Gž-3664/2012-2 · Županijski sud u Varaždinu

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VARAŽDINU

Varaždin, Bra ć e Radi ć 2

Broj:10 Gž-3664/12-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu u vije ć u sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Vincekovi ć , kao predsjednice vije ć a te Dijane Hofer i Dubravke Bosilj kao č lanova vije ć a, u pravnoj stvari tužiteljice Đ . C. iz K., zastupane po punomo ć nicima iz O. d. K., H. i V. j.t.d. iz V. protiv tuženika SPECIJALNE BOLNICE… radi utvr đ enja nedopuštenosti odluke o otkazu, sudskog raskida ugovora o radu i naknade štete, povodom žalbe tužiteljice izjavljene protiv presude Op ć inskog suda u Varaždinu broj P-1029/10-26 od 14. rujna 2011.g., u sjednici vije ć a održanoj dana 09. listopada 2012.g.,

p r e s u d i o j e :

Žalba tužiteljice odbija se kao neosnovana i potvr đ uje se presuda Op ć inskog suda u Varaždinu broj P-1029/10-26 od 14. rujna 2011.g.

Obrazloženje

Pobijanom presudom odbijen je tužitelji č in tužbeni zahtjev kojim je zatražila utvr đ enje nedopuštenom Odluke o otkazu od 05.listopada 2009.g. kojom joj je tuženik redovitim otkazom otkazao ugovor o radu zbog kršenja obveza iz radnog odnosa uslijed njezinog skrivljenog ponašanja (to č .I/izreke), radi sudskog raskida ugovora o radu (to č .II/izreke) i naknade štete (to č .III/izreke) pa joj je to č . V/izreke naloženo da tuženiku naknadi prouzro č eni parni č ni trošak u iznosu od 200,00 kn.

Navedenu presudu pobija tužiteljica pravodobno izjavljenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parni č nog postupka, pogrešno i nepotpuno utvr đ enog č injeni č nog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preina č i i njezinom tužbenom zahtjevu u cijelosti udovolji, podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno su đ enje.

Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.

Žalba tužiteljice je neosnovana.

Naime, odbivši tužiteljicu sa zahtjevom za utvr đ enje nedopuštenom Odluke o redovitom otkazu uvjetovanog njezinim skrivljenim kršenjem obveza iz radnog odnosa, prvostupanjski sud polazi od č injenica koje su izme đ u parni č nih stranaka nesporne i to da je tužiteljici Odlukom tuženika broj 01-628/8-2009 od 5.10.2009.g. otkazan ugovor o radu broj 01-695/8-2008 od 18.7.2008.g. zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, da je tužiteljica obavljala poslove više medicinske sestre sukladno opisu poslova koji je ozna č en sastavnim dijelom ugovora o radu a koji su poslovi uklju č ivali suradnju s glavnom sestrom odsjeka, glavnom sestrom bolnice i ostalim radnicima a prema odluci i nare đ enju glavne sestre odsjeka i glavne sestre bolnice, odgovorno izvršenje takvih poslova, smjenski rad i odgovornost za povjerljivost podataka koji se odnose na zdravlje bolesnika, dok obrazloženje zauzetog stajališta o opravdanosti otkaznog razloga sud prvog stupanja obrazlaže slijede ć im, u dokaznom postupku utvr đ enim č injenicama:

-da otkazni razlog u odnosu na tužiteljicu predstavlja kršenje obveza iz radnog odnosa opisanih u č l. 17. i 18. Izmjena i dopuna Pravilnika o radu tuženika - izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka, nekorektan odnos prema pretpostavljenima, nekorektan odnos prema suradnicima i u č estalo kršenje pravila rada;

-da je tužiteljici omogu ć eno iznošenje obrane koje pravo je konzumirano njezinim pisanim o č itovanjem od 15. rujna 2009.g.;

-da je tužiteljica svojim ponašanjem u više navrata ugrozila privatnost podataka pacijenata i to iznošenjem i kopiranjem temperaturnih listi u svrhu koja nije u vezi sa lije č enjem navedenih pacijenata kao i neovlaštenim isticanjem na ulaznim vratima bolesni č kih soba pojedinih pacijenata oznaka njihove bolesti tj. zdravstvenog stanja - npr. „HEPATITIS C Provoditi mjere opreza !!!“;

-da tužiteljica nije sura đ ivala na primjereni i potreban na č in sa ostalim medicinskim sestrama sa kojima se kontinuirano sukobljavala oko na č ina rada s pacijentima jer nije slušala upute nadre đ enih osoba smatraju ć i da nisu dovoljno kompetentni, a da ona kao prvostupnica sestrinstva može samostalno odlu č ivati o lije č enju pacijenata;

-da je tužiteljica prije otkazivanja u nekoliko navrata i pisanim putem (opomenama od 7.5.2007.g., 9.5.2007.g., 12.10.2007.g., 29.10.2007.g. i 5.5.2008.g.) upozoravana na obveze iz radnog odnosa pod prijetnjom otkazivanja ugovora o radu.

Opisana č injeni č na utvr đ enja prvostupanjski sud temelji na iskazima svjedokinje B. H., tužiteljici neposredno pretpostavljene glavne sestre Odsjeka, koja je detaljno opisala kako je tužiteljica, smatraju ć i da joj zbog stru č ne izobrazbe (tužiteljica je prvostupnica sestrinstva) pripadaju ve ć a strukovna ovlaštenja od onih koji su sadržana u opisu poslova njezinog radnog mjesta - svjedokinju smatrala nedovoljno kompetentnom da joj daje upute za rad, što je sama tužiteljica u svom o č itovanju od 15.09.2009.g. kojeg je uputila ravnateljici tuženika i opširno elaborirala navode ć i razloge zašto smatra da joj sestra H. ne može davati upute, istodobno priznaju ć i da nije postupala po uputama glavne sestre bolnice i da jest iznosila temperaturne liste odre đ enih pacijenata izvan nadležne ambulante, naro č ito izvan zdravstvenih kartona pojedinih pacijenta no kako sama tvrdi – zbog dobrobiti pacijenata i za zaštitu ljudskog dostojanstva osoblja.

Prvostupanjski sud svoje stajalište o opravdanosti otkaznih razloga temelji i na iskazu svjedoka dr. B. M. koji je iskazao da je tužiteljica prekršila svoju obvezu č uvanja odnosno zaštite povjerljivosti podataka koji se odnose na zdravlje bolesnika - prvenstveno iznošenjem temperaturnih listi pojedinih pacijenata kako bi iste, kako je sama navela, imala u evidenciji za slu č aj daljnjih pritužbe na njezin rad koje su navodno pristizale od odre đ enog dijela osoblja tuženika, a što je svjedok M. i prijavio te u pisanom izvješ ć u i pritužbi na rad tužiteljice od 11.9.2009.g. upu ć enoj ravnateljici i decidirano opisao. Na osnovu provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud nalazi da je tužiteljica višekratnim iznošenjem temperaturnih listi, objavom vrste i naziva bolesti pacijenata na vratima bolesni č kih soba, nesuradnjom sa svojim pretpostavljenima - naro č ito nesuradnjom s ostalim zdravstvenim djelatnicama tj. sestrama s kojima je radila i sa kojima se gotovo stalno sukobljavala oko na č ina rada s pacijentima jer nije slušala upute nadre đ enih osoba budu ć i da je smatrala da nisu dovoljno kompetentni - ugrozila i oporavak i lije č enje pacijenata.

Rukovode ć i se odredbom č l. 113. stav. 1. to č . 3.Zakona o radu (dalje:ZR- NN 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04 – pro č iš ć eni tekst, 68/05) prema kojoj poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redovitim otkazom) ako za to ima opravdani razlog i to u slu č aju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), zatim odredbom č l.118.stav.2. ZR-a koja obvezuje poslodavca da u pisanom obliku obrazloži otkaz kao i č l.117.stav.1. ZR-a sukladno kojoj je poslodavac dužan, prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, radnika pisanim putem upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogu ć nost otkaza za slu č aj nastavka kršenja tih obveza, a prema stav.2. cit. odredbe dužan mu je omogu ć iti iznošenje obrane - osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano o č ekivati od poslodavca da na opisani na č in postupi, prvostupanjski sud je zaklju č io da je tuženik u postupku koji jer prethodio otkazivanju tužitelji č inog ugovora o radu u cijelosti poštivao njezina prava priznata ZR-om, no nalaze ć i da je unato č višekratnih pisanih upozorenja tužiteljica ustrajno nesavjesno obavljala obveze iz radnog odnosa č ime je ujedno i povrijedila pravo iz č l. 28. u vezi s č l. 4. Zakona o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04) kojeg se prava kao zdravstveni djelatnik trebala pridržavati i u smislu odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ocijenio je da je postojao opravdani otkazni razlog koji Odluku o otkazu njezinog ugovora o radu kvalificira dopuštenom.

Č injeni č no stanje na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda pravilnim prihva ć a i ovaj sud jer je ono posljedica zakonite i sveobuhvatne ocjene svih provedenih dokaza pa č injeni č na utvr đ enja prvostupanjskog suda na kojima je zasnovano njegovo materijalno-pravno stajalište o neosnovanosti tužitelji č inog tužbenog zahtjeva nisu dovedena u sumnju njezinim žalbenim navodima.

Naime, iznose ć i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parni č nog postupka iz č l.354.stav.2.to č .11. Zakona o parni č nom postupku (dalje:ZPP) tužiteljica smatra da prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i to prije svega da istoj nedostaju razlozi o odlu č nim č injenicama, da su razlozi nejasni i proturje č ni a i da o odlu č nim č injenicama postoji proturje č nost izme đ u onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava.

Uz to smatra da je prvostupanjski sud ostvario i (relativno) bitnu povredu odredaba parni č nog postupka iz č l.354.stav.1. ZPP-a (o č ito u vezi sa č l.300.stav.2. ZPP-a iako to decidirano ne navodi) jer nije obrazložio iz kojih razloga je odbio tužitelji č in dokazni prijedlog pribave stru č nog mišljenja Povjerenstva za eti č ka pitanja kod Hrvatske komore medicinskih sestara.

Ispitivanjem pobijanje presude i stanja prvostupanjskog predmeta u odnosu na isticane bitne povrede odredaba parni č nog postupka, ovaj sud ne nalazi da bi navedeni žalbeni razlog bio osnovan.

Naime, prvostupanjski sud je u prilog zauzetog stajališta o neosnovanosti tužitelji č inog tužbenog zahtjeva utvrdio sve potrebne odlu č ne č injenice, pri č emu je rezultate dokaznog postupka iz kojih je utvrdio te odlu č ne č injenice obrazložio jasnim i odre đ enim razlozima koji su neproturje č ni i imaju uporište u sadržaju provedenih personalnih i materijalnih dokaza koji prileže u spisu.

Valja nadodati da tužiteljica niti ne navodi o kojim odlu č nim č injenicama postoji proturje č nost izme đ u onoga što o njima navodi prvostupanjski sud u pobijanoj presudi u odnosu na njihov sadržaj u raspravnom zapisniku odnosno u ispravama.

U odnosu na isticanu relativno bitnu povredu odredaba parni č nog postupka iz č l.354.stav.1. u vezi sa č l.300.stav.2. ZPP-a valja tek kratko navesti da je iz sadržaja odluke prvostupanjskog suda proglašene na raspravnom zapisniku od 05.srpnja 2011.g. potpuno jasno da je izvo đ enje predloženog dokaza pribave stru č nog mišljenja Povjerenstva za eti č ka pitanja kod Hrvatske komore medicinskih sestara sud prvog stupnja ocijenio irelevantnim obzirom na dotadašnja č injeni č na utvr đ enja proizašla iz do tada provedenih dokaza te ga je zbog toga i odbio.

Tome valja nadodati da se osnovanost konkretnog otkaznog razloga (u okviru analize dopuštenosti konkretne Odluke o otkazu) ispituje s aspekta povrede obveze iz radnog odnosa, zbog č ega mišljenje strukovnog udruženja o eti č nosti/stru č nosti postupanja tužiteljice nije ni mjerodavno niti pravno- relevantno u sudskom postupku.

To više što sadržaj konkretnih otkaznih razloga - nesuradnja sa osobljem na Odsjeku,nepoštivanje hijerarhije, nekorektan odnos prema pretpostavljenima i suradnicima, u č estalo kršenje pravila rada te povreda obveze č uvanja odnosno zaštite povjerljivosti podataka koji se odnose na zdravlje bolesnika - podrazumijeva i svojevrsnu eti č ku komponentu no pri tom se tužitelji č ino postupanje prosu đ uje s aspekta etike radnopravnog odnosa, a ne medicinske etike, za što je isklju č ivo nadležan sud u odnosnom sudskom postupku.

Žalbeno stajalište da otkazni razlozi ne proizlaze iz iskaza svjedoka dr. M. i svjedokinje H., bez uporišta je u sadržaju iskaza navedenih svjedoka koji su postupanje tužiteljice ilustrirali – npr. svjedokinja H. opisuju ć i uporno odbijanje tužiteljice da tzv. njegu pacijenata obavlja u paru i njezinu upornost u samostalnom obavljanju takve njege što je rezultiralo izri č itim zahtjevom jednog pacijenta da njegu nad njime više ne provodi tužiteljica. Pri tom je svjedokinja pojasnila da je svrha timske njege u č injenici da ista traje cca 20 minuta i da se lakše obavlja dok je tužiteljica takvu njegu obavljala i do sat vremena tijekom kojeg je pacijent otkriven što je za njega dakako nelagodno. Uz to je svjedokinja H. iskazala i o saznanju da je tužiteljica neovlašteno izdvajala i umnažala temperaturne liste koje se uvijek moraju nalaziti u bolesni č kom kartonu odnosnog pacijenta a opisala je i doga đ aj kada je tužiteljica agresivno uvodila nazogasti č nu sondu kod pacijenta te se oglušila na izri č it zahtjev svjedokinje da promptno prestane sa zahvatom i napusti bolesni č ku sobu, što je u č inila tek nakon kra ć eg verbalnog sukoba. Svjedokinja je tako đ er opisala da je tužiteljica promjene u terapiji upisivala u temperaturne liste bez istodobne usmene obavijesti ambulantnoj sestri koja bi takvu promjenu bila u obvezi javiti lije č niku zbog č ega se znalo doga đ ati da viziti prisutna sestra nema nikakvih saznanja o promjeni koja je zabilježena u odnosnoj temperaturnoj listi.

Suprotno žalbenom stajalištu svjedok M. u svom je iskazu decidirano naveo da je koncem 2008.g. osobno utvrdio da u medicinskoj dokumentaciji nekih pacijenata nedostaje bitan dio tzv. temperaturne liste koje su od odlu č nog zna č aja obzirom na č injenicu što su se na odjelu na kojemu je radio svjedok lije č ili kroni č ni bolesnici kod kojih je potreba hitnih intervencija č eš ć a nego kod drugih pacijenata, a da je naknadno doznao da je temperaturne liste izdvajala, iznosila i fotokopirala upravo tužiteljica, time da je iskazao i o svojim osobnim saznanjima o lošim odnosima izme đ u medicinskih sestara na odjelu i tužiteljice a što je naro č ito dolazilo do izražaja kada niti jedna nije htjela biti u no ć noj smjeni sa tužiteljicom.

Iako je svjedok M. iskazao da osobno sa tužiteljicom nije nikada došao ni u kakav sukob kao i da prema njemu nije bila neprimjerenog ponašanja, niti se oglušila na neku njegovu terapiju i sl., to ne podržava žalbenu tezu da na strani tužiteljice nije bilo skrivljenog ponašanja ili povrede pravila rada. Naprotiv, svjedok je usmeno potvrdio sadržaj pisane pritužbe koju je uputio ravnateljici vezano uz problem izdvajanja temperaturnih lista uo č io na svom odjelu, a za što je neprijeporno odgovorna tužiteljica.

U odnosu na č injenicu što tuženik doista do zaklju č enja glavne rasprave nije dostavio u spis izmjene i dopune Pravilnika o radu, a u Odluci o otkazu tužiteljici stavlja na teret kršenje odredbi č l.17. i 18. takvih Izmjena, valja navesti da ta okolnost ne dovodi sama po sebi do zaklju č ka da predmetne povrede obveza iz radnog odnosa nisu Pravilnikom i normirane. No valja nadodati da i u slu č aju da neka povreda obveza iz radnog odnosa ne bi kao takva bila izri č ito normirana internim aktom poslodavca, da ta okolnost sama po sebi ne bi dovela do nedopuštenosti odluke o otkazu.

Naime, odre đ ivanje sadržaja neke od povrede obveza iz radnog odnosa u ingerenciji je samog poslodavca pa u svijetlu č injenice što je predmetna Odluka o otkazu obrazložena te da su u njoj decidirano i razumljivo odre đ ene povrede obveze iz radnog odnosa (izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka, nekorektan odnos prema pretpostavljenima, nekorektan odnos prema suradnicima i u č estalo kršenje pravila rada) to okolnost da iste ne bi bile izri č ito propisane povredama radne obveze i kao takve taksativno normirane radno-pravnim aktima poslodavca, sama po sebi ne bi dovela do nedopuštenosti odluke o otkazu. Naprotiv, nužno je da odre đ eni otkazni razlog ima sadržajnu osnovu u postupanju/propuštanju radnika koje je vezano uz njegov radno-pravni odnos, a koje postupanje/propuštanje je mogu ć e objektivizirati i na taj na č in opravdanost Otkaza podvr ć i sudskoj kontroli, a č emu je u konkretnom slu č aju udovoljeno.

Kona č no, žalbena tvrdnja da to č . 3, 4, 6 i 8 opisa tužitelji č inih poslova opravdavaju ozna č avanje vrata bolesni č ke sobe na na č in kako je to u č inila kod pacijenta koji je bolovao od hepatitisa C (preslik odnosne „Obavijesti“ na listovima 94 i 95 spisa) potpuno je promašena i neprihvatljiva jer je postupanje tužiteljice prije svega protivno odredbi č l. 28. u vezi s č l. 4. Zakona o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04) kojima je proklamirano temeljno na č elo zaštite prava pacijenata – na č elo humanosti koje se ostvaruje osiguravanjem poštivanja pacijenta kao ljudskog bi ć a, njegovog prava na fizi č ki i mentalni integritet, zaštitom njegove osobnosti uklju č uju ć i poštivanje njegove privatnosti, svjetonazora te moralnih i vjerskih uvjerenja. Obznanjivanje dijagnoze bolesti pacijenata uz ilustraciju opasnosti bolesti crtežom kostiju lubanje tome zasigurno ne doprinosi.

U odnosu na tužitelji č ino vi đ enje ispunjenja radnih obveza valja navesti da tužiteljica o č ito potpuno nekriti č ki sagledava vlastito postupanje, negiraju ć i pri tom kako upute njoj neposredno nadre đ ene glavne sestre Odsjeka (svjedokinje H.) tako i upute i upozorenja uprave tuženika, suprotstavljaju ć i njihovim primjedbama i upozorenjima svoje subjektivno vi đ enje vlastitih stru č nih, moralnih i ljudskih kvaliteta, zanemaruju ć i pri tom temeljnu odrednicu medicinske profesije oživotvorene kroz timsku suradnju zdravstvenih djelatnika.

Uz to valja nadodati da iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi opravdanost otkaznih razloga, dok u odnosu na žalbenu tvrdnju da je iznošenjem temperaturnih lista zapravo postupala u skladu sa proklamiranim na č elom humanosti zaštite prava pacijenata valja tek podsjetiti na obrazloženje takvog postupanja koje je sama iznjela u svojem iskazu, citira se :“… .radi moje pismene pritužbe na davanje uputa odre đ enih lije č nika u istima za koje sam smatrala da su nedefinirane “.

U odnosu na tvrdnju da tuženik nije dokazao da bi tužiteljica svojim postupanjem ugrozila oporavak i lije č enje bilo kojeg pacijenta jer da niti jedan svjedok nije iskazao da tužiteljica ne bi slušala njihove upute, a da je ona bila ovlaštena odlu č ivati samostalno o zdravstvenoj njezi pacijenata i potrošnji materijala koji se koristi za zdravstvenu njegu, a ne kako to tvrdi tuženik – o lije č enju pacijenata pri č emu tužiteljica smatra da njezina ukazivanja na nepravilnosti u obavljanju zdravstvene njege i na pojedine postupke koji nisu bili u skladu sa strukom (npr. prilikom no ć ne njege i pranja bolesnika, na potrebu postojanja zatvorenih koševa za sme ć e, na nepravilnosti kod korištenja aspiratornih katetera) ne mogu predstavljati skrivljene povrede radne obveze - valja navesti da izneseni žalbeni navodi nisu ni od kakvog utjecaja na ocjenu zakonitosti i pravilnosti stajališta prvostupanjskog suda jer su s aspekta konkretnih, mjerodavnih materijalno-pravnih propisa na koje sama tužiteljica upu ć uje č injeni č nim supstratom svoje tužbe i postavljenim tužbenim zahtjevom

– irelevantni.

Po ocjeni ovoga suda provedeni dokazni postupak potvrdio je tvrdnju tuženika da je, ignoriranjem uputa nadre đ enih medicinskih sestra, samovoljnim obavljanjem poslova mimo uobi č ajenih procedura, neovlaštenim umnožavanjem medicinske dokumentacije pacijenata u evidentno druga č ije svrhe od lije č enja pacijenata etc. tužiteljica ugrozila oporavak i lije č enje pacijenata.

Kona č no, irelevantni su žalbeni navodi kojima se tužiteljica referira na utvr đ enja prvostupanjskog suda vezana uz na č in na koji joj je uru č ena Odluka o otkazu, smatraju ć i da joj dostava iste nije valjano izvršena, jer eventualno nepravilno izvršena dostava može biti od utjecaja na ocjenu pravodobnosti po radniku poduzetih radnji izvansudske zaštite no ne i na ocjenu dopuštenosti odluke o otkazu s aspekta opravdanosti u njoj sadržanog otkaznog razloga.

Kako niti jedan od žalbenih razloga zbog kojih tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu nije osnovan, valjalo je njezinu žalbu odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe č l. 368.stav.1. ZPP-a pobijanu presudu potvrditi.

U Varaždinu, dana 09. listopada 2012.g.

PREDSJEDNICA VIJE Ć A:

Dubravka Vincekovi ć v.r.