Jž-2525/2017-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Jž-2525/2017.

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. pravne osobe A.I. d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 62. st. 1. toč. 2. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 69/03., 31/10. i 139/10), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe A. I. d.o.o. i okr. odgovorne osobe M. G. podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Zagrebu od 4. rujna 2017., broj: 62. PpJ-2208/16, u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2019.,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se osnovanom žalba pravne osobe A.I. d.o.o. i okr. odgovorne osobe M. G., ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu od 4. rujna 2017., broj: 62. PpJ-261/2208/16 proglašena je krivom okr. pravne osobe A. I. d.o.o., da je na način činjenično opisan u izreci presude počinila prekršaj iz čl. 62. st. 1. toč. 2. Zakona o privatnoj zaštiti za koji joj je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna od 8.000,00 kuna, a okr. odgovorna osoba M. G. prekršaj iz čl. 62. st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna od 1.000,00 kuna, koje kazne su dužni platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a oslobođeni su naknade troška prekršajnog postupka.

Protiv te presude okrivljenici su pravodobno putem branitelja odvjetnika J.Š. podnijeli žalbu zbog povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi na ponovno suđenje i odluku. Žalba je osnovana.

Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, na koju se osnovano ukazuje žalbom.

Žalbom se ističe da su okrivljenici tek zaprimanjem presude saznali da je sud prvog stupnja proveo dokazni postupak ispitivanjem svjedoka T. Š., a ističu činjenicu da niti okrivljenik, niti njihov opunomoćenik nisu zaprimili poziv na predmetno ročište, niti im je sud dostavio zapisnik o ispitivanju svjedoka.

U pravu su okrivljenici da je ročište 30. kolovoza 2017., na kojem je ispitan svjedok T. Š., održano bez sudjelovanja sudionika u postupku protivno odredbama Prekršajnog zakona.

Čl. 167. Prekršajnog postupka propisane su pretpostavke za održavanje glavne rasprave, te je stavkom 3. određeno :

„ Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda.“

Dakle, jasno je da je pretpostavka održavanja glavne rasprave bez nazočnosti stranaka i sudionika u postupku, da su oni uredno pozvani.

Prema stanju spisa predmeta, poziv za ročište za 30. kolovoza 2017. na kojem je ispitan svjedok T. Š. odvjetniku J. Š. vratio se kao neuručen sa naznakom „vratiti koristi godišnji odmor“ (list 73 spisa), dok poziv za okrivljenike ne prileži spisu predmeta. Iako na zapisniku nije navedeno, prvostupanjski sud je koristio formu zapisnika o ispitivanju svjedoka u vođenju žurnog postupka, na kojem nije ni utvrđivao pretpostavke za održavanje tog ročišta.

Iz navedenog proizlazi da u spisu nema relevantnih podataka da bi okrivljenici o ročištu za 30. kolovoza 2017. bili obaviješteni.

Slijedom navedenog, osnovano se u žalbi ističe da okrivljenici i njihov izabrani branitelj nisu imali saznanja o ročištu na kojem je ispitan svjedok, te je na opisani način počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona, jer je ročište održano bez sudjelovanja sudionika u postupku protivno odredbama Prekršajnog zakona.

Činjenica je da se u konkretnom slučaju pogrešno vodio žurni postupak, a ne glavna rasprava, međutim time se ne mijenja obveza suda da postupa u skladu sa spomenutim odredbama Prekršajnog zakona, budući je na opisani način povrijeđeno konfrotacijsko pravo okrivljenika, kao jedne od sastavnica prava na pravično suđenje iz čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. -ispravak, 14/02., 13/03., 9/05, 1/06 i 2/10.). Nadalje, osnovano se žalbom ističe da prvostupanjski sud nije ispitao ključnog svjedoka Z. H., čije ispitivanje su okrivljenici predložili u pisanoj obrani, niti je sud u obrazloženju presude naveo razlog eventualnog odbijanja za izvođenjem tog dokaza.

Kako je dokaz koji su predložili okrivljenici bio predložen na utvrđivanje odlučnih činjenica o kojima ovisi ocjena njihove obrane, to su navedenim propustom prvostupanjskog suda u pobijanoj presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1.11. Prekršajnog zakona.

Treba napomenuti da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu iz čl. 195. st. 2. u vezi sa čl. 221. st. 1. Prekršajnog zakona.

Odredbom čl. 221. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je :

„(1)Žurni se prekršajni postupak vodi:

1. za prekršaje za koje je kao jedina kazna propisana novčana kazna do 10.000,00 za fizičku osobu, novčana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi,

2.protiv maloljetnog počinitelja prekršaja,

3.protiv uhićenika (članak 134. stavak 4.),

4.protiv okrivljenika kojem je određeno zadržavanje (članak 135. stavak 1.),

5.protiv okrivljenika koji nema stalno prebivalište ili boravak u Republici Hrvatskoj, 6.po prigovoru protiv obaveznog prekršajnog naloga, zbog poricanja prekršaja.

(2) Žurni se postupak može na prijedlog tužitelja provesti i za prekršaje kod kojih je propisana kazna veća od one navedene u stavku 1. točki 1. ovoga članka, ali u tom slučaju prekršajni sud ne može izreći veću kaznu od one predviđene u stavku 1. točki 1. ovoga članka,“

dok je čl. 221. st. 4. Prekršajnog zakona propisano:

„ (4) Ako se istodobno vodi postupak protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, žurni će se postupak provesti samo ako za vođenje žurnog postupka postoje uvjeti predviđeni stavkom 1. točkom 1. ovoga članka i za pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Ako se protiv odgovorne osobe treba provesti žurni postupak na temelju stavka 1. točke 3. – 5. ovoga članka, žurni će se postupak provesti i protiv pravne i protiv odgovorne osobe.“

U konkretnom se slučaju okr. pravna osoba tereti za prekršaj iz čl. 62. st. 1. toč. 2. Zakona o privatnoj, za koji je propisana novčana kazna od 40.000,00 do 100,000,00 kuna, slijedom čega, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi čl. 221. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona, nije bilo zakonskih uvjeta za vođenje žurnog postupka u odnosu na pravnu osobu, niti, sukladno čl. 221. st. 4. Prekršajnog zakona, u odnosu na odgovornu osobu.

Iz navedenih razloga neprijeporno je u konkretnom slučaju trebalo provesti redoviti postupak, dakle, održati glavnu raspravu, te o krivnji pravne i odgovorne osobe odlučiti kontradiktornim raspravljanjem u postupku, a što je izostalo pogrešnim i neosnovanim vođenjem žurnog postupka i što je svakako moglo utjecati na pobijanu presudu. Vođenjem žurnog umjesto redovitog prekršajnog postupka prvostupanjski je sud nepravilno primijenio odredbu čl. 221. st. 1. Prekršajnog zakona, što je moglo utjecati na presudu, pa je time počinio bitnu povredu prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi sa čl. 221. st. 1. Prekršajnog zakona.

Slijedom svega naprijed navedenog, valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će prvostupanjski sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navoda žalbe, otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zakazati glavnu raspravu na kojoj će provesti sve potrebne dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i utvrđivanja odlučnih činjenica i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu presudu.

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 3. prosinca 2019.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.