IV Kž-1593/1998-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Poslovni broj: IV-Kž-1593/98-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Božidara Rumenjaka, kao predsjednika vijeća, te Lidije Grubić Radaković i Andrije Ogrinšaka, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Nevenke Mihić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika Ž. K., zbog kaznenog djela iz čl.224 st.1 KZ, odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zagrebu od 30. rujna 1998. godine broj Ko-2495/97, na sjednici vijeća održanoj dana 16. veljače 1999. godine, u prisutnosti Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, Nade Dražić,

r i j e š i o j e

Žalba državnog odvjetnika o d b i j a se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem, temeljem čl.437 st.1 i čl.201 st.1 toč.3 ZKP, odbačen je optužni prijedlog protiv okrivljenika Ž.K. zbog kaznenog djela iz čl.224 st.1 KZ, zbog nastupanja relativne zastare pokretanja kaznenog postupka.

Protiv ovog rješenja pravodobno je podnio žalbu Općinski državni odvjetnik u Zagrebu, s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsko rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Zamjenica ŽDO Z. predložila je da se žalba ODO Z. uvaži u skladu sa žalbenim prijedlogom.

Žalba nije osnovana.

Nije u pravu žalitelj kada navodi da se u slučaju kada je optužni prijedlog (u vrijeme pokretanja postupka-optužnica) podnesen za vrijeme važenja bivšeg, strožeg zakona po počinitelja, ne može primijeniti naknadno nastupajući blaži zakon s tvrdnjom da se institut zastare ne može primijeniti retroaktivno i biti na taj način privilegij za počinitelja kaznenog djela.

Naprotiv, nastupanje zastare kaznenog progona vezano je za kazneno djelo na način, da je osnova za nastupanje zastare zapriječena kazna za određeno kazneno djelo (čl.18 i 19 KZ). Kako odredba čl.3 st.2 KZ predviđa primjenu blažeg zakona po počinitelja, a na počinitelja i djelo primjenjuje se uvijek kazneni zakon u cjelini, to je uz zapriječenu blažu vrstu kazne ili nižu kaznu vezan i kraći protek vremena potrebnog za nastupanje zastare kaznenog progona.

Stoga je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je utvrdio da je stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona koji je u konkretnom slučaju blaži po okrivljenika, optužni prijedlog podnesen nakon proteka relativne zastare kaznenog progona po novom blažem zakonu, iako je ovaj optužni akt podnesen za vrijeme važenja zakona koji je s obzirom na zapriječenu kaznu za ovo kazneno djelo, imao dulji zastarni rok. Kako je po Kaznenom zakonu za kazneno djelo prijevare iz čl.224 st.1 KZ predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, to je u skladu s čl.19 st.1 KZ relativna zastara nastupila tri godine po izvršenju djela, dakle u konkretnom slučaju prije podnošenja optužnog prijedloga.

Iz navedenih razloga valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu, pa je riješeno kao u izreci.

U Zagrebu, 16. veljače 1999. godine

ZAPISNIČAR:

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Nevenka Mihić

Božidar Rumenjak