Rev-x-275/2010-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev-x 275/10-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Branku Medančiću, u pravnoj stvari tužitelja K. C. iz S., zastupanog po punomoćniku V. Lj., odvjetniku iz S., protiv tuženika J. o. d.d. iz S., zastupanog po punomoćniku H. P., odvjetniku u O. d. G. & P. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude s rješenjem Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-2821/08-2 od 14. studenog 2008., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena i ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. P-63/05 od 8. lipnja 2006., 16. ožujka 2011.,

r i j e š i o j e :

Revizija tuženika odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom tuženiku je naloženo isplatiti tužitelju 14.100,00 kn iz osnove nematerijalne štete (od čega: 2.000,00 kn na ime duševnih boli koje trpi zbog smanjenja životne aktivnosti, 7.500,00 kn na ime pretrpljenih fizičkih boli, 1.800,00 kn na ime duševnih boli koje trpi zbog naruženosti - i 2.800,00 kn na ime pretrpljenog straha) te 991,80 kn iz osnove materijalne štete na ime tuđe njege i pomoći, sve s zakonskim zateznim kamatama računatim od 8. lipnja 2006. do isplate, kao i nadoknaditi mu parnični trošak isplatom 4.711,54 kn. Ujedno je odbijen zahtjev tužitelja da mu se isplati još i 15.900,00 kn iz osnove nematerijalne štete i 2.248,20 kn iz osnove materijalne štete.

Drugostupanjskom presudom je djelomično odbijena i djelomično prihvaćena žalba tužitelja te djelomično odbijena žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu tužitelja za naknadu štete na ime pretrpljenog straha i trpljenih duševnih boli zbog naruženosti te za naknadu materijalne štete na ime tuđe njege i pomoći, dok je preinačena u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu tužitelja za naknadu štete na ime trpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti tako što je iz te osnove tuženiku

čunatim od 8.

naloženo isplatiti tužitelju 4.000,00 kn s zakonskim zateznim kamatama ra lipnja 2006. do 31. prosinca 2007., a od 1. siječnja 2008. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope NBH koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena. Ujedno je odbijen zahtjev tužitelja da mu se isplati naknada u daljnjem iznosu od 5.000,00 kn. U istoj odluci ali rješenjem ukinuta je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu tužitelja da mu se isplati naknada na ime fizičkih boli i naknada parničnog troška i predmet u tome dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju „temeljem čl. 382. st. 2. toč. 1., 2. i 3. ZPP-a“ zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima postupka, a sve s prijedlogom da se preinače obje nižestupanjske presude i odluči prema njegovom prijedlogu iz revizije ili da se ukine drugostupanjska presuda i predmet vrati na ponovno suđenje.

Tužitelj nije odgovorio na reviziju.

Revizija nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 - dalje: ZPP-a), koju odredbu u ovom slučaju treba primijeniti u smislu odredbe čl. 52. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 84/08), stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kn.

Revizija tuženika u smislu te odredbe nije dopuštena budući da niti vrijednost predmeta spora u predmetu ne prelazi 100.000,00 kuna.

Prema odredbama čl. 382. st. 2. ZPP-a, kada reviziju ne mogu podnijeti prema odredbi

podnijeti reviziju

st. 1. tog članka - kojom je uređen institut redovite revizije, stranke mogu protiv drugostupanjske presude (dalje: izvanrednu reviziju) ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, primjerice:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje, a moglo bi se očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi o njemu mogli imati različita shvaćanja, npr. zbog mogućnosti različitoga tumačenja određenih zakonskih odredaba,

3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, 4) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava - trebalo preispitati sudsku praksu.

Prema odredbi st. 3. tog članka, u takvoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

Predmet spora je zahtjev da se tuženiku naloži naknaditi tužitelju štetu koju trpi u svezi prometne nezgode od ... u kojoj je (tada kao … dječak) nastradao kao pješak i zadobio ozljede.

Drugostupanjski sud je zahtjev tužitelja ocijenio djelomično osnovanim i (djelomičnim potvrđivanjem prvostupanjske presude) djelomično prihvatio uz zaključak da je tužitelj pridonio štetnom događaju 60% a osiguranik tuženika 40%.

Revident je u reviziji naznačio da je podnosi jer su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo, konkretno odredbu čl. 177. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), obzirom „sve utvrđene odlučne činjenice ukazuju da su ispunjene zakonske pretpostavke temeljem kojih je zakonito za zaključiti da je predmetna prometna nezgoda nastala isključivom radnjom oštećenika“ - a sve imajući na umu da je Vrhovni sud Republike Hrvatske, a prema stavovima sudske prakse temeljenim na činjeničnom stanju čak „otegotnijem“ za vozača motornog vozila, „u ovakvim prometnim situacijama već zauzeo pravno shvaćanje o isključivoj odgovornosti pješaka“.

Međutim, time što je to u reviziji naznačeno nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost podnesene revizije.

Naime, iz sadržaja istaknutih odredaba ZPP-a jasno proizlazi da se izvanredna revizija ne može podnijeti samo pozivom na određeno pravno ili činjenično shvaćanje i uz konstataciju da je pobijana presuda u proturječju s tim shvaćanjem: u reviziji valja određeno naznačiti materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana - te izložiti razloge zbog kojih se smatra da je upravo to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

tuženiku podnesena revizija, iako se poziva na druge sudske odluke - donesene Po

povodom ocjene o odgovornosti sudionika nezgoda za njihov nastanak, ne sadrži niti jedno određeno pitanje.

Pritom valja imati na umu da revizijski sud nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana kao niti razloge zbog kojih revident smatra da bi određeno pitanje imalo biti važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga izvanrednu reviziju iz odredbi čl. 382. st. 2. i 3. ZPP- a upravo i razlikuje od redovite revizije iz odredbe čl. 382. st. 1. ZPP-a, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova - budući bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po izvanrednoj reviziji izgubila svaka granica između nje i redovne revizije podnesene samo zbog pogrešne primjene procesnog ili materijalnog prava, dok bi se sam doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji revidenta. Konkretno, izvanrednoj reviziji nema mjesta u slučaju kakav je u ovome predmetu - samo pozivom na to da je shvaćanje drugostupanjskog suda izraženo u pobijanoj presudi o osnovanosti tužbenog zahtijeva protivno shvaćanju revidenta i izraženom u odlukama donesenim u drugim predmetima (glede odgovornosti pješaka za nastanak prometne nezgode u konkretnim prometnim situacijama, prema okolnostima određenog slučaja iz tih predmeta) - primjenu kojeg shvaćanja revident sugerira, već samo ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana - ali formuliranog u smislu navedenih odredbi čl. 382. st. 2. i 3. ZPP-a: pravnog pitanja u svezi kojeg bi ovaj sud mogao izraziti svoje načelno pravno shvaćanje, ono koje ne bi bilo važno samo za konkretnu pravnu poziciju revidenta i za odluku o konkretnom sporu - već i za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

Stoga, a obzirom da ne udovoljava pretpostavkama propisanim odredbama čl. 382. st.

2. i 3. ZPP-a za dopuštenost izvanredne revizije, odnosno budući da ono što revident ističe suštinski predstavlja samo revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava na konkretno utvrđeno činjenično stanje (polazeći od toga da se o odgovornosti pješaka za prometnu nezgodu odlučuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja), a ne i razlog za izvanrednu reviziju - pa ne može biti predmetom meritornog razmatranja u povodu revizije podnesene u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP-a, reviziju tuženika valjalo je odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu, 16. ožujka 2011.

Sudac:

Branko Medančić, v.r.