Gr-356/1995-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gr 356/1995-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića kao predsjednika vijeća, te Borisa Guttmanna i Vlatke Potočnjak-Radej, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N.B., G.Z., C.N., J.B. i K.I., zastupani po punomoćniku V.K., odvjetniku iz Z., protiv tuženika A. d.d. K., zastupanog po punomoćniku I.P., odvjetniku iz Z., radi poništenja odluka tuženika, odlučujući o prijedlogu tuženika za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda, u sjednici održanoj dana 18. siječnja 1996. godine,

r i j e š i o j e:

Odbija se prijedlog kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

Pred sudom Općinskog suda u Zlataru u predmetu br. P-368/93 pokrenut je postupak tužitelja N.B. i dr. protiv tuženika A. d.d. K., radi poništenja odluka tuženika o prestanku radnog odnosa tužiteljima.

Tuženik je pismenim podneskom od 10. 5. 1995. godine predložio, da ovaj sud temeljem čl. 68. Zakona o parničnom postupku ("NN" br. 53/91, 91/92 - dalje: ZPP) odredi da u ovom predmetu postupi drugi stvarno nadležni sud (Općinski sud u Zelini) koji "bi lakše proveo i dovršio postupak, a i zbog drugih važnih razloga (mnogostrukih pritisaka na sud)."

Naime, u prijedlogu za delegaciju navodi se, da je pozadina cijelog slučaja pretvorba tuženika u dioničarsko društvo, pa osobe koje nisu zadovoljne krajnjim ishodom pretvorbe služe se posredstvom institucija vlasti raznovrsnim pritiscima, pa i samim tužiteljima (kao bivšim radnicima tuženika) kao sredstvom radi ostvarivanja svojih ciljeva.

No, ne sumnjajući u nepristranost samog suda tuženik uvjeren, da je i sam rad suda zbog takvih događanja i aktivnosti doveden u težak položaj zbog politizacije cijelog slučaja (što da se očituje u ponašanju tužitelja koji šire postupak i izvan okvira samog predmeta spora, što dovodi do odugovlačenja postupka) predlažu svrsishodnu delegaciju Općinskog suda u Svetom Ivanu Zelini koji, da bi mnogo lakše mogao dovršiti ovaj predmet.

Prijedlog nije osnovan.

Prema odredbi čl. 68. Zakona o parničnom postupku najviši sud određene vrste u Republici Hrvatskoj može na prijedlog stranke ili nadležnog suda odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja, ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.

U obavljanju sudske funkcije sudovi su nezavisni i sude na osnovi ustava i zakona, a u vođenju postupka u pojedinom sporu sud je dužan postupati po zakonskim propisima, što je i dužnost samih stranaka.

Stoga izražene sumnje koje spominje tuženik, po ocjeni ovog suda ne predstavljaju važan razlog za delegaciju drugog stvarno nadležnog suda. To nije ni okolnost što je pretvorba tuženika izazvala medijsku pozornost, kao i samo pokretanje sudskog spora od strane šestero tužitelja za dio lokalne javnosti.

Pod "važne razloge" ne može se podvesti ni okolnost što su tužitelji pokrenuli postupak jednom tužbom kada takvu mogućnost predviđaju i odredbe Zakona o parničnom postupku ( čl. 196. ZPP).

Naime, pridržavanjem procesnih pravila od strane suca osigurava se jednakost subjekata u postupku što u sebi uključuje i lojalno korištenje procesnih ovlaštenja (što je i dužnost stranaka), a upravo samim sadržajem podneska tuženik ni ne dovodi u sumnju pristranost uređujućeg suda, pa čak i izrijekom je isključuje.

Stoga sve okolnosti navedene u prijedlogu bilo pojedinačno bilo u zbiru ne opravdavaju zaključak o postojanju razloga koji bi opravdavali svrsishodnu delegaciju shodno navedenoj procesnoj odredbi.

Valjalo je stoga odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 18. siječnja 1996. godine

Predsjednik vijeća:

Stanko Jesenkovć, v.r.

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši administrativni referent:

(Štefica Klepac)