I Kž-20/2005-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 20/05-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Gudelja, kao predsjednika vijeća, te Hajrije Novoselec, Ante Potrebice, Zlate Lipnjak-Bosanac i Ranka Marijana, kao članova vijeća i višeg sudskog savjetnika Vojimira Katića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. S. B., zbog kaznenog djela ubojstva, iz čl. 34. st. 1. Krivičnog zakona Republike Hrvatske, odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i opt. S. B. podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj K-166/04 od 10. studenog 2004. godine, u sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2005. godine, u nazočnosti zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske mr. Milojka Vučkovića,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se presuda suda prvog stupnja i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred potpuno izmijenjeno vijeće.

II. Uslijed odluke pod I. žalba optuženice postala je bespredmetnom.

Obrazloženje

Pobijanom presudom Županijski je sud u Zagrebu proglasio S. B. krivom da je počinila kazneno djelo ubojstva iz čl. 34. st. 1. Krivičnog zakona Republike Hrvatske (KZRH) s eventualnim umišljajem, za koje joj je, primjenom propisa o ublažavanju kazne, izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

Temeljem čl. 45. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (OKZRH) sud joj je u izrečenu kaznu uračunao vrijeme provedeno u pritvoru.

Temeljem čl. 64. st. 1. OKZRH sud je optuženici oduzeo nož kojim je počinjeno kazneno djelo.

I Kž 20/05-3

Temeljem čl. 122. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99 i 58/02, u daljnjem tekstu ZKP) sud je optuženicu oslobodio obaveze naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 119. st. 2. toč. 1. i 7. ZKP-a.

Protiv ove presude podnijele su žalbe obje stranke.

Optuženica pobija presudu putem svoga branitelja I. K., odvjetnika iz Z., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona, koja je posljedica pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke suda o kaznenoj sankciji, te predlaže da se pobijana presuda preinači tako da se kazneno djelo za koje je proglašena krivom pravno označi kao ubojstvo na mah uz prekoračenje nužne obrane, te da joj se izreče minimalna kazna i sigurnosna mjera upućivanja u zdravstvenu ustanovu radi čuvanja i liječenja.

Državni odvjetnik pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kaznenoj sankciji, te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, ili da se preinači u odluci o kazni tako da se optuženici izreče stroža kazna i sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja.

Postupajući u skladu s odredbom čl. 373. st. 1. ZKP prije održavanja sjednice vijeća spis je dostavljen na dužno razgledavanje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Josip Čule u dopisu broj KŽ-DO-356/05 od 4. ožujka 2005. godine predložio je da se prihvati žalba državnog odvjetnika i ukine pobijana presuda, te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje ili da se preinači u odluci o kaznenoj sankciji na način kako je predloženo u žalbi, a da se žalba optuženice odbije kao neosnovana, a kod tog je prijedloga ostao zamjenik Glavnog državnog odvjetnika mr. Milojko Vučković na sjednici vijeća.

Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok je žalba optuženice postala bespredmetnom.

U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da se pobijana presuda temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.

Taj žalitelj ne prigovara činjenicama koje je utvrdio sud prvog stupnja, već zaključcima koje je iz njih izveo o tome da je optuženica, ubadajući nožem svoga supruga, oštećenika S. B., postupala u odnosu na njegovo usmrćenje sa eventualnim umišljajem.

Ovo utvrđenje suda prvog stupnja ni po ocjeni ovog vijeća nije logično ni prihvatljivo. Sud prihvaća nalaz i mišljenje sudsko-medicinskih vještaka prof. dr. J. Š. i obducenta dr. D. S. da je oštećenik zadobio dvije ubodne rane koje su mogle nastati ubodom nožem. Prva se ozljeda nalazi na lijevoj strani prsnog koša i počinje u visini bradavice, penetrira 7 cm duboko u tijelo i ozljeđuje hrskavicu šestog lijevog rebra, osrčje i lijevu klijetku srca, nanijeta je udarcem srednje jakog ili jakog intenziteta. Ta je ozljeda dovela do tamponade srca i smrti oštećenika. Druga se ozljeda nalazi na desnoj strani prsnog koša, a ubodni je kanal dubine 6

I Kž 20/05-3

cm, ozljeđuje trbušnu stjenku i zasijeca veliku trbušnu maramu, a zadana je sredstvom koje može biti nož, također zamahom srednje jakog ili jakog intenziteta.

Dakle oba udarca nožem usmjerena su u prsni koš oštećenika, gdje se nalaze vitalni organi, pluća i srce i oba puta oštrica noža, koji je dužine 9,5 cm većim dijelom prodrla je u tijelo žrtve.

Bez obzira što je optuženica prema mišljenju vještaka psihijatra dr. D. K.-K. edukativno zapuštena osoba, kod koje se razvio umjereni psihoorganski sindrom, radi čega je bila, uz utjecaj alkohola, u vrijeme događaja bitno smanjeno uračunljiva, ne može se prihvatiti ocjena suda da je "uslijed toga izvjesno da nije namjeravala zadati smrtonosni ubod oštećeniku s kojim je sklopila brak u kasnijoj životnoj dobi" već da je bila svjesna te mogućnosti i da je na nju pristala.

Zaključak suda o tome da je optuženica postupala sa eventualnim umišljajem ne potkrjepljuju njeni postupci koje je učinila nakon izvršenja djela, kada komadom drveta udara oštećenika, koji je već na tlu, a zatim mu iz džepa hlača uzima novac, kao što to sud navodi na str. 8 presude. Dapače, ti postupci ukazuju da je optuženica željela usmrtiti oštećenika, jer ga je i nakon napada nožem udarala drvetom, odnosno da je bila uvjerena da je već mrtav, pa mu je iz džepa uzimala novac.

Upravo sredstvo kojim je optuženica zadala povrede oštećeniku, način na koji ga je uporabila, ubadajući S. B. dva puta zamasima srednje jakog do jakog intenziteta u prsni koš, te njeno postupanje nakon toga ukazuju prije na njenu želju da ga usmrti, negoli samo na pristajanje da do takve posljedice, kao objektivno moguće, dođe.

U pravcu takvog zaključka govori i mišljenje vještaka psihijatra koji navodi da je optuženica emocionalno labilna u afektivnoj sferi "što se osobito manifestira u pojačanoj ljutnji u frustracionom stanju", a to je svakako svađa s oštećenikom koja je prethodila događaju.

Prigovarajući utvrđenom činjeničnom stanju optuženica prigovara ocjeni iskaza svjedokinje M. M., kojoj sud bezrezervno vjeruje, iako je ona tijekom postupka mijenjala iskaz.

Ova tvrdnja žaliteljice nije točna. Svjedokinja je na istovjetan način opisivala događaj i tijekom istrage, kada je ispitana 14. 4. 1999. godine (list 76 spisa) i na glavnoj raspravi 28. 2. 2003. godine (list 152 spisa), a njen je iskaz, prema suglasnom prijedlogu stranaka, pročitan na glavnoj raspravi 10. 11. 2004. godine, na kojoj je donesena i objavljena pobijana presuda.

Iskaz svjedokinje o sredstvu kojim je optuženica zadala povrede oštećeniku, o broju udaraca i dijelu tijela u koju su udarci bili usmjereni, potpuno se uklapa u mišljenje sudsko- medicinskih vještaka, pa kako žaliteljica tijekom postupka nije navela niti jedan razlog zbog kojega bi ju svjedokinja mogla neosnovano i neobjektivno teretiti, ni ovo vijeće ne nalazi osnova za sumnju u vjerodostojnost tog iskaza.

Prema tome ocijenjeno je da su prigovori državnog odvjetnika utvrđenom činjeničnom stanju osnovani, radi čega je žalba tog žalitelja prihvaćena i ukinuta je pobijana presuda, a

I Kž 20/05-3

zbog toga je žalba optuženice uložena zbog povrede kaznenog zakona i odluke o kaznenoj sankciji, postala bespredmetnom.

U ponovnom postupku sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano.

Pažljivo će analizirati provedene dokaze, vodeći računa o okolnostima koje su istaknute u ovoj odluci i donijet će novu odluku.

Iz naprijed iznesenih razloga prihvaćena je žalba državnog odvjetnika te je riješeno kao u izreci (čl. 388. st. 1. i 3. ZKP-a).

U Zagrebu, 11. listopada 2005. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Vojimir Katić, v.r.

Milan Gudelj, v.r.