Legislator Case Law & Legislation
Gž Zk-969/2018-2 AI generated

Gž Zk-969/2018-2 · Županijski sud u Splitu

Case Number Gž Zk-969/2018-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda mr. sc. Senije Ledić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljice A. L. iz S., OIB: ..., zastupane po punomoćnici V. Ć., odvjetnici u S., radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split poslovni broj Z-13971/16 od 24. kolovoza 2018., dana 1. ožujka 2019.,

Legislator headnote

AI generated

Gž Zk-969/2018-2 · Županijski sud u Splitu: Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split poslovni broj Z-13971/16 od 24. kolovoza 2018.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-969/2018-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda mr. sc. Senije Ledić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljice A. L. iz S., OIB: ..., zastupane po punomoćnici V. Ć., odvjetnici u S., radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split poslovni broj Z-13971/16 od 24. kolovoza 2018., dana 1. ožujka 2019.,

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split poslovni broj Z-13971/16 od 24. kolovoza 2018.

Obrazloženje

Pobijanim je rješenjem odbijen prijedlog predlagateljice radi pokretanja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u Z.U. 1912 k.o. K. za čest. zgr. 1710. Ujedno je određena zabilježba odbijanja prijedloga u Z.U. 1912 k.o. K. te je naložena provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi.

Protiv tog rješenja žalbu podnosi predlagateljica pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Žalba je neosnovana.

Sud je prvog stupnja odbio prijedlog za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka pozivom na odredbu članka 200. stavka 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje: ZZK) te pozivom na odredbu članka 109. stavka 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik - "Narodne novine", broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10,55/13 i 108/17, dalje: ZP).

Predlagateljica je zatražila otvaranje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnine oznake čest. zgr. 1710 kuća, dvor 200 m², kuća 42 m² i dvor 58 m² u Z.U. 1912 k.o. K. smatrajući da je nekretninu stekla dosjelošću, te je priložila vlasnički list, rješenje o nasljeđivanju iza pok. M. I. iza pok. M. M. I., oporuku pok. M. M. I., izvadak iz katastra zemljišta, saslušanje stranaka te saslušanje svjedoka i očevid na licu mjesta sa sudskim vještakom mjernikom.

Zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak (članak 91. stavak 1. ZZK-a). Prema odredbi članka 191. stavka 4. ZZK-a koja odredba se u smislu odredbe članka 200.g. ZZK-a primjenjuje i kod provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

Dosjelost je stjecanje prava vlasništva glede neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

Prema ocjeni ovog suda, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo (argument iz članka 200.a. stavka 5. ZZK-a). U protivnom, utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću skopčano je s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku. O stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, pa tako ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku.

Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenio da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede čest. zgr. 1710 Z.U. 1912 k.o. K. koja je upisana u korist većeg broja suvlasnika s različitim suvlasničkim dijelovima.

Zbog navedenog je trebalo na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci.

U Splitu 1. ožujka 2019.

Sutkinja:

mr. sc. Senija Ledić, v. r.