I Kž-685/2005-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 685/05-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Miroslava Šovanja kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Ivana Protkovića kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog Ž. P. zbog kaznenog djela iz članka 173. stavka 2. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbama optuženika i državnog odvjetnika podnesenima protiv presude Županijskog suda u Splitu od 16. lipnja 2005. broj K-58/05, u sjednici vijeća održanoj 7. ožujka 2007., u nazočnosti zamjenice Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Nade Kolak-Parfenjuk,

p r e s u d i o j e :

Odbijaju se žalbe optuženog Ž. P. i državnog odvjetnika kao neosnovane i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

Pobijanom presudom optuženi Ž. P. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 1. Kaznenog zakona (u presudi pogrešno povezan sa člankom 25. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona - „Narodne novine“ broj 129/00. od 22. prosinca 2000. godine koji se odnosi samo na st. 2. a ne i na st. 1. čl. 173. Kaznenog zakona), pa je na temelju članka 173. stavka 1. Kaznenog zakona osuđen na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci.

Na temelju članka 76. Kaznenog zakona prema optuženom Ž. P. primijenjena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o opojnim drogama.

Na temelju članka 173. stavka 7. Kaznenog zakona od optuženog Ž. P. oduzeto je 17,44 grama opojne droge heroin te je određeno njeno uništenje.

Na temelju članka 63. Kaznenog zakona optuženom Ž. P. je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 8. travnja 2005. do 16. lipnja 2005.

I Kž 685/05-3

Na temelju članka 122. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.) optuženom Ž. P. naloženo je na ime troškova kaznenog postupka platiti 3.464,40 kuna.

Protiv ove presude žalbu su podnijeli optuženi Ž. P. i državni odvjetnik. Optuženi Ž. P. žali se po braniteljicama, odvjetnicama R. J. i L. R., zbog odluke o kaznenoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se prema optuženiku primijeni uvjetna osuda.

Državni odvjetnik žali se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da se preinači na način da se optuženiku izrekne stroža kazna.

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

Spis je, u skladu s odredbom članka 373. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na dužno razgledanje.

Žalbe nisu osnovane.

Prije svega valja istaći da državni odvjetnik nije u pravu kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je zaključio da nije dokazano da bi optuženi Ž. P. namjeravao prodati drogu heroin koju je posjedovao.

Državni odvjetnik tvrdnju o optuženikovoj namjeri prodaje opojne droge obrazlaže velikom količinom heroina pronađenog kod optuženika, njegovim imovinskim prilikama, pronalaskom kod njega i noža s tragovima te droge, letcima kojima se optuženik označava kao prodavatelj heroina, velikim brojem i kratkoćom telefonskih razgovora registriranih s optuženikovog mobitela te saznanjima djelatnika policije o njegovoj prodaji heroina.

Međutim, prvostupanjski je sud dao iscrpne, logične, valjane i za ovaj drugostupanjski sud prihvatljive razloge na kojima temelji utvrđenje da nije dokazano da bi optuženi Ž. P. opojnu drogu heroin koja je kod njega pronađena posjedovao s namjerom njene prodaje.

Tako prvostupanjski sud, u odnosu na veliku količinu od 17,44 grama heroina koja je pronađena kod optuženika i koja bi, sama za sebe, uistinu ukazivala na namjeru prodaje, pravilno ukazuje na nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. D. B. iz kojega proizlazi da je optuženik dugogodišnji ovisnik o opijatima, čija ovisnost je dovela i do promjena u karakternoj i voljno nagonskoj sferi njegove ličnosti, a ta se ovisnost manifestira i poteškoćama na planu socijalnog funkcioniranja te oštećenjima tjelesnih i psihičkih funkcija. Ovaj teži stupanj optuženikove ovisnosti stoga ne isključuje mogućnost da je optuženi Ž. P. kupio tako veliku količinu droge za osobne potrebe, posebno kada se ima na umu i podatak da on drogu heroin nije konzumirao intravenozno, nego pušenjem, koji način iziskuje veće količine ove droge za zadovoljavanje ovisničkih potreba.

Imovinske prilike optuženika, prema iskazu ispitane svjedokinje Z. P., ali i s obzirom na dokumentaciju koja se odnosi na optuženikovo bavljenje ribolovom i prodajom ružmarina,

I Kž 685/05-3

pravilno je prvostupanjski sud ocijenio takvima da optuženom P. omogućuju kupnju veće količine droge. Državni odvjetnik u žalbi pokušava dovesti u sumnju iskaz navedene svjedokinje tvrdnjom o njenoj emocionalnoj vezi s optuženikom i njihovim kontaktima tijekom optuženikovog boravka u pritvoru, ali pritom ne nudi bilo kakve dokaze koji bi osporili tvrdnju obrane o dobrim prihodima optuženika.

Niti pronalazak tragova heroina na nožu oduzetom od optuženika ne upućuje, kako to tvrdi državni odvjetnik, na „odmjeravanje „pizova“ za prodaju heroina“, što ovaj žalitelj obrazlaže navodom da se takav nož uobičajeno rabi u tu svrhu. Općepoznato je da i ovisnici koriste takve predmete za odvajanje od veće količine droge one doze koju namjeravaju konzumirati, pa tragovi heroina na nožu ne ukazuju na činjenicu ranijih prodaja (koje se optuženiku niti ne stavljaju na teret), niti na njegovu namjeru prodaje heroina.

Osim toga, pravilno prvostupanjski sud ističe i da pretragom optuženikove kuće nisu pronađeni oni predmeti koji se inače povezuju s pakiranjem droge u doze za jednokratnu uporabu kakve se prodaju konzumentima - vaga za precizno mjerenje, manje vrećice, papirići i slično - a koji bi mogli potvrditi sumnju u namjeru prodaje droge.

Niti okolnosti pod kojima je kod optuženika pronađena droga ne potvrđuju takvu sumnju: on je s drogom zatečen kod svoje kuće (dakle, ne na ulici ili nekom drugom mjestu gdje se nalaze konzumenti kojima bi on mogao prodavati drogu), a heroin je pronađen u džepu njegove košulje, što optuženi P. uvjerljivo objašnjava željom da njegova supruga ne pronađe drogu.

Konačno, okolnosti na kojima državni odvjetnik insistira i u žalbi, a koje se odnose na anonimni letak kojim je optuženik prozvan kao preprodavač droge, kao i na navode djelatnika policije o saznanjima do kojih su došli operativnim radom, a bez navođenja osoba koje bi mogle imati neposrednih saznanja o inkriminiranim djelatnostima optuženika, pa niti njegova ranija osuđivanost za istovrsna djela, ne mogu biti osnovom za zaključivanje da se optuženi Ž. P. bavi prodajom heroina.

Državni odvjetnik u žalbi uvodno ističe i da je činjenično stanje i nepotpuno utvrđeno, ali u obrazloženju ne navodi koju bi to odlučnu činjenicu prvostupanjski sud propustio utvrditi, dakle, ne obrazlaže ovaj oblik žalbene osnove iz članka 369. Zakona o kaznenom postupku.

Slijedom iznesenog, žalba državnog odvjetnika zbog osnove navedene u članku 369.

Zakona o kaznenom postupku nije osnovana.

Državni odvjetnik pobija i odluku o kazni tvrdeći da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne optuženom P. „precijenio olakotne, a podcijenio tj. uopće nije cijenio otegotne okolnosti“, pri čemu kao otegotne okolnosti ističe veliku količinu teške droge heroin, rasprostranjenost ovakvih kaznenih djela, raniju optuženikovu osuđivanost za ista kaznena djela te upornost koju je pokazao počinivši kazneno djelo nakon izdržanih zatvorskih kazni.

Suprotno tome, optuženi Ž. P. u žalbi zbog odluke o kaznenoj sankciji navodi da je izrečena kazna prestroga i neprimjerena svim okolnostima te navodi da prvostupanjski sud nije na primjeren način cijenio optuženikove obiteljske prilike - narušeno zdravlje njegovih

I Kž 685/05-3

roditelja i tetke o kojima se optuženik i njegova supruga brinu - kao niti smanjenu ubrojivost optuženika, koje okolnosti smatra osnovom za primjenu uvjetne osude.

Suprotno ovim žalbenim navodima stranaka, prvostupanjski je sud pravilno i potpuno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu članka 56. Kaznenog zakona, utječu na izbor vrste i mjere kazne te ih je ispravno i ocijenio, istaknuvši kao otegotne optuženikovu raniju osuđivanost zbog istovrsnih kaznenih djela, učestalost zlouporaba opojnih droga i pogibeljnost takvih djela, koje okolnosti su ocijenjene kao otegotne, pa je netočna tvrdnja državnog odvjetnika da otegotne okolnosti uopće nisu cijenjene. Smanjena ubrojivost optuženika i njegove obiteljske prilike na koje upućuje žalba optuženika uistinu su olakotne okolnosti, ali one, s obzirom na veliku količinu teške opojne droge koju je optuženik posjedovao, kao i na činjenicu da ranije izrečene kazne očigledno nisu utjecale na optuženika da više ne čini kaznena djela, ne opravdavaju izricanje kazne manje od one na koju je optuženik osuđen prvostupanjskom presudom, a niti izricanje uvjetne osude.

Slijedom iznesenog, ovaj sud drugog stupnja također smatra da je kazna zatvora u trajanju šest mjeseci primjerena i počinjenom djelu i ličnosti optuženika te pogodna za ostvarenje kako opće svrhe kaznenopravnih sankcija iz članka 6. Kaznenog zakona, tako i svrhe kažnjavanja opisane u članku 50. Kaznenog zakona, pa se žalbe državnog odvjetnika i optuženika zbog odluke o kaznenoj sankciji (članak 370. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku) ukazuju neosnovanima.

Stoga je, budući da ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik i optuženi Ž. P. pobijaju prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene niti povrede zakona iz članka 379. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo na temelju članka 387. Zakona o kaznenom postupku žalbe optuženika i državnog odvjetnika odbiti kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako je i odlučeno u izreci ove presude.

U Zagrebu, 7. ožujka 2007.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivan Protković, v. r.

Vesna Vrbetić, v. r.