Pž-2942/2013-2 · Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Ref. 95 Pž-2942/2013-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u ime Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Draženke Deladio, suca izvjestitelja i Josipa Turkalja, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. M. P. d.d., J., kojeg zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u Z., protiv 1. tuženika D. D., T., i 2. tuženika M. S. D., J., koje zastupa punomoćnik Z. Z., odvjetnik iz Z., radi pobijanja pravnih radnji, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1309/11 od 10. listopada 2012., u sjednici vijeća održanoj 1. ožujka 2017.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1309/11 od 10. listopada 2012. u dijelu točke I. njene izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da:

1. Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između D. D. kao darodavatelja i M. D. S. kao daroprimatelja, ovjeren dana 26. veljače 2009. kod javnog bilježnika N. V., V., pod brojem OV-1691/09, a temeljem kojeg je ugovora drugo-tužena stekla vlasništvo sljedeće nekretnine: - stan prizemno lijevo, dvosobni s nusprostorijama od 64,93 m2 s drvarnicom u podrumu i pripadajućim suvlasničkim dijelom na zemljištu, te zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, koji se nalazi u zgradi u J., ulica …, a zgrada je sagrađena za k.č.br. …, upisana u broj poduloška … k.o. J., u ½ dijela, gubi učinak prema tužitelju Stečajna masa P. d.d. J., u dijelu u kojem je potrebno za ispunjenje tužiteljevog potraživanja prema prvotuženiku D. D. u iznosu od 2.500.000,00 kn.

2. Prvotuženik D. D. i drugotuženik M. D. S. dužni su trpjeti da tužitelj Stečajna masa P. d.d. J. svoje potraživanje prema prvotuženiku u iznosu od 2.500.000,00 kn namiri prodajom ½ sljedeće nekretnine: - stan prizemno lijevo, dvosobni s nusprostorijama od 64,93 m2 s drvarnicom u podrumu i pripadajućim suvlasničkim dijelom na zemljištu, te zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, koji se nalazi u zgradi u J., a zgrada je sagrađena za k.č.br. …, upisana u broj poduloška … k.o. J. gubi učinak prema tužitelju stečajna masa P. d.d. J., u

Ref. 95 Pž-2942/2013-2

dijelu u kojem je potrebno za ispunjenje tužiteljevog potraživanja prema prvotuženiku D. D. u iznosu od 2.500.000,00 kn, sve u roku od 15 dana.

II. Preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1309/11 od 10. listopada 2012. u dijelu točke I. njene izreke i sudi:

1. Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između D. D. kao darodavatelja i M. D. S. kao daroprimatelja, ovjeren 26. veljače 2009. kod javnog bilježnika N. V., V., pod brojem OV-1691/09, a temeljem kojeg je ugovora drugotuženik stekao vlasništvo sljedeće nekretnine:

- stan prizemno lijevo, dvosobni s nusprostorijama od 64,93 m2 s drvarnicom u podrumu i pripadajućim suvlasničkim dijelom na zemljištu, te zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, koji se nalazi u zgradi u J., ulica a zgrada je sagrađena za k.č.br. …, upisana u broj poduloška … k.o. J., u ½ dijela, gubi učinak prema tužitelju Stečajna masa P. d.d. J., u dijelu u kojem je potrebno za ispunjenje tužiteljevog potraživanja prema prvotuženiku D. D. u iznosu od 2.500.000,00 kn.

2. Drugotuženik M. D. S. dužna je trpjeti da tužitelj Stečajna masa P. d.d. J. svoje potraživanje prema prvotuženiku u iznosu od 2.500.000,00 kn namiri prodajom ½ sljedeće nekretnine: - stan prizemno lijevo, dvosobni s nusprostorijama od 64,93 m2 s drvarnicom u podrumu i pripadajućim suvlasničkim dijelom na zemljištu, te zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, koji se nalazi u zgradi u J., ulica a zgrada je sagrađena za k.č.br. …, upisana u broj poduloška … k.o. J., sve u roku od petnaest dana.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1309/11 od 10. listopada 2012. odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio da Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između prvotuženika kao darodavatelja i drugotuženika kao daroprimatelja, ovjeren 26. veljače 2009. kod javnog bilježnika N. V., V., pod brojem OV-1691/09, a temeljem kojeg je ugovora drugotuženik stekao vlasništvo nekretnine (stana) sagrađene na …, upisana u broj poduloška … k.o. J., u ½ dijela, gubi učinak prema tužitelju, u dijelu u kojem je potrebno za ispunjenje tužiteljevog potraživanja prema prvotuženiku u iznosu od 2.500.000,00 kn, te da su prvotuženik i drugotuženik dužni trpjeti da tužitelj svoje potraživanje prema prvotuženiku u iznosu od 2.500.000,00 kn namiri prodajom te iste nekretnine, te je odbio tužiteljev zahtjev da mu tuženici naknade trošak postupka (točka I. izreke). Točkom II. izreke presude odlučeno je da je tužitelj dužan u roku od osam dana naknaditi tuženicima na ime parničnog troška iznos od 27.185,00 kn (točka II. izreke). Prvostupanjski sud je tako odlučio nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je pregledao isprave priložene u spis i utvrdio da je neosnovan tužbeni zahtjev budući da nisu ispunjene sve pretpostavke iz čl. 66. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08; dalje: ZOO). Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; dalje: ZPP).

Ref. 95 Pž-2942/2013-2

Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, navodi da se bitne povrede odredaba parničnog postupka ogledaju u činjenici da prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer nema razloga o odlučnim činjenicama iz čega proizlazi da ukazuje na povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Nadalje navodi da je u konkretnom slučaju tužitelj podnio tužbu nakon što je njegova tražbina dospjela te da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da njegova tražbina nije dospjela čime je povrijeđena odredba čl. 66. ZOO-a. Nadalje navodi da se u odnosu na nedokazanu insolventnost dužnika prvostupanjski sud nije osvrnuo na dokaze priložene u spisu, iz čega proizlazi da ukazuje na pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Predlaže da se uvaži žalba tužitelja i ukine pobijana presuda te predmet vrati na ponovan postupak.

U odgovoru na žalbu tuženici u bitnome navode da je neosnovana žalba tužitelja te predlažu da se odbije kao neosnovana.

Tužiteljeva žalba djelomično je osnovana.

Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbama čl. 365. ZPP-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. tog Zakona, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da prvostupanjska presuda djelomično nije pravilna i zakonita.

Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud ne nalazi bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, a ni one na koje tužitelj u žalbi neosnovano ukazuje (čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a).

Neosnovan je žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Predmetna prvostupanjska presuda može se ispitati, ne proturječi sama sebi ni razlozima navedenim u presudi, u obrazloženju presude navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Iz stanja u spisu proizlazi sljedeće:

Tužitelj ima potraživanje prema prvotuženiku u iznosu od 2.500.000,00 kn na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Jastrebarskom poslovni broj K-71/08 od 21. studenog 2008. (list 8.-15. spisa),

- prvotuženik je Ugovorom o darovanju nekretnina od 26. veljače 2009. (list 6.-7. spisa) darovao nekretninu (stan) sagrađen na k.č.br. …, upisanu u broj poduloška … k.o. J. (dalje: Ugovor) drugotuženiku,

- tužitelj tužbenim zahtjevom traži pobijanje pravne radnje dužnika (prvotuženika) poduzete zaključenjem Ugovora između prvotuženika kao darovatelja i drugotuženika kao primatelja, u odnosu na nekretninu (stan) sagrađen na k.č.br. …, upisanu u broj poduloška … k.o. J., a sve u dijelu u kojem je to potrebno za namirenje tužiteljeve tražbine prema prvotuženiku po osnovi pravomoćne presude Općinskog suda u Jastrebarskom poslovni broj K-71/08 od 21. studenog 2008. te nalog drugotuženiku da trpi namirenje tužiteljeve tražbine Ref. 95 Pž-2942/2013-2

prodajom predmetne nekretnine budući da prvo tuženik nema dovoljno sredstava za ispunjenje tužiteljeve tražbine,

- tuženici osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti smatrajući da tražbina tužitelja u trenutku sklapanja Ugovora nije bila dospjela te da pobijani Ugovor nije sklopljen u svrhu izbjegavanja bilo kakve obveze prvotuženika prema tužitelju,

- tijekom prvostupanjskog postupka B. D. je stekla ½ predmetne nekretnine (list 26. spisa).

U konkretnom slučaju osnovano tužitelj ukazuje da je prvostupanjski sud ostvario žalbeni razlog iz čl. 355. i 356. ZPP-a. Naime, sukladno čl. 66. st. 1. ZOO-a svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Navedena odredba sadrži četiri opće pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji: 1) dospjelost vjerovnikove tražbine, 2) izvršenje pravne radnje dužnika, 3) nesposobnost dužnika za ispunjenje vjerovnikove tražbine i 4) oštećenje vjerovnika.

Prvostupanjski sud je zaključio da u trenutku poduzimanja pobijane radnje ne postoji dospjela tražbina tužitelja. Međutim, takav zaključak prvostupanjskog suda je pogrešan. Naime, tužiteljeva tražbina je dospjela pravomoćnošću presude Općinskog suda u Jastrebarskom poslovni broj K-71/08 od 21. studenog 2008., te u konkretnom slučaju tužitelj ima dospjelu tražbinu prema prvotuženiku, a kako to osnovano tužitelj navodi u svojoj žalbi. Slijedom navedenog ispunjena je prva pretpostavka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

Nadalje, prvostupanjski sud je zaključio da tužitelj nije dokazao da je uslijed konkretno poduzete pravne radnje koju tužitelj pobija, tužitelju bilo otežano ili onemogućeno namirenje tražbine. Međutim, uzimajući u obzir stanje u spisu odnosno da tužiteljeva tražbina iznosi 2.500.000,00 kn, kao i činjenicu da je prvotuženik zaposlen i da mu je to jedini izvor prihoda, valja zaključiti da je u konkretnom slučaju tužitelju otežana mogućnost namirenja njegove tražbine čime je ostvarena druga pretpostavka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

Prvostupanjski sud u svojoj odluci nije obrazlagao daljnje pretpostavke, međutim sukladno odredbi čl. 373.a ZPP-a moguće ih je utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu.

Daljnja pretpostavka koja se traži je izvršenje pravne radnje dužnika. Prvotuženik je sklapanjem Ugovora o darovanju nekretnina od 26. veljače 2009. darovao nekretninu (stan) sagrađen na k.č.br. …, upisanu u broj poduloška … k.o. J. drugotuženiku. Ovdje valja istaknuti da nije svaka radnja dužnika pobojna u smislu čl. 66. ZOO-a, već ta radnja mora uzrokovati smanjenje dužnikove imovine, zbog čega će namirenje vjerovnika biti otežano ili nemoguće. S obzirom na to da je konkretnom radnjom došlo do umanjenja dužnikove imovine i dužnik nema druge imovine iz koje bi se vjerovnik namirio, a kako je to već prije obrazloženo u ovoj odluci, ovime je ispunjena i treća pretpostavka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

Zadnja pretpostavka se odnosi na oštećenje vjerovnika, odnosno da je zbog navedene radnje došlo do promjene u dužnikovoj imovini zbog čega je namirenje vjerovnika otežano ili u potpunosti onemogućeno. Kod besplatnog raspolaganja dužnika, o čemu se u konkretnom slučaju radi, postoji neoboriva zakonska pretpostavka da je dužnik znao da poduzetim

Ref. 95 Pž-2942/2013-2

raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku te se za pobijanje takvih radnji ne zahtijeva da je trećoj osobi to bilo poznato odnosno moglo biti poznato (čl. 67. st. 3. ZOO-a).

S obzirom na to da su ispunjene sve pretpostavke iz čl. 66. ZOO-a, valjalo je preinačiti pobijanu odluku. Međutim, tijekom postupka došlo je do promijene vlasništva u ½ dijela darovane nekretnine (list 26. spisa), a kako tužitelj nije tražio zabilježbu predmetnog spora u zemljišnim knjigama, niti to proizlazi iz dostavljenog z.k. izvatka za navedenu nekretninu (list 26. spisa), tužbeni zahtjev je za taj dio valjalo odbiti, odnosno potvrditi prvostupanjsku presudu u tom dijelu. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. i II. izreke ove presude na temelju odredbe čl. 373.a ZPP-a.

Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZPP-a, te odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Stranke su podjednako uspjele u predmetnoj parnici pa je primjenom načela pravičnosti određeno da svaka strana snosi svoje troškove.

U Zagrebu 1. ožujka 2017.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

RAOUL DUBRAVEC, v.r.

Za točnost otpravka

ovlašteni službenik

BRANKICA CURMAN