I Kž-679/2019-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 679/2019-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. S. M., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i okr. S. M. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu od 22. studenog 2019. broj Ov Kov-25/2019-14, u sjednici održanoj 9. siječnja 2020.,

r i j e š i o j e:

I. U povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje pod točkom I. i predmet u tom dijelu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Uslijed gornje odluke, žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

II. Odbija se žalba okr. S. M. u odnosu na točku II. pobijanog rješenja kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Varaždinu, pod toč. I. izreke je na temelju čl. 351. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.- dalje: ZKP/08.) odlučeno da se iz spisa predmeta izdvajaju kao nezakoniti dokazi zapisnik o ispitivanju osumnjičenice S. M. pred djelatnicima postaje Prometne policije Č. broj 511-21-09-KU-25/18 od 30. rujna 2018. (listovi 58-63) sa snimkom njezinog ispitivanja (list 64) te zapisnik osumnjičenice S. M. pred djelatnicima postaje Prometne policije Č. broj 511-21-09-KU-25/2-18 od 30. rujna 2018. (listovi 65-70) sa snimkom njezinog ispitivanja (list 71), dok je pod toč. II. izreke odbijen prijedlog okrivljenice za izdvajanjem iz spisa zapisnika o vještačenju Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i

I Kž 679/2019-4

vještačenja "..." broj 511-01-114/2-2623-D/18.LB od 31. listopada 2018. (listovi 88-89) te analize alkohola u krvi, uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "..." od 12. listopada 2018. (listovi 79-80).

Protiv tog rješenja u odnosu na toč. I. izreke se žali državni odvjetnik dok okrivljenica („iz svih zakonom predviđenih razloga“) osporava pravilnost odluke pod toč. II. izreke, s prijedlogom stranaka da se pobijano rješenje ukine odnosno preinači.

Na temelju čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08. spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba okrivljenice nije osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna jer je ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti prema odredbi iz čl. 494. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.-VIII) utvrđeno da je u odnosu na odluku iz toč. I. izreke ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.-VIII zbog koje taj dio pobijanog rješenja nije moguće ispitati.

U odnosu na toč. I. ove odluke

Obrana je predložila izdvajanje zapisnika i snimki ispitivanja okrivljenice pred policijom iz dva razloga. Prvi je da zbog visokog stupnja alkoholiziranosti nije bila sposobna sama se braniti niti razumjeti procesna upozorenja, radnje i njihove posljedice, a drugi da je pred policijom ispitana bez branitelja za kazneno djelo iz nadležnosti županjskog suda.

Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je ispitivanje okrivljenice pred policijom provedeno u odnosu na kazneno djelo „tada“ iz nadležnosti općinskog suda, ali da predmetno djelo treba „sagledavati kao jednu jedinstvenu i organski povezanu cjelinu“ pa „…neovisno o tome što je predmetno djelo tek naknadno prešlo u nadležnost županijskih sudova.“ okrivljenica je shodno čl. 66. st. 1. toč. 2. ZKP/08. trebala imati branitelja već prilikom prvog ispitivanja. U suprotnom bi, po stanovištu suda prvog stupnja, okrivljenica u istom postupku za isto kazneno djelo u pojedinim fazama postupka imala bitno različita prava obrane što predstavlja povredu međunarodnim pravom i ustavom zajamčenih prava obrane odnosno spomenute dokaze čini nezakonitim po čl. 10. st. 2. toč. 2. ZKP/08.

Međutim, odmah valja reći da je ovako izraženi pravni stav prvostupanjskog suda pogrešan jer se zakonitost radnje ispituje prema onim zakonskim odredbama koje su na snazi u vrijeme njenog provođenja. Nije sporno da je u ovom predmetu okrivljenica ispitana po policiji zbog osnova sumnje da je počinila kazneno djelo iz nadležnosti općinskog suda, dakle u vrijeme provođenja radnje se nije radilo o kaznenom djelu kod kojeg okrivljenik mora imati branitelja već od prvog ispitivanja (čl. 66. st. 1. toč. 2. ZKP/08.). Okolnost da je uslijed izmjene materijalno pravnih odredbi i zakonskog okvira zaprijećene kazne za određeno kazneno djelo izmijenjena stvarna nadležnost sudova ne može prije toga zakonito provedenu radnju „poništiti“ odnosno učiniti nezakonitom. Osim toga pravo na branitelja (pravnu pomoć odvjetnika) zajamčeno čl. 6. st. 3. toč. c. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99.

I Kž 679/2019-4

–Ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.) svakako podrazumijeva obvezu tijela koje provodi radnju ili postupak da pouči okrivljenika/osumnjičenika o mogućnosti angažiranja branitelja (sadržano u pouci o pravima), ali istovremeno ne znači da obvezna obrana mora biti zastupljena kroz sve faze kaznenog postupka, već sukladno uvjetima iz čl. 66. st. 1. ZKP/08.

Imajući na umu navedeno, a budući da su posve izostali razlozi za ocjenu je li ispitivanje okrivljenice provedeno bez branitelja povredom čl. 66. st. 1. toč. 1. ZKP/08. na koje je upirala obrana, to za sada nije moguće ispitati pravilnost odluke o izdvajanju osporenih dokaza već je u tom dijelu prvostupanjsko rješenje trebalo ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Prvostupanjski sud će na odgovarajući način (čl. 351. st. 2. ZKP/08.) provjeriti tvrdnje obrane o procesnoj nesposobnosti okrivljenice u vrijeme ispitivanja pred policijom, te će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti vodeći računa o propustima na koje je upućen ovim rješenjem.

U odnosu na toč. II. ove odluke

Okrivljenica u žalbi tvrdi da je „…uzimanje krvi…u svrhu analize alkohola provedeno nezakonito…“ budući da je obrazac o uzimanju krvi i urina neistinitog sadržaja i „…kao takav ovjeren u službenoj ispravi što posljedično može samo za sebe predstavljati kazneno djelo.“

Nasuprot žalbenim prigovorima, ovaj sud nalazi da je pobijano rješenje u ovom dijelu pravilno i zakonito.

U pravu je sud prvog stupnja da se prigovorom obrane, kako okrivljenici nije stvarno uzet uzorak urina premda bi iz obrasca AUK-2 proizlazilo drugačije, problematizira vjerodostojnost pribavljenih dokaza, što (pod uvjetom da optužnica bude potvrđena) može biti predmet razmatranja u fazi rasprave, o čemu će ovisiti i ocjena o kvaliteti i značaju dokaza za ishod postupka.

Slijedom navedenog, trebalo je, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08.-VIII (toč. I.) i čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08.-VIII (toč. II.), odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. siječnja 2020.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Maja Ivanović Stilinović, v.r.

Ranko Marijan, v.r.