I Kž-353/2000-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-353/00-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Katice Jelić, kao predsjednice vijeća, te Zlate Lipnjak-Bosanac, Damira Kosa, Ane Garačić i Vesne Vrbetić, kao članova vijeća i višeg sudskog savjetnika Zlatka Gledeca, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. T. P. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 196. st. 3. OKZRH i dr., odlučujući o žalbama opt. T. P. i opt. S. K. podnijetima protiv presude Županijskog suda u Sisku od 1. ožujka 2000. godine broj K-16/99, u sjednici održanoj dana 27. veljače 2003. godine, u nazočnosti zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske mr. Slavka Zadnika,

r i j e š i o j e:

I. U povodu žalbi opt. T.P. i opt. S.K., po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i spis upućuje sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Žalbe opt. T.P. i opt. S.K. za sada su bespredmetne.

Obrazloženje

Pobijanom presudom Županijskog suda u Sisku proglašeni su krivima opt. T.P. i opt. S.K. zbog kaznenog djela iz čl. 196. st. 3. u svezi sa st. 2. OKZRH, te primjenom odredaba o ublažavanju kazne iz čl. 38. toč. 2. i čl. 39. OKZRH osuđeni su, svaki, na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a primjenom čl. 122. toč. 4. ZKP oslobođeni od nadoknade troškova kaznenog postupka.

Protiv te presude žalbe su podnijeli opt. T.P., po svom branitelju K.L., odvjetniku iz P., iz žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o kazni, uz naznaku bitne povrede odredaba ZKP, koja se u žalbi ovog optuženika uopće ne obrazlaže, a niti se pravno označava. Žalbeni prijedlog ovog optuženika ide za ukidanjem prvostupanjske

đenje.

presude, te vraćanja spisa tom sudu na ponovno su

Opt. S.K. žali se po svom branitelju Ž.B., odvjetniku iz S., iz žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske nakon razgledavanja spisa, na temelju čl. 373. st. 1. ZKP, pismeno je predložio da se žalbe optuženika odbiju kao neosnovane i potvrdi prvostupanjska presuda.

Odgovor na žalbe optuženika nije podnijet.

U povodu žalbi optuženika, a po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je potrebno zbog bitne postupovne povrede iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP, i to nedostatka razloga o odlučnim činjenicama, kao i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ukinuti prvostupanjsku presudu.

Naime, ovaj drugostupanjski sud nalazi da pobijana presuda u odnosu na kazneno djelo iz čl. 196. st. 3. i 2. OKZRH nema razloga u jednoj od svojih najbitnijih elemenata, i to upravo onog koji u ovom slučaju predstavlja i konstitutivni element kvalificiranog kaznenog djela iz čl. 196. st. 3. OKZRH, čiji su modusi počinjenja opisani u st. 2. čl. 196. OKZRH. Pritom, sud prvog stupnja uopće ne obrazlaže iz kojih činjenica i dokaza proizlazi da su se opt. P. i opt. K. udružili u cilju zajedničke proizvodnje opojne droge marihuane, na temelju prethodnog dogovora, odnosno iz čega bi to proizlazilo, s obzirom na slojevitost kaznenopravne radnje zlouporabe opojne droge, radnje proizvodnje, u čemu se sastojala podjela rada između ovo dvoje optuženika, ili su opet u svakoj radnji proizvodnje neposredno sudjelovali.

Stoga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda time je ostvarena bitna postupovna povreda iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP, jer presuda kojom su opt. P. i opt. K. proglašeni krivima za kazneno djelo iz čl. 196. st. 3. i 2. OKZRH nema razloga o odlučnim činjenicama.

Upravo u svezi s naprijed navedenom ostvarenom bitnom postupovnom povredom i činjenično stanje se u tom segmentu ukazuje pogrešno utvrđenim, neovisno o tome što presuda suda prvog stupnja ne vjeruje obranama optuženika o nepostojanju zajedničkog djelovanja, već i zbog činjenice da se poznaju od ranije iz P. i da je opt. P. koristio smještaj u kući opt. K., te kasnije tijekom očevida dragovoljno djelatnicima policije pokazao, ne samo kante u kojima su bile posađene sadnice cannabis sative, već i pet lokacija na kojima su te stabljike kasnije presađene. U tom sklopu bitno je naglasiti da se optuženici međusobno terete, tvrdnjom da niti jedan od njih osobno nije sudjelovao u proizvodnji opojne droge marihuane, već je to radio onaj drugi.

Isto tako, žalbeni navodi optuženika ustvari svode se na ponavljanje iznijetih obrana tijekom prvostupanjskog postupka, koji su za sada doveli u sumnju zaključak suda prvog stupnja o mogućem zajedničkom djelovanju optuženika kritičnog događaja, posebno u svezi postojanja prethodnog dogovora u svezi nabave sjemenki, odnosno udruženog djelovanja u specifičnoj vrsti proizvodnje opojne droge marihuane od nabave sjemenja, stavljanja u posude za klijališta, kasnije presađivanje na za to pogodne terene u blizini kuće, vlasništvo opt. K. Pritom je bitno naglasiti da bi se radilo o kvalificiranom kaznenom djelu iz čl. 196. st. 3. OKZRH u svezi sa st. 2., nije dovoljno da dogovor između optuženika bude ograničen samo na jednu radnju proizvodnje opojne droge marihuane, koja je u konkretnom slučaju ustvari i realizirana, jer se tada radi samo o kaznenom djelu iz čl. 196. st. 2. OKZRH, a ne o st. 3. tog članka, budući se taj dogovor mora odnositi na više radnji, ovdje konkretno kaznenopravnih radnji proizvodnje opojne droge marihuane, po principu podjele rada, tako da iz broja poduzetih radnji, kao i drugih okolnosti konkretnog slučaja, ukoliko nema priznanja optuženika o dogovornom postupanju, može se zaključiti da je takav dogovor o zajedničkom obavljanju takove kriminalne djelatnosti između optuženika postojao, odnosno o njihovom udruživanju radi činjenja tih djela, pri čemu bi onda tek i ta jedna radnja proizvodnje opojne droge marihuane, u svom složenom procesu, opravdavala primjenu čl. 196. st. 3. OKZRH. U konkretnom, pak, slučaju za takvo dogovorno postupanje optuženika da poduzmu više radnji proizvodnje opojne droge marihuane, i na taj način neovlašteno stave u promet tu drogu, te da su u okviru prethodnog dogovora i izvršili konkretnu radnju, za sada nema dokaza.

Čak, štoviše, u odnosu na kriminalnu djelatnost opt. K. potrebno je reći da iz njegove obrane, kao i iskaza svjedoka J.M., za sada nije razjašnjena niti supočiniteljska uloga ovog optuženika u kriminalnoj djelatnosti vezanoj za proizvodnju opojne droge marihuane iz čl. 196. st. 2. OKZRH.

Stoga je u povodu žalbi optuženika, a po službenoj dužnosti, trebalo ukinuti prvostupanjsku presudu time da će sud prvog stupnja u ponovljenom postupku u odnosu na kazneno djelo iz čl. 196. st. 3. i 2. OKZRH postupiti na način na koji mu je naprijed ukazano, te će nakon što ponovno provede sve već provedene dokaze koji se odnose na ovo kazneno djelo, a po potrebi i druge dokaze moći valjano odlučiti jesu li, i koji oblik kaznenog djela zlouporabe iz čl. 196. OKZRH optuženici stvarno počinili, pri čemu se naglašava da opis djela u izreci koji sada sadrži element udruživanja mora uvijek odgovarati takovom utvrđenju suda prvog stupnja.

Slijedom svega naprijed izloženog odlučeno je na temelju čl. 388. st. 1. ZKP kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu, 27. veljače 2003. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Zlatko Gledec, v.r.

Katica Jelić, v.r.