Court rules marital property includes posthumous funds but excludes pre-marital savings from inheritance case.
Legislator summary
AI generatedThe court ruled that the deceased wife's posthumously discovered investment funds and savings account constitute marital property, while rejecting claims regarding a multivalutant account opened before the marriage. The plaintiff successfully argued that funds derived from the spouses' pension rights were acquired during the marriage, whereas the defendant failed to prove the pre-marital account originated from marital labor. Consequently, the court confirmed ownership of the investment and savings but dismissed the request for the earlier account.
Legislator headnote
AI generatedČlanci 36. i 154. stavak 5. Zakona o obveznim odnosima; Članci 151. i 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku: Posthumously discovered assets acquired during marriage via pension rights constitute marital property, while funds in accounts opened prior to marriage require proof of marital origin to be included.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedCited Case Law
AI generatedRelated Decisions
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok , Turinina 3
Poslovni broj: P Ob-274/2023-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja SJŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vatroslavu Šegi, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tuženice SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zorici Škopić, odvjetnici u Zagrebu i II. tuženika PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 16. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Vatroslave Šege, odvjetnika i I. tuženice osobno uz punomoćnicu Zoricu Škopić, odvjetnicu, 16. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da naknadno pronađenu ostavinsku imovinu iza pok. FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene ..1946., a umrle ..2021., predstavlja ½ dijela
- novčanoga potraživanja prema ZB invest d.o.o., s naslova ulaganja u fond Conservative, broj udjela 129,26235,
- novčana sredstva s naslova oročene štednje broj 2531800403 kod Zagrebačke banke.
II. Utvrđuje se da je tužitelj s naslova bračne stečevine s pok. FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenom ..1946., a umrlom ..2021., nositelj/imatelj/vlasnik u ½ dijela imovine:
- novčanoga potraživanja prema ZB invest d.o.o., s naslova ulaganja u fond Conservative, broj udjela 129,26235,
- novčanih sredstava s naslova oročene štednje broj 2531800403 kod Zagrebačke banke.
III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da naknadno pronađenu ostavinsku imovinu iza pok. FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene ..1946., a umrle ..2021., predstavlja ½ dijela
- novčanih sredstava na multivalutnom računu broj 3227092994 kod Zagrebačke banke d.d." te u dijelu koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj s naslova bračne stečevine s pok. FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenom ..1946., a umrlom ..2021., nositelj/imatelj/vlasnik u ½ dijela imovine: novčanih sredstava na multivalutnom računu broj 3227092994 kod Zagrebačke banke d.d."
IV. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove parničnoga postupka u iznosu od 4.020,75 eura uvećane za iznos zakonske kamate koja teče od presuđenja do namirenja po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i daljnjem tijeku postupka navodi da je je bio u braku s pokojnom FJ, od 2. veljače 2008. do njezine smrti 28. lipnja 2021. Nadalje navodi da je FJ ranije bila u braku s DJ, koji je preminuo ..2004., a u kojemu braku su rođena djeca, ovdje tuženici, SJ i PJ.
1.2. Iza pokojne FJ je proveden ostavinski postupak u kojemu je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, kojim je ostavinska imovina raspoređena na parnične stranke kao njene zakonske nasljednike.
1.3. Međutim, tužitelj navodi da se naknadno ispostavilo da, pored imovine koja je raspoređena rješenjem o nasljeđivanju, postoji i druga imovina ostaviteljice i to novčano potraživanje prema trgovačkom društvu ZB invest d.o.o. te novčana sredstva na bankovnim računima otvorenima u Zagrebačkoj banci d.d.
1.4. Tužitelj je pokrenuo pred naslovnim sudom postupak radi naknadno pronađene imovine u kojemu je zatražio izdvajanje ½ dijela ostavine, jer se radi o imovini koja predstavlja bračnu stečevinu njega i pokojne FJ.
1.5. Kako se prvotuženica SJ usprotivila zahtjevu tužitelja za izdvajanjem ½ dijela naknadno pronađene imovine po osnovi bračne stečevine, naslovni je sud donio rješenje od 8. kolovoza 2023. kojim je odbijen prijedlog tužitelja za raspored naknadno pronađene ostavinske imovine te su nasljednici upućeni da svoja prava u pogledu takve imovine ostvaruju u parnici.
1.6. Tužitelj nadalje navodi kako su on i pok. FJ upravo u braku radom stekli imovinu koja je predmet prijepora, time da imovinske odnose nisu uredili bračnim ugovorom, zbog čega ta imovina predstavlja bračnu stečevinu odnosno vlasništvo tužitelja u ½ dijela. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom se utvrđuje da naknadno pronađenu ostavinsku imovinu iza pok. FJ predstavlja ½ dijela i to: -novčanoga potraživanja prema ZB invest d.o.o., s naslova ulaganja u fond Conservative, broj udjela 129,26235; - novčanih sredstava na multivalutnom računu broj 3227092994 kod Zagrebačke banke d.d.,- novčanih sredstava s naslova oročene štednje broj 2531800403 kod Zagrebačke banke; te kojom se utvrđuje da je tužitelj s naslova bračne stečevine s pok. FJ, nositelj/imatelj/vlasnik u ½ dijela navedene imovine. Predlaže nadoknadu troškova postupka.
2. I. tuženica u odgovoru na tužbu i daljnjem tijeku postupka navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osobito u dijelu pod točkom II. tužbenog zahtjeva. I. tuženica ne osporava da bi tužitelj bio u braku sa pok. FJ, koji brak je sklopljen 2. veljače 2008. i prestao je smrću FJ ..2021., međutim ističe kako sama činjenica postojanja braka nije odlučna za status imovine kao bračne stečevine, kako to tužitelj neosnovano tvrdi. Također, I. tuženica ne osporava tijek ostavinskog postupka iza pok. FJ, kako proizlazi iz priloženih rješenja i zapisnika s ostavinskih ročišta.
2.1. Međutim, I. tuženica osporava da su tijekom trajanja braka tužitelj i pok. FJ kao bračni drugovi radom stekli imovinu koja je predmet spora, te da bi ta imovina predstavljala bračnu stečevinu odnosno vlasništvo tužitelja u 1/2 dijela.
2.2. U odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva, ističe se kako istim tužitelj traži deklaratornu pravnu zaštitu koja je obuhvaćena zakonskim određenjem sastava ostavine. Naime, kako predmetne zamjenjive pokretnina glase na ime pok. FJ, pa ulaze u sastav ostavine po samom zakonu, tužitelj nema pravni interes za takvu deklaratornu pravnu zaštitu, budući da u tom dijelu sastav ostavine, odnosno naknadno pronađene imovine ni nije sporan, prema rješenju Naslovnog suda broj O- 2405/2021 od 3. kolovoza 2023.
2.3. Osim toga, sporna je upravo ona polovina imovine za koju tužitelj tvrdi da je bračna stečevina, ali to iz tužiteljevog tužbenog zahtjeva nije vidljivo. Stoga u odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva I. tuženica ističe prigovor nedostatka pravnog interesa i predlaže tužbu odbaciti.
2.4. U odnosu na točku II. tužbenog zahtjeva, I. tuženica ističe kako su tužitelj i sada pok. FJ bili umirovljenici za vrijeme trajanja njihovog braka. Pok. FJ tijekom trajanja braka i bračne zajednice sa tužiteljem nije radila niti je ostvarivala prihode od rada. Budući da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (dakle potječe iz imovine stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice), a kako pok. FJ nije radila jer je u mirovini od 1. siječnja 1997., tužbeni zahtjev pod toč. II. je u cijelosti neosnovan.
2.5. I. tuženica također ističe kako je znakovito da tužitelj nema podatke o predmetnim ulaganjima i bankovnim računima pokojne FJ već iste predlaže pribaviti od financijskih institucija, što prema stavu I. tuženice ukazuje da isti o tome nema saznanja, a to ozbiljno dovodi u pitanje postojanje faktične ekonomske zajednice.
2.6. Konačno, I. tuženica ističe kako sama činjenica postojanja braka ne znači da je imovina koja glasi na ime jednog bračnog druga bračna stečevina i stoga po samom zakonu suvlasništvo drugog bračnog druga u 1/2 dijela. Iz javne isprave koju dostavlja uz tužbu je razvidno da je već u vrijeme sklapanja braka pok. FJ bila umirovljenica. Budući da mirovina nije prihod od rada, već pravo iz mirovinskog osiguranja, mirovina ne predstavlja bračnu stečevinu već osobno pravo i vlastitu imovinu bračnog druga.
2.7. I. tuženica ističe da tijekom trajanja braka s tužiteljem njezina majka pok. FJ nije radila niti je ostvarivala prihode od rada ili samostalne djelatnosti, budući da je u mirovini od 1. siječnja 1997. godine. Prema saznanju I. tuženice, ista je u investicijske fondove ulagala od njihova dolaska na tržište, budući da je tijekom privatizacije 90-tih godine dio plaće dobivala u dionicama.
2.8. Slijedom svega navedenog, I. tuženica predlaže Naslovnom sudu odbaciti tužbu u dijelu pod toč. I. tužbenog zahtjeva i odbiti tužbeni zahtjev u dijelu pod toč. II. te naložiti tužitelju da 1. tuženici naknadi troškove ovog postupka.
3. II. tuženik u odgovoru na tužbu prvotno navodi kako je u ostavinskom postupku prihvatio prijedlog tužitelja (u pogledu rasporeda naknadno pronađene imovine), a da je tužitelj unatoč tome podnio predmetnu tužbu. Na ročištu održanom 25. rujna 2024. II. tuženik navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev.
4. Tužitelj u daljnjem tijeku postupka ističe kako su on i pokojna FJ zajednički kao bračni drugovi ulagali u fondove, konkretno, u ZB Conservative 20 fond trgovačkog društva ZB Invest d.o.o., a koje plaćanje je izvršeno 13. lipnja 2019. kada je za novčani iznos od 200.000,00 HRK izdano 129,26235 udjela. Ulaganje je izvršeno na ime pokojne FJ samo formalno, no, u stvarnosti se radilo o zajedničkom ulaganju bračnih drugova. Ističe kako pokojna FJ nije objektivno niti mogla uložiti iznos od 200.000,00 HRK jer je ista bila umirovljenica s mirovinom od oko 2.000,00 HRK, dok je tužitelj raspolagao navedenim novčanim iznosima jer njegova mirovina iznosi cca 5.600,00 EUR odnosno negdašnjih 42.200,00 HRK.
4.1. Tužitelj također navodi kako I. tuženica insinuira kada navodi da njegov prijedlog za pribavljanjem dokumentacije od financijskih institucija o izvršenim ulaganjima dovodi u pitanje postojanje faktične ekonomske zajednice. Naime, tužitelj je u poodmakloj životnoj dobi od 93 godine zbog čega nije više u mogućnosti pamtiti pojedinosti izvršenih zajedničkih ulaganja.
4.2. Osim toga, upravo je tužitelj izdašno financirao pomoć koju su treće osobe svakodnevno pružale njemu i pokojnoj supruzi, majci I. tuženice, u zadovoljenju njihovih svakodnevnih potreba. To napose dobro zna ovdje II. tuženik pa je doista neumjesno od strane I. tuženice dovoditi u pitanje faktičnu ekonomsku zajednicu tužitelja i njegove pokojne supruge.
4.3. Tužitelj dodaje kako su predmetni udjeli u fondu kupljeni za vrijeme trajanja bračne zajednice sredstvima stranaka iz zajedničke imovine – mirovine, te nisu stečeni po osnovi različitoj od one navedene u čl. 36. Obiteljskoga zakona, odnosno imovina kojom su kupljeni udjeli u fondovima ne predstavlja vlastitu imovinu pokojne FJ, pa se u konkretno slučaju radi o bračnoj stečevini koje su u jednakim omjerima suvlasnici tužitelj i njegova pokojna supruga.
5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz matice vjenčanih (str. 7-8 spisa), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika EJ poslovni broj O- 2405/2021 od 7. listopada 2021. (str. 9-12 spisa), izvještaj o ulaganju za razdoblje od 01.01.2021.-31.12.2021. u ZB Invest (str. 13 spisa), zapisnik javnog bilježnika EJ od 2. ožujka 2023. i 16. svibnja 2023. (str. 14-16 spisa), rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-2405/2021 od 3. kolovoza 2023. (str. 17-19 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 24. srpnja 2001. (str. 28-29 spisa), dopis ZB Invest d.o.o. (str. 34 spisa), izvještaj o ulaganju za razdoblje od 01.01.2019.-29.12.2023. u ZB Invest (str. 35 spisa), dopis Zagrebačke banke d.d. (str. 38 spisa), porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Novi Zagreb od 17. veljače 2024. (str. 43-44 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka LJ te saslušanjem I. i II. tuženika.
5.1. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; nadalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
6. Između stranaka nije sporno da je iza pokojne FJ umrle ..2021. proveden ostavinski postupka te da je doneseno rješenje o nasljeđivanju kojim su kao nasljednici utvrđeni SJŽ, ovdje tužitelj te SJ i PJ, ovdje tuženici. Također nije sporno da je rješenjem ovog suda od 3. kolovoza 2023. odbijen prijedlog tužitelja (kao nasljednika) za raspored naknadno pronađene imovine iza pokojne FJ te su nasljednici upućeni da svoja prava u pogledu naknadno pronađene imovine mogu ostvariti u parnici. Nesporno je da su tužitelj i pokojna FJ bili u braku od 2. veljače 2008. do smrti pokojne FJ ..2021.
6.1. Između stranaka je sporan pravni interes tužitelja da se u ovom postupku utvrdi da naknadno pronađenu imovinu iza pokojne FJ predstavlja ½ dijela predmetnog novčanog potraživanja prema ZB Investu te novčanih sredstava na računima Zagrebačke banke. Također je sporno je li tužitelj s naslova bračne stečevine stekao ½ predmetne imovine.
7. Člankom 36. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine br: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine. Člankom 36. stavkom 3. ObZ propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.
8. Na temelju dokumentacije priložene spisu, koju stranke nisu osporile proizlazi:
- da je FJ u starosnoj mirovini od 1. siječnja 1997. te da joj se ista počevši od 7. srpnja 2001. određuje u visini od 1.734,69 kn (230,23 eura) mjesečno;
- da je FJ stekla 129,26235 udjela u fondu ZB Invest d.o.o. Conservative 20 time da su udjeli izdani 13. lipnja 2019. za iznos transakcije od 200.000,00 kn/26.544,56 eura;
- da u Zagrebačkoj banci postoje računi otvoreni na ime pokojne FJ i to oročenje broj 23600002531800403 – otvoreno 13. lipnja 2008.; stanje računa 3.182,97 eura te multivalutni tekući račun broj [broj bankovnog računa] otvoren 19. veljače 2004. na kojem stanje iznosi 2,15 CHF, 40,03 eura i 0,00 USD;
- da je tužitelju poreznim rješenjem od 17. veljače 2024. utvrđena tuzemna mirovina u iznosu od 691,42 eura i inozemna mirovina u iznosu od 4.909,83 eura.
9. Prvotno, u odnosu na navode I. tuženice kojima se osporava pravni interes tužitelja za utvrđenje da naknadno pronađenu imovinu predstavlja ½ dijela novčanog potraživanja prema ZB Invest d.o.o. te novčanih sredstava na računima Zagrebačke banke d.d. pokojne FJ, sud smatra kako tužitelj za navedeno ima pravni interes. Naime, točno je da se naknadno pronađenom imovinom smatra ona imovina ostavitelja koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju bez obzira na to je li za vrijeme ostavinske rasprave bilo poznato da ta imovina postoji ili ne. Međutim, u trenutku kad je između stranaka sporno spada li neka imovina ostavitelja u ostavinu, tada sud, predlagatelje, za raspored naknadno pronađene imovine, upućuje da u parnici ostvaruju svoja prava. Navedeno i u predmetnom slučaju u kojem tužitelj u pogledu opsega naknadno pronađene imovine predlaže utvrditi da samo polovica predmetne imovine zapravo predstavlja naknadno pronađenu imovinu, a da je drugu polovicu predmetne imovine tužitelj stekao kao bračnu stečevinu. Slijedom navedenog, sud smatra da tužitelj ima pravni interes u dijelu I. tužbenog zahtjeva i da su suprotni navodi I. tuženice neosnovani.
10. U odnosu na točku II. tužbenog zahtjeva, tijekom postupka je utvrđeno da su udjeli u fondu ZB Invest d.o.o. kupljeni za vrijeme trajanja braka tužitelja i pokojne FJ ..2019. te da je račun u Zagrebačkoj banci broj 23600002531800403 otvoren 13. lipnja 2008., odnosno također tijekom braka. Isto tako je utvrđeno da su bračni drugovi tijekom trajanja braka oboje bili u mirovini, pri čemu je mirovina pokojne FJ iznosila 230,23 eura, a tužiteljeva mirovina oko 5.600,00 eura (zbroj tuzemne i inozemne mirovine).
10.1. Unatoč navodima I. tuženice da se prijedlogom tužitelja za pribavljanje podataka o predmetnim novčanim sredstvima službenim putem od nadležnih institucija dovodi u pitanje postojanje financijske zajednice stranaka, valja reći kako se iz iskaza I . i II. može zaključiti upravo suprotno. Naime, I. tuženica je u svom iskazu navela da je tužitelj prvotno bio oženjen za sestru njezine majke i živjeli su zajedno u Švicarskoj, a kad je teta umrla, tužitelj se vratio u Hrvatsku. Nakon nekih dvije tri godine od tetine smrti tužiteljev je prijedlog bio da sklopi brak s majkom tuženika, radi zaštite imovine, a vezano za nasljedstvo iza pokojne tete u Švicarskoj koje podliježe određenim porezima. I. tuženica navodi da je tužitelj cijeli život bio prisutan u njihovom životu, da im je puno pomogao znanjem, financijski i iskustvom te da su i mama i tužitelj vodili financije u braku i da je tužitelj uvijek želio osigurati sve što je potrebno. II. tuženik je u svom iskazu naveo da su on i sestra bili blisko povezani s tužiteljem koji je njegov krsni kum. Osim toga navodi da se supruga II. tuženik brinula o tužitelju i majci te da su joj oni ponudili da ništa drugo ne radi, već su joj davali iznos od 15.000,00 kn kao njezinu plaću te za pokriće troškova kućanstva. Također i iz iskaza svjedoka LJ (brata tužitelja) proizlazi da ga je tužitelj, nakon par mjeseci boravka u RH nazvao i rekao da ne može živjeti sam, da o njemu vodi brigu sestra njegove bivše supruge te je on zaključio da se dobro slažu i odlučio se s njom oženiti te je pitao svjedoka da mu bude kum. Za par mjeseci oni su se vjenčali. Brat je odlučio kupiti stan u [adresa] te je suprugu FJ uknjižio kao suvlasnicu u 50% dijela. Također, prodao je stan u [adresa] i u [adresa] te kupio kuću u [adresa] te je ponovno uknjižio suprugu FJ u 50% dijela. On je nju ovlastio da bez ograničenja koristi sredstva na njegovom tekućem računu što je ona i radila i tim sredstvima pokrivala sve troškove za stan u [adresa] i u [adresa], a dizala je i veće iznose, svjedok pretpostavlja zbog štednje i ulaganja.
10.2. Iz ovakvih iskaza I. i II. tuženika te svjedoka LJ proizlazi kako je ekonomska zajednica pokojne FJ i tužitelja u vrijeme trajanja braka svakako postojala, obzirom da je tužitelj između ostalog financijski pomagao djeci pokojne FJ (ovdje tuženicima), kupovali su nekretnine, ona je koristila sredstva po njegovom tekućem računu, tužitelj je osiguravao sve što je bilo potrebno time da je supruga II. tuženika vodila brigu o tužitelju i pokojnoj FJ za što su joj oni plaćali naknadu i to očito zajednički jer se radi o iznosu koji pokojna FJ nije mogla podmiriti sama od svoje mirovine.
10.3. U odnosu na navode tuženika da bračni drugovi tijekom braka nisu radili, već da su bili u mirovini, a da mirovina ne predstavlja bračnu stečevinu, jer ista nije prihod od rada, već pravo iz mirovinskog osiguranja i predstavlja vlastitu imovinu bračnog druga, valja reći da je zaista tijekom postupka utvrđeno da su oba bračna druga tijekom braka bili korisnici mirovine, odnosno da nisu radili. Pritom su oba bračna druga ostvarili starosnu mirovinu, odnosno ista je ostvarena na temelju njihovog rada, a ne na nekoj drugoj osnovi, obzirom da drugačije niti jedna stranka tijekom postupka nije isticala. Slijedom navedenog, obzirom da je u članku 36. stavak 1. ObZ propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, to sud smatra kako se u ovom slučaju radi upravo o bračnoj stečevini stranaka.
10.4. Naime, iako je I. tuženica tvrdila da je njezina majka, pokojna FJ, u investicijske fondove ulagala tijekom privatizacije 90-tih godina, kad je dio plaće dobivala u dionicama, navedeno ni na koji način nije dokazala. Upravo suprotno, kao što je ranije navedeno iz službenih podataka ZB Investa proizlazi da su predmetni udjeli kupljeni 2019.
10.5. Osim toga, I. tuženica je u svom iskazu navela kako joj nije poznato kad su udjeli kupljeni i na koji način, dok je II. tuženik naveo da ne zna ništa o ulaganjima u ZB Invest. Pritom je I. tuženica navela da je njezina majka 90-tih godina kod prelaska na kunu dobivala jedno vrijeme umjesto plaće dionice i od onda je dobivala dividendu sve dok se nije ustabililo tržište. Taj novac je stavljala na račun u Zagrebačkoj banci; da je na isti račun je stavila i novac koji je uspjela izvući iz Ljubljanske banke, kao i da je prodala zemlju u Šibeniku koju je naslijedila, a da je dobila i obeštećenje od bivšeg supruga I. tuženice kojem je kupila grob za njegovog pok. oca te je sav taj novac je stavila na račun u Zagrebačku banku. Također, nakon smrti sestre EJ da je naslijedila dio u novcu, a dio u nekretninama. Na ovaj način tuženica zapravo ističe kako je predmetna imovina stečena vlastitom imovinom njezine majke pokojne FJ, odnosno da je istu imovinu stekla na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. ObZ. Međutim, osim svog iskaza I. tuženica nije dostavila druge dokaze iz kojih bi proizlazile njezine tvrdnje o vlastitoj imovini pokojne FJ te da bi tim sredstvima vlastite imovine ista stekla predmetne udjele u fondovima ili sredstva po računima. Naime, upravo je na I. tuženici teret dokazivanja da sporna imovina eventualno predstavlja vlastitu imovinu njezine pokojne majke, a takvi dokazi o porijeklu moraju biti uvjerljiviji od običnog stranačkog iskaza (isti stav u odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-983/14 od 25. svibnja 2016. ).
10.4. Slijedom navedenog, mišljenje je ovog suda da su udjeli u fondu ZB Coservative 20, kao i novčana sredstva na računu Zagrebačke banke, oročenje broj 23600002531800403 stečena za vrijeme trajanja braka, iz mirovine bračnih drugova koju su oni ostvarili na osnovi rada, zbog čega ista predstavljaju bračnu stečevinu u jednakim dijelovima. Stoga je primjenom članka 36. stavak 1. i 3. ObZ odlučeno kao pod točkom I. i II. izreke.
10.5. U odnosu na novčana sredstva na multivalutnom računu broj [broj bankovnog računa], za koji račun je utvrđeno da je otvoren 19. veljače 2004., odnosno prije no što je sklopljen brak tužitelja i pokojne FJ, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. Navedeno stoga što je tužitelj bio dužan dokazati kako se radi o imovini stečenoj za vrijeme trajanja braka radom bračnih drugova, a za navedeno nisu dostavljeni drugi dokazi iz kojih bi proizlazilo da su sredstva na taj račun uplaćena u vrijeme trajanja braka. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. Izreke.
11. Kako je tužitelj u pretežitom dijelu uspio sa svojim tužbenim zahtjevom, sud je tuženicima naložio da tužitelju nadoknade troškove postupka primjenom članka 154. stavak 5. ZPP i odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23- dalje OT). Tužitelju su priznati troškovi za sastav tužbe 250 bodova (Tbr, 7/1 OT), za sastav podneska od 11. ožujka 2024. 250 bodova (Tbr 8/1 u vezi Tbr 7/1 OT), za zastupanje na ročištima 22. travnja 2024., 25. rujna 2024., 18. ožujka 2025. i 16. lipnja 2025. za svako po 250 bodova (Tbr. 9/1 u vezi Tbr. 7/1), ukupno 1500 bodova, odnosno 3.000,00 eura, što uz pripadajući porez na dodanu vrijednost iznosi 3.750,00 eura. Ovome je dodan iznos pristojbe na tužbu 90,25 eura te na presudu 180,50 eura pa troškovi ukupno iznose 4.020,75 eura. Primjenom članka 151. stavak 3. ZPP dosuđene su zatezne kamate na troškove postupka od dana donošenja presude, time da je stopa zateznih kamata određena primjenom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 33/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).
U Zagrebu, 16. srpnja 2025.
Sudac:
Marina Nikolić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka iste.
Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. I. tuženiku po pun.
3. II. tuženiku