P Ob-21/2025-9 · Općinski sud u Osijeku

P Ob-217/2024-9

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u pravnoj stvari predlagateljice ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Filakoviću, odvjetniku u Osijeku, i predlagatelja PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 1. maja 42, uz sudjelovanje mlt. SD, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvoda braka, nakon održane i zaključene glavne i nejavne rasprave dana 9. lipnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnice predlagateljice i predlagatelja, a odlukom objavljenom 14. srpnja 2025. godine

p r e s u d i o j e

I. Brak sklopljen dana 30. studenog 2012. u Belom Manastiru, upisan u matici vjenčanih matičnog područja Beli Manastir za godinu 2012. pod rednim brojem 00089, između

predlagateljice ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene Š, rođene ..1995. u Republici Srbiji u [adresa], od oca P i majke S, i

predlagatelja PD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog V, rođenog ..1986. u [adresa], od majke J,

r a z v o d i s e temeljem odredbi 51. st. 1. toč. 1. i 3. Obiteljskog zakona.

II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je kao tužiteljica podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi razvoda braka sklopljenog 30. studenog 2012. Navodi da je u braku rođeno dvoje zajedničke djece: mlt. SD rođen ..2013. i mlt. VD rođen ..2016. Stranke su se s djecom od 2018. nalaze u [adresa], s tim da tužiteljica navodi da ona i djeca nisu u kontaktu s tuženikom od 2020. kada ga je prijavila da je prema njoj počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju. Tužiteljica ističe da s djecom boravi u [adresa], a nepoznato joj je boravište i prebivalište tuženika koji je boravio u [adresa], Nizozemskoj i Hrvatskoj. Između ostalog u tužbi navodi da ne može osobno doći na saslušanje zbog posla u [adresa] te zbog toga što živi s dvoje maloljetne djece koja tamo pohađaju školu. Zbog tuženikovog obiteljskog nasilja prema tužiteljici i njihovoj djeci te zbog činjenice da je tuženik nepoznata boravišta i prebivališta, ističe da nije moguće provesti obvezno savjetovanje prije razvoda braka. Tužiteljica niti ne želi provoditi postupak obaveznog savjetovanja prije razvoda, odnosno doći u kontakt s tuženikom kao počiniteljem obiteljskog nasilja. Kako je bračna zajednica prestala 2020. te zbog višestruko počinjenog nasilja u obitelji od strane tuženika prema tužiteljici i njezinoj djeci, smatra da se djeca u potpunosti i samostalno trebaju njoj povjeriti na roditeljsku skrb, čuvanje i odgoj, a da tuženik s druge strane treba biti lišen roditeljske skrbi bez prava na ostvarivanje osobnih odnosa sa djecom i uz zabranu približavanja djeci. Stoga tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će razvesti brak stranaka, da joj se djeca predaju kao majci na samostalnu roditeljsku skrb, čuvanje i odgoj sve uz obvezu tuženika da joj nadoknadi trošak postupka.

2. Rješenjem P Ob-21/2025-2 od 11. veljače 2025. ovaj sud se proglasio nenadležnim u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o roditeljskoj skrbi, u tom je dijelu ukinuo sve provedene radnje u postupku i djelomično odbacio tužbu u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o roditeljskoj skrbi, a primjenom čl. 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN broj 101/17,67/23, dalje ZMPP) i čl. 5. i 3. Haške konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (NN-Međunarodni ugovori 5/09). Sud je ocijenio kako nije nadležan odlučivati o roditeljskoj skrbi budući da tužiteljica od 2018. stanuje u [adresa], tamo je zaposlena, ne može doći na ročište pred ovaj sud, a djeca ondje pohađaju školu pa stoga u [adresa] djeca imaju redovito boravište.

3. Protiv rješenja o djelomičnom odbacivanju tužbe, tužiteljica je izjavila žalbu te je spis dostavljen na odlučivanje nadležnom županijskom sudu.

4. Nadležan Županijski sud u Velikoj Gorici vratio je predmetni spis ovom sudu radi odlučivanja o razvodu braka. Županijski sud u Velikoj Gorici naime navodi da s obzirom na svoj sadržaj, žalba tužiteljice sadrži prijedlog tužiteljice za donošenje odluke za razvod braka.

5. Kako je tužiteljica u žalbi istaknula da ustraje kod razvoda braka, sud je radi donošenja odluke o tom dijelu tužbenog zahtjeva zakazao ročište.

6. Tuženik nije osoba nepoznatog prebivališta kako to navodi tužiteljica u tužbi te je uredno primio poziv na ročište i na isto pristupio. Navodi kako tužiteljicu i djecu nije vidio oko četiri godine, budući da je ona ta koja mijenja boravišta. Samom razvodu braka se ne protivi, no dodaje da se protiv njega niti u [adresa] niti igdje drugdje nikada nisu vodili kazneni postupci da bi počinio bilo kakvo kazneno djelo prema tužiteljici i djeci.

7. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je izvršio uvid u: izvatke iz matice rođenih, vjenčani list, dopis podrške žrtvama tima za stambeno zbrinjavanje beskućnika od 18. prosinca 2020. te u ostalu dokumentaciju u spisu.

8. Iako ovaj sud nije nadležan za odlučivanje o roditeljskoj skrbi, isti je nadležan za razvod braka. Naime, odredba čl. 48. st.1. ZMPP-a upućuje u vezi nadležnosti na sud Republike Hrvatske u stvarima koje se odnose na razvod, na to da se određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima sa roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br.1347/2000. U konkretnom slučaju, a kako [adresa] više nije članica Europske Unije, ima se primijeniti čl. 2. st.3. Haaške konvencija od 1. lipnja 1970. o priznavanju razvoda i zakonskim rastavama prema kojoj nadležnost Republike Hrvatske postoji budući da su obje stranke državljani Republike Hrvatske. Mjerodavno pravo je prema čl. 37. st.1.

Toč. 3. ZMPP-a hrvatsko pravo.

9. Budući da se tuženik nije protivio razvodu, sud je smatrao da su bračni drugovi podnijeli prijedlog za sporazumni razvod braka sukladno čl. 369.st.3. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023; dalje ObZ).

10. Uvidom u vjenčani list je utvrđeno da su stranke sklopile brak 30. studenog 2012. u Belom Manastiru, koja činjenica je upisana u matici vjenčanih matičnog područja Beli Manastir za godinu 2012. pod rednim brojem 00089.

11. S obzirom na to da su bračni drugovi sporazumni da se njihov brak razvede te je nesporno da je od prestanka bračne zajednice proteklo više od godinu dana, sud je odlučio kao u izreci na temelju odredbe čl. 51. st. 1. toč. 1.i 3. ObZ-a.

12. Primjenom odredbe čl. 366. st. 1. ObZ-a sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak ovog parničnog postupka. Naime, odredba čl. 366. st. 1. ObZ propisuje kako će sud u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta, o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Prilikom donošenja odluke o trošku sud je imao u vidu da je pokretanje ovog postupka opravdano jer predlagateljica, ranije tužiteljica, bez ovog postupka ne bi mogla razvesti brak, odnosno za razvod braka potrebna je odluka suda neovisno o tome je li podnesena tužba od strane jednog bračnog druga ili bračni drugovi podnesu prijedlog sporazumno. S druge pak strane, sud je imao u vidu kako je tuženik, sada predlagatelj, naveo da se razvodu ne protivi i da predlagateljicu nije vidio oko četiri godine te stoga nije bilo potrebe za izvođenjem daljnjih dokaza. Vodeći računa o okolnostima na strani kako predlagateljice tako i na strani predlagatelja sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka kao u točki II. izreke. Ovakav stav zauzima i Županijski sud u Splitu u odluci broj Gž Ob-136/2025.

Osijek, 14. srpnja 2025.

S U T K I NJ A

VANDA HORVAT

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave presude. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. pun. predlagateljice

2. predlagatelju

Nakon pravomoćnosti:

3. Matičnom uredu Osijek

4. Matičnom uredu Beli Manastir