Usž-1113/2024-3 · Visoki upravni sud Republike Hrvatske



Poslovni broj: Usž-1113/2024-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME

REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske

u vijeću sastavljenom od

sutkinja toga suda

Snježane Horvat-Paliska

,

predsjednice vijeća

,

Gordane Marušić Babić

i dr. sc.

Sanje Otočan

,

članica vijeća

, uz sudjelovanje

više sudske savjetnice

–

specijalistice

Blaženke Drdić

kao

zapisničara

, u upravnom sporu

tužitelja

DG

iz

[adresa]

,

[adresa]

,

OIB: [osobni identifikacijski broj]

, protiv

tuženika

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

,

Zagreb

,

Prisavlje 14

,

OIB:22874515170

, radi statusa

sudionika

Domovinskog rata, odlučujući o žalbi

tužitelja

protiv presude

Upravnog suda u Rijeci

,

poslovni broj: Us I-1645/2023-6

od

7. veljače 2024.

, na sjednici vijeća održanom

15. listopada 2025.

pretpostavljam da je

Žalba se odbija i potvrđuje presuda

Upravnog suda u Rijeci

,

poslovni broj: Us I-1645/2023-6

od

7. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture

,

klasa: UP/I-801-01/23-01/1

,

urbroj: 530-05-1-1-23-2

od

9. lipnja 2023.

i vraćanje predmeta

tuženiku

na ponovni postupak.

2. Osporavanim rješenjem

tuženika

odbijen je zahtjev

tužitelja

za priznavanje statusa

sudionika

Domovinskog rata na temelju

članka 15.

Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17., 98/19. i 84/21. – dalje: ZHBDR)

i

članka 6.

Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa sudionika Domovinskog rata ("Narodne novine", broj: 127/21. – dalje: Pravilnik)

.

3. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu. U bitnome navodi da je presuda pogrešna jer sud nije uvažio njegov prijedlog da se zbog naravi upravne stvari predmet vrati na ponovno odlučivanje uz napomenu da treba u obzir uzeti činjenicu da je on istovremeno bio obveznik vojne i radne obveze, vodeći računa o činjeničnom stanju, pravnoj osnovi i pravnom sustavu koji su postojali na dan 7. listopad 1991. kada je on mobiliziran. Pojašnjava da je mobiliziran općom mobilizacijom i prema ratnom rasporedu se odazvao na radnu obvezu. Smatra da je sud propustio utvrditi da je pozvan na radnu, ujedno i vojnu obvezu i da je tu obvezu izvršavao na svom radnom mjestu u HŽ Infrastrukturi, a da je mobiliziran temeljem akta Ureda za obranu Karlovac str. pov. klasa: 803-01/94-51/01, urbroj: 512-87-04-94-14 od 14. listopada 1994., koji dokument je klasificiran i njemu nije dostupan. Navodi da se u spisu nalazi poziv na radnu obvezu, te da se ti dokazi nalaze kod tuženika. Ponavlja da sud nije s dovoljno pažnje razmotrio njegov tužbeni zahtjev te da je donio površan i netočan zaključak. Smatra da ispunjava uvjete za priznavanje traženog statusa jer je dostavio dokaze iz kojih je razvidno na koje načine je pridonio obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kao i druge dokaze koji se navode u članku 4. točki 1. Pravilnika. Predlaže da ovaj Sud prvostupanjsku presudu poništi i sam riješi upravni spor na način da poništi osporeno rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak radi donošenja novog rješenja, a u kom postupku treba činjenično stanje utvrditi na potpun i pravilan način.

4. Tuženik se u odgovoru na žalbu protivi žalbenim navodima te ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu. Smatra da je presuda donesena na temelju pozitivnih pravnih propisa, te da je pravilno utvrđeno činjenično stanje na koje je sud pravilno primijenio materijalno pravo. Navodi da je zahtjev odbijen s obzirom da tužitelj u postupku utvrđivanja statusa sudionika Domovinskog rata nije dostavio dokaze koji bi ukazivali na to da je vojne ili druge dužnosti obavljao po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i na taj način pridonio obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske.

Predlaže da se žalba odbije.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), koji se primjenjuje na temelju članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), ovaj Sud nalazi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbom pobija niti razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Prema stanju spisa razvidno je da je prvostupanjski sud radi odlučivanja o tužbenom zahtjevu izvršio uvid u spis tuženika te je činjenično stanje koje je relevantno za rješavanje predmetne upravne stvari sukladno članku 15. ZHBDR-a i članku 4., 5., 6. i 8. Pravilnika utvrdio uzimajući u obzir činjenice utvrđene u provedenom upravnom postupku, sukladno ovlastima iz članka 33. stavka 2. ZUS-a. Iz obrazloženja presude proizlazi da je sud razmotrio činjenična i pravna pitanja koja su u smislu navedenih mjerodavnih propisa odlučna za rješavanje o zahtjevu tužitelja za ostvarivanje statusa sudionika u Domovinskom ratu, podnesenom 31. srpnja 2021., te je ocjenjujući postojeće dokaze, kao i navode tužbe, dao valjane i dostatne razloge za odbijanje tužbenog zahtjeva.

8. Suprotno navodima žalbe sud je uzeo u obzir da je tužitelj tijekom Domovinskog rata u Hrvatskim željeznicama Zagreb, Sekciji signalnih i telekomunikacijskih uređaja [adresa] obavljao radnu obvezu na temelju poziva nadležnog tijela za izvršavanje radne obveze i da je bio pripadnik tekličke službe, kao i postojanje vojne obveze. Međutim, činjenica izvršavanja radne obveze, kao i status vojnog obveznika, sama po sebi ne predstavlja dokaz da tužitelj ispunjava pretpostavke za priznavanje statusa sudionika Domovinskog rata iz članka 15. stavka 1. točke h. ZHBDR-a, kako je to pravilno ocijenio prvostupanjski sud.

9. Ostvarivanje statusa

sudionika

Domovinskog rata te ostalo u svezi s ostvarivanjem tog statusa uređeno je Pravilnikom, kojim je u

članku 4.

propisano da je

podnositelj zahtjeva

uz zahtjev dužan priložiti dokaz da je vojne ili druge dužnosti obavljao po nalogu nadležnih tijela državne vlasti

Republike Hrvatske

ili

pravnih osoba

u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu

Republike Hrvatske

ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno

Grada Zagreba

(ugovor o radu, ugovor o djelu ili slično), dokaze o tome. na koji način je pridonio obrani suvereniteta

Republike Hrvatske

i druge dokaze na kojima temelji svoj zahtjev (

stavak 1.

), te je na zahtjev nadležnog tijela ili povjerenstva dužan priložiti i druge dokaze (

stavak 2.

).

10. S obzirom da

tužitelj

uz zahtjev, niti u upravnom postupku i sporu nije priložio dokaze o obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela u smislu

članka 15.

stavka 1.

točke h.

ZHBDR-a

, te da su u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja samo pribavljeni po službenoj dužnosti dokazi iz

članka 5.

Pravilnika, a što je utvrđeno iu mišljenju Povjerenstva za ostvarivanje statusa

sudionika

Domovinskog rata

Ministarstva hrvatskih branitelja

od

11. svibnja 2023.

, pribavljenog u skladu s

člankom 8.

Pravilnika, pravilno je utvrđeno da nisu ispunjene propisane pretpostavke za utvrđivanje traženog statusa.

11. Slijedom iznesenog navodi žalbe nisu osnovani niti od utjecaja na donošenje drukčije odluke. Stoga je na temelju

članka 74.

stavka 1.

ZUS-a

odlučeno kao u izreci.

U

Zagrebu

,

15. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Snježana Horvat-Paliska