta održanog 7. lipnja 2000. sud je dopisom ponovno zatražio od H.-a dostavu podatka od mirovini tužitelja te o naknadi za tuđu pomoć i njegu;
- na ročištima održanim 10. srpnja 2000. i 8. rujna 2000. sud je udovoljio prijedlogu tužitelja i odredio mu rok od 30 dana za postavljanje određenog tužbenog zahtjeva;
- dopisom od 19. rujna 2000. zatražena je od poduzeća „Z.-M.“ dostava platnih podataka za trojicu radnika koji su radili na istom radnom mjestu na kojem je radio tužitelj, po čemu je postupljeno 5. listopada 2000;
- nakon ročišta održanog 13. studenoga 2000. sud je zatražio dopisom od H.-a dostavu podatka od kada se tužitelju isplaćuje naknada za tuđu pomoć i njegu, po čemu je postupljeno, a drugim dopisom je zatražio od poduzeća Z. – M. d.o.o. da ga obavijesti od kada više nema zaposlenog radnika na radnom mjestu na kojem je radio tužitelj (električar na radilištu);
- sud je održao ročište 20. prosinca 2000. nakon kojeg je ponovno dopisom zatražio od poduzeća „Z.-M.“ da se detaljnije očituje na dopis suda od 13. studenog 2000., a 7. veljače 2001. zaprimljen je podnesak tužitelja;
- na ročištu održanom 8. veljače 2001. tuženiku je određen rok od 15 dana radi detaljnijeg očitovanja na podnesak tužitelja od 7. veljače 2001., a dopisom je ponovljeno traženje od poduzeća „Z.-M.“ te je isto traženje ponovljeno nakon ročišta održanih 12. ožujka 2001. i 23. travnja 2001;
- 21. svibnja 2001. u spis je zaprimljeno traženo očitovanje poduzeća „Z.-M.“, a na ročištu održanom 25. lipnja 2001. riješeno je da će se provesti vještačenje po vještaku financijske struke a na okolnost izgubljene zarade tužitelja;
- 5. listopada 2001. u spis je zaprimljen nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka, dipl. pravnika D. T.;
- na ročištu održanom 25. siječnja 2002. određeno je da će se pozvati sudski vještak D. T. radi saslušanja, a dopisom je zatražena od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dostava spisa poslovni broj IN-84283, po čemu je postupljeno;
- 10. lipnja 2002. zaprimljen je dopis poduzeća „Z.-M.“ zajedno s platnim podacima za trojicu radnika koji su radili na radnom mjestu na kojem je radio i tužitelj;
- 25. studenog 2002. zaprimljena je dopuna nalaza i mišljenja knjigovodstveno- financijskog vještaka D. T.;
- na ročištu održanom 3. veljače 2003. sud je strankama odredio rok od 15 dana radi dostave očitovanja na dopunu nalaza i mišljenja vještaka;
- 6. ožujka 2003. zaprimljen je podnesak tužitelja kojim je preinačio tužbu sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka s obzirom da iz istog proizlazi razlika u iznosu od 643,15 kn;
- na ročištu održanom 12. ožujka 2003. tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka te je riješeno da će se provesti vještačenje po vještaku financijske struke dipl. ekonomistu V. I., koji je svoj nalaz i mišljenje dostavio u spis 5. lipnja 2003;
- sud je ročište od 15. rujna 2003. odgodio povodom prijedloga stranaka kako bi se iste očitovale na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka, a na ročištu održanom 29. listopada 2003. tužitelju je određen rok od 15 dana radi dostave očitovanja na zaprimljen podnesak tuženika, kao što mu je ponovno određen isti rok za istu radnju na ročištu od 19. studenoga 2003;
- nakon ročišta održanog 11. veljače 2004. dopisom je zatraženo od poduzeća „Z.-M.“ dostava podataka o tome gdje su radnici tužiteljeve radne struke i specijalnosti radili u utuženom razdoblju, a od Državnog zavoda za statistiku zatraženi su podaci o najnižoj prosječnoj plaći isplaćenoj u RH za NKV radnike za razdoblje od listopada 1992. godine pa nadalje te je određeno da će se provesti dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku V. I., po kojim traženjima je postupljeno;
- 29. prosinca 2004. u spis je zaprimljen dopunski nalaz i mišljenje vještaka V. I., a 16. ožujka 2005. zaprimljen je podnesak tužitelja;
- na ročištu održanom 17. ožujka 2005. riješeno je da će se provesti novo financijsko- knjigovodstveno vještačenje po vještaku M. T., dopisom od 30 ožujka 2005. zatraženo je od tvrtke „Z.-M.“ dostava podatka o terenskom dodatku isplaćenom tužitelju;
- sud je održao ročište 21. rujna 2006. na kojem je riješeno da će se od H.-a zatražiti dostava podatka o mirovinskom broju tužitelja te od poduzeća „Z.-M.“ podatak o eventualno isplaćenom terenskom dodatku tužitelju, nakon čega je uputio dopise sa navedenim traženjima;
- na ročištu održanom 29. ožujka 2007. tužitelju je naloženo da u roku od 15 dana dostavi u spis policu obveznog osiguranja s pokrićem za svu štetu te je strankama naloženo da u roku od 30 dana dostave uvjete općeg i dopunskog osiguranja koji su bili sastavni dio police;
- na ročištu održanom 24. svibnja 2007. stranke su predložile da sud zatraži od C. osiguranja d.d. Z. dostavu pravila za osiguranje od automobilske odgovornosti, čemu je sud udovoljio, a C. osiguranje d.d. je dostavila tražena pravila;
- na ročištu održanom 11. rujna 2007. zaključena je glavna rasprava te je presudom poslovni broj P-1216/94 odbijen tužbeni zahtjev;
- protiv navedene presude je 18. listopada 2007. tužitelj podnio žalbu te je cijeli spis radi donošenja odluke o žalbi dostavljen Županijskom sudu u Splitu kod kojeg je zaveden pod poslovnim brojem Gž-5672/07, ali je isti spis ustupljen na rješavanje Županijskom sudu u Koprivnici kod kojeg je zaveden pod poslovnim brojem Gž-581/08;
- presudom Županijskog suda u Koprivnici poslovni broj Gž-581/08-2 od 27. siječnja 2009. obijena je žalba tužitelja i potvrđena je presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1216/94 od 11. rujna 2007;
- protiv navedene drugostupanjske presude tužitelj je 14. travnja 2009. podnio reviziju te je cijeli spis radi donošenja odluke o podnesenoj reviziji dostavljen 3. srpnja 2009. Vrhovnom sudu Republike Hrvatske kod kojeg je zaveden pod poslovnim brojem Rev-x- 380/09;
- presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-380/09-2 od 2. rujna 2009. odbijena je revizija tužitelja kao neosnovana te je ista presuda otpremljena 25. rujna 2009.
Pravno relevantno razdoblje odlučno kod ocjene pripada li predlagatelju pravo na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, u pravilu je razdoblje od podnošenja tužbe do donošenja odluke o zahtjevu predlagatelja.
Međutim, predlagatelj je kao tužitelj u parničnom predmetu podnio tužbu 14. lipnja 1994. pa u konkretnom slučaju pravno relevantno razdoblje za ocjenu osnovanosti zahtjeva predlagatelja teče tek od 6. studenoga 1997. (od kada se primjenjuje Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji je stupio na snagu 5. studenoga 1997.- „Narodne novine“ Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99- ispr., 14/02) i traje do dana donošenja ove odluke 25. rujna 2009. Dakle, predmetni parnični postupak je trajao 11 (jedanaest) godina, 10 (deset) mjeseci i 19 (devetnaest) dana.
Ocjenjujući postupanje nadležnih sudova Vrhovni sud Republike Hrvatske nalazi da je u predmetnom parničnom postupku izrazito zanemareno načelo ekonomičnosti postupka iz odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08 dalje u tekstu: ZPP), jer je parnični postupak trajao preko petnaest godina od podnošenja tužbe. Predmet se u pretežitom dijelu nalazio kod prvostupanjskog suda i to trinaest godina od podnošenja tužbe do donošenja presude, zbog čega se njegovo postupanje, unatoč poduzimanim radnjama u postupku, ne može ocijeniti niti ažurnim niti učinkovitim. Za razliku od prvostupanjskog stadija, žalbeni stadij nije trajao dugo, a drugostupanjskom presudom je postupak pravomoćno dovršen. Predmet se nalazio i u revizijskom stadiju kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojem je trebalo samo dva mjeseca za donošenje odluke o podnesenoj reviziji. Međutim, opisana ažurnost sudova u žalbenom i revizijskom stadiju, unatoč činjenici pravomoćnog dovršenja predmetnog parničnog postupka, ne može opravdati neažurnost prvostupanjskog suda i time cjelokupno trajanje postupka.
Stoga Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da je ukupnim trajanjem sudskog postupka i postupanjem nadležnog prvostupanjskog suda u pravno relevantnom razdoblju, povrijeđeno pravo predlagatelja na suđenje u razumnom roku zajamčeno odredbom članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.
Prema ocjeni ovoga suda, u konkretnom slučaju je riječ o činjenično i pravno složenom predmetu u kojem je tužba podnesena radi naknade štete za tuđu pomoć i izgubljenu zaradu koju tužitelj trpi zbog posljedica zadobivenih u prometnoj nezgodi, po osnovi proširenog osiguravajućeg pokrića, tzv. B kombinacije. Radi utvrđenja činjeničnog stanja bilo je potrebno provesti brojne već opisane radnje.
Predlagatelj kao tužitelj nije svojim ponašanjem doprinio trajanju parničnog postupka.
Imajući na umu trajanje postupka i neekonomično postupanje prvostupanjskog suda ovaj sud ocjenjuje da je predlagateljev zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku osnovan.
Visinu naknade u iznosu od 13.500,00 kn (trinaesttisućapetstokuna) je Vrhovni sud Republike Hrvatske odmjerio uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, kao i činjenicu da je predmetni parnični postupak pravomoćno dovršen, čime je u jednom dijelu pravo predlagatelja ostvareno, uz uvažavanje socijalnih i općepoznatih složenih i otežanih ukupnih gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj.
Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 28. stavka 1. i 2. ZS, riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 25. rujna 2009.
S U D A C
Aleksandar Peruzović, v.r.
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti ustavna tužba.