Rev-3110/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-3110/1994-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. Ive Grbina, kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Miljenke Vraničar, Ivana Mikšića i Tome Gložinića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D.H. iz K., P. ., koju zastupa punomoćnik D.R. odvjetnik iz Z., protiv tuženika C.o. . d.d. iz Z., .. . ., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Gradu Zagrebu od 8. veljače 1994. godine, br. Gž-630/94-2, kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 26. listopada 1993. godine, br. Pn-2825/93., u sjednici održanoj dana 3. rujna 1997. godine,

presudio i riješio je:

Djelomično se prihvaća revizija, preinačuju presude Županijskog suda u Gradu Zagrebu od 8. veljače 1994. godine, br. Gž-630/94-2 i Općinskog suda u Zagrebu od 26. listopada 1993. godine, br. Pn-2825/93. u dijelu, s kojim je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva i dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška, te sudi:

Tužena "C. o. " d.d. Z., ... , dužna je tužiteljici D.H. iz K., . ., povrh pravomoćno dosuđenog iznosa naknade štete platiti još iznos od 2.000,00 kn (dvijetisućekuna) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj čl. 277. st. 1. ZOO, koje teku od 26. listopada 1993. godine do isplate, te na dosuđeni iznos naknade parničnog troška od 1.119,30 kn zakonske zatezne kamate po stopi određenoj čl. 277. st. 1. ZOO, koje teku od 26. listopada 1993. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

Ukidaju se navedene presude u dijelu kojim je tužiteljica odbijena s dijelom zahtjeva za naknadu tuđe pomoći i njege u iznosu od 440,00 kn i s dijelom zahtjeva za naknadu

đenje o ukinutom

parničnog troška, te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno su

dijelu.

U odnosu na ostali pobijani dio drugostupanjske presude revizija se odbija kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom suda prvog stupnja obvezana je tužena da tužiteljici plati na ime naknade štete iznos od 19.900.000 HRD (sada 19.000,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom od 26. listopada 1993. godine do isplate i da joj nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.426.280 HRD (sada 1.426,28 kn), dok je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.940.000 HRD (sada 5.940,00 kn), sa dijelom zahtjeva za rentu za tuđu pomoć u iznosu od po 30.000 HRD mjesečno, te sa zahtjevom za zakonske zatezne kamate na parnični trošak, te za kamate na dosuđeni iznos od 19. svibnja 1993. godine do 23. listopada 1993. godine.

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu, kojim je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva i sa zahtjevom za zakonske zatezne kamate na glavno potraživanje prije 26. listopada 1993. godine i na parnični trošak, te je djelomično uvažena žalba tužene i preinačena prvostupanjska presuda u dosuđenom dijelu na način, da je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 7.000.000 HRD (sada 7.000,00 kn), te za parnični trošak preko iznosa od 1.119.300 HRD odnosno sada 1.119,30 kn.

Protiv dijela presude suda drugog stupnja, kojim je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva osim za mjesečnu rentu, tužiteljica je izjavila reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Predlaže da se nižestupanjske presude u pobijanom dijelu preinače i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti uz nadoknadu cijelokupnog parničnog troška ili da se iste presude u tom dijelu ukinu i predmet vrati na ponovni postupak.

Odgovor na reviziju nije podnesen, a Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija je djelomično osnovana.

S obzirom na utvrđene i pravno relevantne okolnosti u smislu odredbe čl. 200. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 3/94. i 7/96.), a koje su pobliže opisane u obrazloženju presude suda prvog stupnja, ovaj revizijski sud prihvaća ocjenu suda drugog stupnja, da je tužiteljici primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 5.000,00 kn i za strah u iznosu od 4.000,00 kn, dok smatra da sud drugog stupnja nije imao osnova, da dosuđenu naknadu za naruženje u iznosu od 5.000,00 kn snizi na iznos od 3.000,00 kn.

Stoga je ovaj revizijski sud u tom dijelu preinačio presudu suda drugog stupnja i tužiteljici dosudio razliku naknade za naruženje u iznosu od 2.000,00 kn. Sudovi nižeg stupnja dosudili su tužiteljici od zatraženog iznosa naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 840.000 HRD iznos od 400.000 HRD primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91. 91/92., u daljnjem tekstu: ZPP).

je novčana materijalna šteta i dosuđuje se s Međutim, naknada za tuđu pomoć

obzirom na vrijeme kad je ta pomoć pružena, a visina te naknade utvrđuje se prema netto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružati takovu uslugu. Ako, pak, takva osoba ne postoji, visina naknade štete utvrđuje se prema slobodnoj ocjeni primjenom odredbe čl. 223. ZPP.

Stoga je u odbijajućem dijelu za iznos od 440,00 kn valjalo ukinuti presude sudova nižeg stupnja kako bi sud prvog stupnja u nastavku postupka imajući u vidu navedeno pravno stajalište donio novu odluku o tom dijelu tužbenog zahtjeva.

Sudovi nižeg stupnja pravilno su primijenili odredbu čl. 277. st. 1. u svezi s odredbom čl. 189. st. 2. Zakona o obveznim odnosima kada su tužiteljici na dosuđenu naknadu neimovinske štete dosudili zakonske zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude budući da je tužena tada saznala za visinu naknade štete i od tada pada u zakašnjenje.

Međutim, sudovi nižeg stupnja pogrešno su primijenili odredbu čl. 20.a Zakona o izvršnom postupku, koji je tada bio na snazi, kada su odbili zahtjev tužiteljice za zakonske zatezne kamate na parnični trošak s obzirom da se radi o izvršnoj ispravi, pa tužiteljici pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade parničnog troška od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

Stoga su u tom dijelu preinačene odluke sudova nižeg stupnja i tužiteljici dosuđena zakonska zatezna kamata na pravomoćno dosuđeni dio naknade parničnog troška, dok je u preostalom dijelu ukinuta odluka o parničnom trošku s time da će se u novoj odluci u glavnoj stvari odlučiti i o parničnom trošku u cijelosti imajući u vidu već pravomoćno dosuđeni iznos naknade parničnog troška.

Iz navedenih razloga, a kako nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. ZPP) valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke (čl. 393., 395. st. 1., čl. 394. st. 1. i 166. st. 4. ZPP).

U Zagrebu, 3. rujna 1997.

Predsjednik vijeća:

dr. Ivo Grbin, v.r.