Gž-1225/2016-1 · Županijski sud u Splitu

Gž-1225/2016

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić, kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić, kao suca izvjestitelja i mr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. B. R. pok. J., .., pod 2. N. R. pok. J., …i pod 3. Ž. R. pok. J., …, svi iz S., …i svi zastupani po punomoćnici B. K., odvjetnici u S., protiv tuženika pod 1. I. V. B.-K., … iz N., N., V. L., pod 2. M. P. K., …, iz N., …pod 3. J. B., …, iz S., … pod 4. S. B.-L., …, iz S., …pod 5. J. B., …, iz T., …(kod P. B.) i pod 6. I. L., iz S., …, svi zastupani po punomoćniku T. B., odvjetniku u S., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika pod 1.-6. protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu broj P-9743/15 od 3. rujna 2015. godine, ispravljene rješenjem istog suda broj P-9743/15 od 16. rujna 2015. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 7. srpnja 2016. godine

r i j e š i o j e

Ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu broj P-9743/15 od 3. rujna 2015. godine, ispravljena rješenjem istog suda broj P-9743/15 od 16. rujna 2015. godine i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Presudom zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu broj P-9743/15 od 3. rujna 2015. godine ispravljenom rješenjem istog suda broj P-9743/15 od 16. rujna 2015. godine suđeno je:

„Utvrđuje da su tužitelji pod 1. B. R., pod 2. N. R. i pod 3. Ž. R. suvlasnici dijela nekretnine označene kao čest. zem. 449 k.o. S., površine 433 m2, pa su tuženici pod 1. I. V. B.-K., pod 2. M. P. K., pod 3. J. B., pod 4. S. B.-L., pod 5. J. B. i pod 6. I. L. dužni to priznati, a u roku od 15 dana ispustiti tužiteljima ispravu podobnu za uknjižbu ovog prava, bez daljnjeg sudjelovanja tuženika, na ime tužitelja svakog za 1/3 dijela, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.“

Protiv prvostupanjske presude žale se tuženici pod 1.-6. i to zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP) uz prijedlog da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je osnovana.

U pravu su žalitelji kada ističu kako je pobijana presuda zbog ogluhe donesena protivno odredbama parničnog postupka koje određuju uvjete za donošenje presude zbog ogluhe.

Naime, prema odredbi članka 331.b stavak 1. ZPP-a ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako je udovoljeno ovim uvjetima: 1./ ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2./ ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3./ ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate i 4./ ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

U konkretnom slučaju činjenične tvrdnje tužitelja, na koje se primjenjuju pravila pozitivnog prava, ne opravdavaju postavljeno tužbeno traženje.

Naime, izvanknjižni prijenosi vlasništva moraju se dokazati od upisanog nositelja knjižnog prava do posljednjeg stjecatelja, ovdje tužitelja.

No, činjenice iznesene u tužbi nisu dostatne da sud može zaključiti je li tužbeni zahtjev osnovano istaknut.

Pored toga, dokazi koji su već pred sudom (povijesni izvadak za čest. zem. 449 KO Stobreč) izazivaju sumnju glede njihove sukladnosti sa stvarnim stanjem stvari.

Nadalje, za donošenje presude zbog ogluhe tužbeni zahtjev treba biti utemeljen po pravilima materijalnog prava.

Naime, kada je objekt stvarnopravnog odnosa nekretnina, u pravnom prometu može biti pojedinačna nekretnina kako je određuju norme našeg stvarnog prava, pravni entiteti koje je pravni poredak izjednačio s nekretninom (ograničeno stvarno pravo građenja – članak 280. stavak 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV), zgrade i druge građevine koje su na općem dobru izgrađene na temelju koncesije pa tvore zasebnu nekretninu dok koncesija traje – članak 3. stavak 4. i članak 9. stavak 4.

ZV- a, te idealni suvlasnički dijelovi nekretnine – članak 37. stavak 3. ZV-a). Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina (članak 2. stavak 3., članak 9. stavak 1. ZV-a). U pravnom prometu nekretnina se označava katastarskim oznakama zemljišta.

Utoliko je odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13– dalje: ZZK), zemljište određeno kao dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od jednog ili više zemljišta. Kad se nekretnina sastoji od više zemljišta, ta zemljišta su pravno sjedinjena u jedno zemljišnoknjižno tijelo i upisana su u isti zemljišnoknjižni uložak (članak 9. stavak 1.

ZV-a, članak 19. ZZK-a). Predmet raspolaganja u pravnom prometu mogu biti sve katastarske čestice zajedno, odnosno cijelo zemljišnoknjižno tijelo u cjelini ili idealni dio svih katastarskih čestica, odnosno idealni dio zemljišnoknjižnog tijela. Da bi predmet raspolaganja u pravnom prometu bila pojedina katastarska čestica, prema odredbi članka 19. stavak 4. ZZK-a, treba se u zemljišnim knjigama promijeniti sastav zemljišnoknjižnog tijela otpisom i pripisom katastarskih čestica shodno odredbama članka 145. – 162. ZZK-a. U ovom slučaju katastarska čestica za koju se uspostavlja drukčiji pravni status se izdvaja u zasebno zemljišnoknjižno tijelo i upisuje u drugi zemljišnoknjižni uložak u kojem opet svi njegovi dijelovi imaju isti pravni status.

Međutim, ukoliko se želi provesti postupak otpisivanja i pripisivanja nekog fizičkog (geometrijski odijeljenog) dijela zemljišta tj. katastarske čestice, uvijek je potrebno prethodno provesti postupak diobe te čestice, parcelacijom formirati nove čestice, te tako za određenu česticu dobivenu diobom provesti postupak otpisivanja i pripisivanja.

Prema navodima tužbe, ovdje se ne bi radilo o stečenom pravu vlasništva cijelog pojedinačno određenog zemljišta koje shodno sada važećoj odredbi članka 5. stavak 1. ZV-a može biti objektom prava vlasništva, već o geometrijski odijeljenom dijelu za kojeg prethodno parcelacija nije potvrđena od nadležnog područnog ureda za katastar. Ovaj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran, kao takav egzistira, pa u svakom slučaju ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran. Ispravno postavljen zahtjev trebao bi glasiti u odnosu na zemljište koje shodno odredbi članka 5. stavak 1. ZV-a može biti objektom stvarnih prava (parcelacijom valjano izdvojenu katastarsku česticu). Dakle, kada se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, kao dopušten i određen, trebalo bi prihvatiti zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno prema parcelacijskom elaboratu koji nije potvrđen od strane nadležnog ureda za katastar, ali koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je onda ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe članka 161. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju, „Narodne novine“ broj 153/13), te dalje time (ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (članak 145.-162. ZZK-a), upis vlasništva na svoje ime (članak 130. stavak 1. ZV-a).

S obzirom na sve gore navedeno, za zaključiti je kako procesne pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe propisane odredbom člankom 331.b ZPP-a u konkretnom slučaju nisu bile ostvarene, čime je ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP-a.

Stoga je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a valjalo ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu zbog ogluhe i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

U Splitu 7. srpnja 2016. godine.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić, v. r.

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik