Legislator Case Law & Legislation
Jž-1955/2020-2 AI generated

High Court allows appeal against domestic violence offense acquittal due to flawed definition of cohabitation period.

Case Number Jž-1955/2020-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Partially Allowed

Legislator summary

AI generated

The High Court of Justice of the Republic of Croatia accepted the prosecutor's appeal against a first-instance acquittal in a domestic violence case. The lower court incorrectly applied the three-year cohabitation requirement from the Family Act to define the victim as a 'cohabiting partner' under the Domestic Violence Act. The appellate court ruled that the relevant law defines this status differently, focusing on intent rather than duration, and found the lower court's factual finding incomplete. Consequently, the first-instance judgment was annulled and the case remanded for retrial.

Legislator headnote

AI generated

čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji; čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji; čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona; The definition of a cohabiting partner under the Domestic Violence Act differs from the Family Act and does not require a three-year duration, allowing for a finding of cohabitation based on intent and mutual support.

Keywords

AI generated
domestic violence offense cohabiting partner definition Family Act vs Domestic Violence Act remand for retrial factual finding error prosecutor appeal acquittal annulment

Cited Legislation

AI generated
čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
H., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.
čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona
listopada 2020., broj: Pp J-403/2020-9, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.
čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona
Međutim, nejasno je zašto se prvostupanjski sud, u obrazloženju presude, poziva na odredbu čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona, jer se radi o definiciji izvanbračne zajednice za područje primjene tog Zakona, a ne za područje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
Pojam „trajniji karakter“ iz čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji procjenjuje se ne samo na temelju duljine trajanja zajednice, nego i na temelju činjenice postojanja namjere i volje dviju osoba za zajedničkim životom i međusobnim potpomaganjem.
čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Jž-1955/2020

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M. H., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Ogulin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu od 22. listopada 2020., broj: Pp J-403/2020-9, u sjednici vijeća održanoj 15. prosinca 2020.,

r i j e š i o j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Ogulin, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu od 22. listopada 2020., broj: Pp J-403/2020-9, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođen je od optužbe okr. M. H. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu, naznačujući u uvodu žalbe da se žali svih žalbenih osnova, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Žalba je osnovana.

Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je počinio tjelesno i psihičko nasilje prema svojoj izvanbračnoj supruzi S. M. Iz provedenog dokaznog postupka je vidljivo da ni okrivljenik, a ni žrtva nasilja ne negiraju postojanje izvanbračne zajednice. Tako je okrivljenik, u svojoj obrani, između ostalog, izrijekom naveo: „Ja sa nevjenčanom suprugom S. M. živim preko 1,5 godine u izvanbračnoj zajednici“, dok je svjedokinja S. M., u svom iskazu, navela da s okrivljenikom živi više od jedne godine. Osim toga, svjedokinja S. M. je kod davanja osobnih podataka izjavila da je okrivljenikova nevjenčana supruga, a prvostupanjski sud je takav njen status očigledno prihvati, jer ju je upozorio da ima pravo blagodati nesvjedočenja.

Prvostupanjski sud, unatoč tome što navedena odlučna činjenica očigledno nije sporna, smatra da u konkretnom slučaju ne postoji trajni karakter izvanbračne zajednice, jer okrivljenik i žrtva nasilja žive zajedno više od godinu dana, dok je, prema odredbama Obiteljskog zakona, da bi postojala izvanbračna zajednica, ako u toj zajednici nije rođeno dijete, potreban period trajanja najmanje tri godine.

Međutim, nejasno je zašto se prvostupanjski sud, u obrazloženju presude, poziva na odredbu čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona, jer se radi o definiciji izvanbračne zajednice za područje primjene tog Zakona, a ne za područje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, u čl. 8. st. 4., definira pojam izvanbračnog druga za područje svoje primjene, zbog čega je, u prekršajnim postupcima u kojima se okrivljeniku stavlja na teret počinjenje nekog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pogrešno i neosnovano koristiti pojam izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona. Upravo radi pružanja pojačane zaštite kod prekršaja nasilja u obitelji, definicija izvanbračnog druga iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji se razlikuje od definicije u obiteljskom zakonodavstvu. U tom smislu, pogrešna je i neosnovana tvrdnja prvostupanjskog suda da životna zajednica između okrivljenika i žrtve nasilja nije imala trajniji karakter, jer nije trajala najmanje tri godine. Pojam „trajniji karakter“ iz čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji procjenjuje se ne samo na temelju duljine trajanja zajednice, nego i na temelju činjenice postojanja namjere i volje dviju osoba za zajedničkim životom i međusobnim potpomaganjem.

Osim toga, prvostupanjski sud nije naveo ni jedan razlog zbog kojeg nije povjerovao okrivljeniku i žrtvi nasilja da žive u izvanbračnoj zajednici.

Dakle, po ocjeni ovog suda, odlučna činjenica karaktera zajednice između okrivljenika i S. M. u ovom prekršajnom postupku uopće nije sporna.

Osim navedenog, osnovano tužitelj u žalbi ističe da je, za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja, potrebno u svojstvu svjedoka ispitati i V. M.

Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje je ukazano u ovog odluci, kao i druge relevantne dokaze, te će, pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

Stoga je, na temelju čl. 206. st 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 15. prosinca 2020.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.