II Kž-90/2017-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: II Kž 90/17-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Setnik kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. Š. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci od 22. veljače 2017. broj Kv I-52/2017 (Kovm- 2/2016), o ukidanju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 13. ožujka 2017.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Rijeci, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv okrivljenog D. Š., zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkama 2. i 6., člankom 153. stavkom 1. i člankom 152. stavkom 1. KZ/11., kaznenog djela iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11. i kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., a protiv okrivljenog I. D., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., na temelju članka 131. stavka 3., članka 129. stavka 1. u vezi s člankom 127. stavkom 4. i člankom 125. stavkom 1. točkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. – dalje u tekstu: ZKP/08.), protiv okrivljenog I. D. ukinut je istražni zatvor te je određeno da se isti ima odmah pustiti na slobodu.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik, bez naznake žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II Kž 90/17-4

Žalba je osnovana.

Obrazlažući odluku o ukidanju istražnog zatvora protiv okrivljenog I. D., prvostupanjski sud navodi da je u međuvremenu u spis dostavljeno rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci o obustavi istrage protiv tog okrivljenika zbog kaznenog djela iz članka 136. stavaka 2. i 3. KZ/11., a kako se optužnica u ovom postupku, kojom se tom okrivljeniku stavlja na teret kazneno djelo iz članka 230. stavaka 1. i 2. KZ/11., odnosi na isti događaj i iste činjenice iz rješenja državnog odvjetnika o obustavi istrage, pri čemu se ne radi o rješenju o obustavi istrage sukladno članku 499. ZKP/08., radi se o presuđenoj stvari. Stoga zaključuje da je tom okrivljeniku, s obzirom na načelo ne bis in idem, trebalo ukinuti istražni zatvor.

Izloženi zaključak prvostupanjskog suda s uspjehom je doveden u sumnju žalbom državnog odvjetnika.

Točno je, naime, da je rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KMP-DO-4/2016-X od 12. srpnja 2016. o provođenju istrage protiv okrivljenika D. Š. i I. D. ovom potonje navedenom okrivljeniku bilo stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavcima 1. i 2. KZ/11. te kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. KZ/11. (opisanih pod točkom 2.) izreke tog rješenja), kao i to da je rješenjem istog državnog odvjetništva istoga broja od 11. studenog 2016., na temelju članka 224. stavka 1. točke 4. ZKP/08., obustavljena istraga protiv okrivljenog I. D. zbog kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavcima 1. i 2. KZ/11., uz obrazloženje da dokazi prikupljeni u istrazi ne upućuju na zaključak da je taj okrivljenik postupao u namjeri oduzimanja slobode mlt. B. B., odnosno da je na njegovoj strani u trenutku počinjenja tog kaznenog djela postojao voljni element namjere oduzimanja slobode te da je u počinjenju tog kaznenog djela postupao s okrivljenim D. Š. kao supočinitelj, već je utvrđeno da je on u vozilu tek stvorio namjeru za počinjenje kaznenog djela razbojništva na štetu mlt. B. B.

Prema tome, već iz ovakvog obrazloženja rješenja državnog odvjetništva o obustavi istrage protiv okrivljenog I. D. zbog kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavcima 1. i 2. KZ/11. proizlazi da ono smatra da u odnosu na tog okrivljenika nema dokaza da je počinio kazneno djelo iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavcima 1. i 2. KZ/11., ali da, naprotiv, i nadalje postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. KZ/11. Osim toga, a kako se to s pravom ističe u žalbi državnog odvjetnika, u konkretnom kaznenom predmetu još uvijek nije donesena odluka o osnovanosti optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KMP-DO-4/16-X od 8. studenog 2016. kojom se okrivljeni I. D. tereti samo za počinjenje kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. KZ/11.

Kako je, dakle, zaključak prvostupanjskog suda o tome da se u odnosu na okrivljenog I. D. radi o presuđenoj stvari pogrešan i preuranjen, žalbu državnog odvjetnika trebalo je prihvatiti i, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

II Kž 90/17-4

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno razmotriti i preispitati postojanje svih okolnosti koje su odlučne za donošenje odluke o primjeni mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog I. D., vodeći pritom računa, kako o postojanju opće, tako i o postojanju posebnih zakonskih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora protiv tog okrivljenika. Potom će donijeti novo i na zakonu utemeljeno rješenje koje će valjano obrazložiti (članak 124. ZKP/08).

Zagreb, 13. ožujka 2017.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Martina Setnik, v.r.

Lidija Grubić Radaković, v.r.