Gž-456/2025-2 · Županijski sud u Karlovcu



Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-456/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu po sucu Vesni Britvec, u pravnoj stvari tužitelja AZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Sesartiću, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika ŽZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Lovrinčević Šelamov, odvjetnici iz Splita, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 9. svibnja 2025., broj Psp- 161/2024-5, 17. srpnja 2025.

r i j e š i o j e

Odbija se žalba tužitelja te se rješenje Općinskog suda u Splitu od 9. svibnja 2025., broj Psp-161/2024-5, potvrđuje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu od 9. svibnja 2025., broj Psp-161/2024- 5, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je tuženik ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja AZ iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedu prava služnosti puta preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u skici lica mjesta br. 1 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. definiran točkama 2-3-4-5-6-7-8-9-2, površine 24 m2 te preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u skici lica mjesta br. 1 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. definiran točkama 1- 2-9-10-1, površine 7 m2, a kojim tužitelj pristupa do svoje nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na način da je 22. ožujka 2019. uz granicu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], definirane u skici lica mjesta br. 1 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. točkama 1-10, postavio zapreke u vidu trnja, drače i druge drvne mase, a čime je ujedno tuženik samovlasno zasmetao tužitelja u izvršavanju posjeda zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], onemogućavajući tužitelju pristup na isto zemljište te da je tuženik samovlasno zasmetao tužitelja u posjedu dijelova zemljišta čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koji su u skici lica mjesta br. 2 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. prikazani zapadno od točaka 14-13-12- 11, neovlašteno stupajući na navedene dijelove čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i pritom otuđio tri željezna kolca.

II. Nalaže se tuženiku ŽZ da u roku od tri dana pod prijetnjom ovrhe uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, uklanjanjem zapreka uz granicu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], definirane u skici lica mjesta br. 1 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. definiran točkama 1- 10 te da time omogući tužitelju pristup do čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u skici lica mjesta br. 1 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. definiran točkama 2- 3-4-5-6-7-8-9-2, površine 24 m2 te preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u skici lica mjesta br. 1 kao sastavnog dijela nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 29. lipnja 2021. definiran točkama 1-2-9-10-1, površine 7 m2, kao i vraćanje otuđenih željeznih kolaca.

Točkom III. zabranjuje se tuženiku, pod prijetnjom novčane kazne, utvrđeno ili slično daljnje uznemiravanje posjeda prava služnosti puta iz točke I., kao i prava posjeda zemljišta iz iste točke. IV., dužan je tuženiku da roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, nadoknaditi tužitelju parnični trošak".

Točkom II., izreke navedenog rješenja nalaže se tužitelju da u roku od 8 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tuženiku iznos od 625,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 9. svibnja 2025. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za 3 postotna poena."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavio tužitelj iz svih žalbenih razloga, odnosno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelj u bitnome daje svoju ocjenu iskaza svjedoka, kako onih kojima je sud poklonio vjeru, tako i onim svjedocima čijem iskazu sud nije poklonio vjeru. Tužitelj navodi da nikada nije tvrdio da ima posjed prava služnosti kolnika, već isključivo posjed prava služnosti puta te predlaže da drugostupanjski sud žalbu tužitelja prihvati, a pobijano rješenje preinači na način sa usvoji tužbeni zahtjev jer da iz providnih dokaza proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

3. U odgovoru na žalbu, tuženik osporava žalbene navode tužitelja i predlaže žalbu odbiti, a pobijano rješenje potvrditi.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti a povodom žalbe tužitelja, ovaj drugostupanjski sud nije našao da je prilikom donošenja pobijanog rješenja, kao i u postupku koji je prethodio njegovom donošenju, počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine 113/03, 88/05,84/08,57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22.114/22, 155/23, 6/24- dalje ZPP), a tužitelj u žalbi posebno ne upućuje kojom bi bitnom povredom odredba parničnog postupka pobijano rješenje bilo obuhvaćeno. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog postupka pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo - odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravim (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 152/16, 94/17, – dalje ZV), kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje smetanja posjeda prava služnosti puta od strane tuženika a na način kako to opisuju u tužbenom zahtjevu, te je dao valjano i sveobuhvatno obrazloženje za svoju odluku.

6. Predmet spora je smetanje posjeda prava služnosti puta preko nekretnina tuženika kčbr [katastarska čestica], kčbr [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica] do nekretnina tužitelja kčbr [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica].

7. U postupcima smetanja posjeda, pa i posjeda prava služnosti puta, odnosno staze kao u ovom konkretnom slučaju, ne rješava se pitanje međa kao ni tko ima pravo na posjed prava služnosti, posljedice ostvarivanja prava na posjed kao nastanka štete, već se samo utvrđuje zadnji nesmetani posjed, čin smetanja posjeda i uspostavljanje stanja kakvo je bilo prije počinjenog čina smetanja posjeda.

8. Vezano za pravilnost primjene materijalnog prava, ističe se da sukladno odredbi članka 22. stavak 2. ZV-a u postupku za smetanje posjeda sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Među strankama nije sporno da tužitelj preko nekretnina tuženika ima pravo služnosti prolaza staze do svojih nekretnina i da je zajedno sa svojim prednicima izvršavao sadržaj služnosti prolaza te su se stoga nalazili u posjedu prava služnosti prolaza staze preko spornog dijela tuženikovih nekretnina.

10. Sporno je, je li tuženik kako tvrdi tužitelj smetao tužitelja u ovlaštenju tog prava na način da je postavio zapreke u vidu trnja, drače i druge drvne mase na svoje nekretnine na dio kojim prolazi staza i da je otuđio tri željezna kolca.

11. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da tuženik nije smetao tužitelja u vršenju ovlasti prava služnosti staze i da tužitelj nije dokazao da bi tuženik otuđio tri željezna kolca.

12. Iz pobijanog rješenja kao i iz stanja spisa u bitnom, nespornim proizlazi:

- da je tuženik vlasnik kčbr [katastarska čestica], kčbr [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica],

- da je tužitelj vlasnik kčbr [katastarska čestica], kčbr [katastarska čestica],

- da tužitelj do svojih nekretnina dolazi preko dijela nekretnina tuženika služeći se pravom služnosti staze,

- da je očevidom na licu mjesta, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Anti Bošnjak ing. geodezije, iskazima svjedoka, utvrđeno da na nekretninama tuženika postoji staza širine do 1m, da je staza utabana i prohodna i da se njome može pješice kao i s građevinskim kolicima (tačkama) prolaziti,

- da nije utvrđeno da bi tuženik otuđio tri željezna kolca,

- da tužitelj i tuženik nisu u dobrim susjedskim odnosima.

13. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća stav prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao smetanje posjeda prava služnosti prolaza stazom preko nekretnina tuženika, kao i da nije dokazao da bi tuženik otuđio tri željezna kolca.

14. Prvostupanjski sud dao je valjano i opširno obrazloženje za svoj stav i odluku, temeljeno na činjenicama utvrđenim tijekom postupka, a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

15. Naime, nitko od saslušanih svjedoka, pa niti sin tužitelja ČZ i kćerka tužitelja GZ, nije vidio da bi na spornom dijelu nekretnina tuženika kojim prolazi staza bilo nabacano granje, drača i drugi materijal kojim bi se priječio prolaz tužitelju do njegovih nekretnina, a niti da bi tuženik otuđio tri željezna kolca, a niti iz priloženih fotografija od strane tužitelja proizlazi da je prolaz stazom onemogućen, a pravo služnosti prolaza predmetnim dijelom nekretnina tuženika nije sporno.

16. Žalbenim razlozima tužitelja nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja to je temeljem članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP-a, žalba tužitelja odbijena kao neosnovana, a prvostupanjskog rješenje potvrđeno.

17. Pravilna je i odluka o troškovima postupka kako po osnovi tako i po visini troškova koji su određeni (članak 154. i 155. ZPP-a).

18. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu,17. srpanja 2025.

Sudac:

Vesna Britvec