I Kž-521/1999-6 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-521/1999-6

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Gudelja, kao predsjednika vijeća, te Ante Potrebice, Josipa Budinskog, Senke Klarić-Baranović i Zlate Lipnjak-Bosanac, kao članova vijeća, te višeg sudskog savjetnika Ahmeda Kapetanovića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. P. R., zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. KZ-a, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnijetoj protiv presude Županijskog suda u Zadru od 14. svibnja 1999. godine, broj: K- 45/99, u sjednici održanoj 19. veljače 2002. godine, u prisutnosti zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Milorada Cuculića, a u odsutnosti optuženika i njegovog branitelja G. N., odvjetnika u Z.,

p r e s u d i o je:

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

Pobijanom presudom Županijski sud u Zadru proglasio je krivim opt. P.R., zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 1. KZ-a, opisanog u njezinoj izreci i na temelju istog zakonskog propisa osudio ga je na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a zatim je na temelju odredbe čl. 67. KZ-a prema njemu primijenio uvjetnu osudu, s rokom kušnje od dvije godine.

Na temelju odredbe čl. 80. st. 3. i čl. 173. st. 7. KZ-a prema optuženiku je primijenjena sigurnosna mjera oduzimanja predmeta – opojne droge marihuane. Na temelju odredbe čl. 122. st. 1. ZKP optuženik je obvezan na plaćanje paušalne svote od 500,00 kn. Protiv te presude državni odvjetnik je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o uvjetnoj osudi. Predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, odnosno da je preinači u odluci o kazni i optuženiku izreče primjerenu kaznu zatvora.

Opt. P.R. putem svog branitelja G.N., podnio je odgovor na žalbu državnog odvjetnika, s prijedlogom da se odbije. Ujedno je stavio zahtjev da se obojicu (optuženika i branitelja) obavijesti o sjednici vijeća drugostupanjskog suda.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske u podnesku od 04. listopada 1999. godine, broj: DOKŽ-1295/99, predložio je da se žalba državnog odvjetnika usvoji.

U skladu s odredbom čl. 374. st. 1. ZKP o sjednici vijeća uredno su obaviješteni optuženik i njegov branitelj G.N., odvjetnik u Z., ali nisu pristupili, pa je sjednica vijeća, u skladu s odredbom čl. 374. st. 4. ZKP, održana u njihovoj odsutnosti, a u prisutnosti zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Žalba nije osnovana.

Državni odvjetnik nije u pravu kada prvostupanjsku presudu pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Suprotno njegovim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je činjenično stanje pravilno utvrdio i za svoje činjenične zaključke iznio je valjane razloge koje prihvaća i ovaj Vrhovni sud, kao drugostupanjski sud. Naime, sama okolnost da je u automobilu optuženika pronađeno 25 grama opojne droge marihuane, ne ukazuje i ne može biti nedvojben dokaz da je droga bila namijenjena za prodaju. To tim više, što je i policajac, koji je optuženika zatekao s opojnom drogom na način da se nalazila na jednom bijelom papiru izvan najlonske vreće, ispod suvozačevog tepiha, zaključio da je optuženik očito želio smotati “joint”.

Iako optuženik nije bio ovisnik o opojnim drogama, već je opojnu drogu – marihuanu konzumirao povremeno, količina droge od 25 grama, od koje se moglo pripremiti najmanje 50 cigareta, ne može se smatrati kao znatna količina koja bi upućivala na zaključak da je riječ o opojnoj drogi namijenjenoj prodaji. Osim toga, droga nije bila ni pakirana za prodaju. S obzirom na te okolnosti pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da optuženik nije držao drogu radi prodaje, već da se radilo o neovlaštenom posjedovanju opojne droge, te da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 173. st. 1. KZ-a. Istaknutim žalbenim navodima državni odvjetnik nije doveo u dvojbu pravilnost zaključka prvostupanjskog suda, kako je optuženik počinio kazneno djelo opisano i pravno označeno u izreci prvostupanjske presude.

Nadalje, državni odvjetnik nije u pravu ni kada se žali zbog odluke o kazni. Razmotrivši odluku o kazni Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, je ustanovio da je prvostupanjski sud pri odmjeravanju kazne optuženiku pravilno ocijenio sve okolnosti koje u smislu odredbe čl. 56. st. 1. i 2. KZ-a utječu na odluku o kazni.

S obzirom da optuženik do sada nije osuđivan, da je zaposlen i uzdržava dvoje djece i ženu, a iskazao je i iskreno kajanje zbog počinjenog djela, a imajući u vidu da je za kazneno djelo iz čl. 173. st. 1. KZ-a propisana novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci koja je izrečena optuženiku je primjerena za predmetno kazneno djelo. Kod izricanja ove kazne sud je uzeo u obzir i otegotne okolnosti društvenu opasnost, te učestalost ovakvih kaznenih djela na području dotičnog suda. Međutim, navedene otegotne okolnosti ne mogu imati prevalentni značaj u odnosu na spomenute olakotne okolnosti. U kontekstu svih rečenih okolnosti (olakotnih i otegotnih) i okolnosti počinjenja djela prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je prema optuženiku primijenio uvjetnu osudu, jer je pravilno zaključio da će se svrha kažnjavanja postići i bez izvršenja kazne. Prihvaćajući taj zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan, nisu osnovani suprotni žalbeni navodi državnog odvjetnika kako je izrečena kazna preblaga i da kao takva neće ostvariti svrhu kažnjavanja. Slijedom toga žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

Budući da je Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenom žalbenih navoda državnog odvjetnika ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti povrede zakona iz čl. 379. st. 1. ZKP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je žalbu odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 387. ZKP.

U Zagrebu, 19. veljače 2002. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Ahmed Kapetanović, v.r.

Milan Gudelj, v.r.