Gr 1-261/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gr1 261/2018-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, po sutkinji Goranki Barać-Ručević, u pravnoj stvari tužitelja P. b. Z. d.d., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu V. & V. u V., protiv tuženika D. Š. iz R. S., OIB: ..., radi isplate, rješavajući sukob nadležnosti između Općinskog suda u Čakovcu, koji se oglasio mjesno nenadležnim rješenjem poslovni broj P1-1/18-2 od 13. ožujka 2018. i Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj P-2207/18-3 od 2. svibnja 2018., dana 15. siječnja 2019.,

r i j e š i o j e:

Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Općinski sud u Čakovcu.

Obrazloženje

Općinski sud u Čakovcu, rješenjem poslovni broj P1-1/18-2 od 13. ožujka 2018. u točki I izreke oglasio se mjesno nenadležnim, a u točki II izreke riješio da će se spis po pravomoćnosti rješenja ustupiti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao mjesno nadležnom, pozivom na odredbu čl. 70. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 157/11, 125/13 i 89/14 – dalje: ZPP).

Općinski građanski sud u Zagrebu, dopisom poslovni broj P-2207/18-3 od 2. svibnja 2018. izazvao je sukob nadležnosti navodeći da se u predmetnom parničnom postupku ne radi o isključivoj mjesnoj nadležnosti toga suda, pa da se posljedično tome Općinski sud u Čakovcu nije mogao po službenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim (20. st. 2. ZPP).

Za postupanje u ovom predmetu stvarno je nadležan Općinski sud u Čakovcu.

Iz stanja spisa slijedi da je predmetni parnični postupak pokrenut pred Općinskim sudom u Čakovcu 12. ožujka 2018., podnošenjem tužbe s platnim nalogom tužitelja P. b. Z. d.d., protiv tuženika D. Š., dana 12. ožujka 2018., radi isplate.

Odredbom čl. 70. st. 1. ZPP propisano je da ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadležan, dok je stavkom 5. istog članka propisano da ispravu o sporazumu tužitelj mora priložiti uz tužbu.

Sud se može proglasiti mjesno nenadležnim u povodu prigovora tuženika (čl. 20. st. 1. ZPP) te po službenoj dužnosti samo kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda (čl. 20. st. 2. ZPP).

Dakle, u parničnom postupku stranke se mogu sporazumjeti o mjesnoj nadležnosti pod navedenim uvjetima.

Iz Ugovora o transakcijskom tekućem računu u kunama od 15. lipnja 2016. (dalje: Ugovor) proizlazi da su stranke u čl. 9. ugovorile mjesnu nadležnost prema sjedištu Banke, dakle na području Općinskog građanskog suda u Zagrebu s obzirom da se sjedište Banke nalazi na području nadležnosti toga suda.

U ovom sporu tuženik nije prigovorio mjesnoj nadležnosti, pa budući da ne postoji isključiva mjesna nadležnost određenog suda za ovu vrstu spora, Općinski sud u Čakovcu nije bio ovlašten po službenoj dužnosti, bez prigovora tuženika, oglasiti se mjesno nenadležnim pozivom na sporazum stranaka o mjesnoj nadležnosti sadržan u Ugovoru.

Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 23. st. 1. i 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 15. siječnja 2019.

Sutkinja:

Goranka Barać-Ručević, v. r.