Gž Ovr-138/2017-2 · Županijski sud u Zadru

22 Gž Ovr-138/17-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama iz Zagreba, Ul. grada Vukovara 220, Vodno-gospodarski odjel za vodno područje sliva Save VGI "BIĐ-Bosut" Vinkovci, J. Kozarca 28, OIB: 28921383001, zastupanog po punomoćniku D. J., odvjetniku iz Z., protiv ovršenika I. A. iz B., radi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Ovr-1739/16 od 8. veljače 2017. godine, dana 9. ožujka 2017. godine,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Ovr-1739/16 od 8. veljače 2017. godine.

Obrazloženje

Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbacuje se prijedlog za ovrhu podnesen kod Općinskog suda u Vukovaru dana 06. lipnja 2016. godine."

Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je u cijelosti neosnovano tumačenje suda prvog stupnja čl. 39. Ovršnog zakona kao kogentne zakonske odredbe budući iste ne dopuštaju mogućnost odstupanja i obvezuju subjekte da ih se bezuvjetno pridržavaju. U pravnoj praksi suda prvog stupnja u predmetima ovrha na novčanim sredstvima vezano za naknadu za uređenje voda nikada nije odbijen zahtjev ovrhovoditelja za produljenjem roka za dostavu podataka, već su rokovi za dostavu podataka sadržani u Ovršnom zakonu tumačeni kao sudski rokovi i diskrecijskom odlukom suda prvog stupnja produljivani za 15 odnosno 30 dana. Osim toga, u cijelosti je neosnovano tumačenje suda prvog stupnja o roku od 8 dana iz čl. 39. st. 5. Ovršnog zakona kao dodatnom roku za eventualnu dopunu prijedloga za ovrhu budući je životno nemoguće da u ovršnim postupcima sa velikim brojem ovršenika ovrhovoditelj pribavi zatražene podatke od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske i drugih tijela u tako kratkom roku. Stoga navedena zakonska odredba može biti tumačena jedino kao rok u kojem je ovrhovoditelj dužan početi postupak pribavljanja dodatnih podataka o ovršeniku. Takav rok može biti samo sudski, a ne zakonski, i kao takav se može produljiti. Navedena okolnost ne ovisi o ovrhovoditelju nego o administrativnim, upravnim i drugim 22 Gž Ovr-138/17-2

službama od kojih je ovrhovoditelj u roku od 8 dana od dana zaprimanja sudskog pismena zatražio dostavu dodatnih podataka o ovršeniku. Nadalje, ukazuje na činjenicu da svi sudovi u Republici Hrvatskoj kao i svi javni bilježnici imaju mogućnost pristupa u baze podataka Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te je stoga sud prvog stupnja i sam mogao utvrditi postojanje OIB-a ovršenika. Na opisani način sud prvog stupnja je stavio ovrhovoditelja u neravnopravan položaj suprotan načelu ravnopravnosti stranaka u sudskom postupku. Predlaže da sud drugog stupnja preinači pobijano prvostupanjsko rješenje na način da odredi nastavak postupak ovrhe protiv ovršenika, podredno da ukine pobijano prvostupanjsko rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba nije osnovana.

Iz spisa predmeta je razvidno da je prvostupanjski sud odbacio prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja jer u istome nije naznačen OIB ovršenika, uz obrazloženje kako sud prvog stupnja nije mogao udovoljiti prijedlogu ovrhovoditelja za produljenjem roka od 8 dana iz čl. 39. st. 6. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12 i 93/14 – dalje OZ) obzirom da je navedenom kogentnom odredbom čl. 39. st. 6. OZ propisano da ako ovrhovoditelj u roku od 8 dana ne dostavi tražene podatke ili ako sud ili javni bilježnik ne temelju dostavljenih podataka ne uspije pribaviti OIB ovršenika sud će odbaciti prijedlog za ovrhu.

Prema odredbi čl. 39. st. 1. OZ prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe. Prema st. 3. istog članka prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz st. 1. i 2. ovoga članka sud će odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, dok je st. 4. istog članka propisano je da iznimno od odredbe st. 3., ako prijedlog za ovrhu ne sadrži osobni identifikacijski broj ovršenika, nadležni sud ili javni bilježnik će ga pribaviti po službenoj dužnosti. Sud ili javni bilježnik dužan je najkasnije u roku od osam dana od dana primitka prijedloga za ovrhu, odnosno dopune podataka o ovršeniku, uputiti zahtjev Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za dostavu podataka o osobnom identifikacijskom broju. Nadalje, st. 5. istog članka propisano je da ako Ministarstvo financija, Porezna uprava obavijesti sud ili javnog bilježnika o nemogućnosti dostave podatka o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, sud ili javni bilježnik je dužan u roku od osam dana od dana primitka obavijesti uputiti poziv ovrhovoditelj u da dopuni podatke o ovršeniku u roku od osam dana od dana primitka poziva te je st. 6. propisano da ako ovrhovoditelj u navedenom roku iz st. 5. ne dostavi tražene podatke ili ako sud ili javni bilježnik na temelju dopunjenih podataka ne uspije pribaviti osobni identifikacijski broj ovršenika, sud će odbaciti prijedlog za ovrhu, osim ako je ovršenik strana fizička ili pravna osoba kada će sud ili javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi bez osobnog identifikacijskog broja ovršenika. Dakle, sukladno navedenome čl. 39. OZ, obzirom da ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu nije naveo OIB ovršenika, sud prvog stupnja, budući da nije uspio nabaviti OIB od nadležne Porezne uprave, je zaključkom od 3. kolovoza 2016. godine pozvao ovrhovoditelja da dopuni podatke o ovršeniku u roku od osam dana od dana primitka poziva.

Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio kako je ovrhovoditelj bio dužan već prilikom podnošenja prijedloga za ovrhu pribaviti podatke o ovršeniku te mu je rok od 8 dana iz čl. 39. st. 5. OZ propisan kao dodatni rok za eventualnu dopunu prijedloga, a ne rok u kojem tek treba početi pribavljati podatke o ovršeniku slanjem upita Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim državnim tijelima.

22 Gž Ovr-138/17-2

Navedeni zaključak suda ovrhovoditelj je zaprimio dana 5. rujna 2016. godine te je podneskom od 8. rujna 2016. godine obavijestio sud kako nije u mogućnosti u navedenom roku od 8 dana pribaviti OIB ovršenika, te je zatražio produljenje roka za dostavu podataka. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio kako se u predmetnom slučaju radi o zakonskom roku kojeg sud ne može produljivati, te je pravilno primijenio materijalno pravo, obzirom da ovrhovoditelj u navedenom roku iz čl. 39. st. 5. OZ nije dostavio tražene podatke, kada je sukladno odredbi čl. 39. st. 6. OZ odbacio prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja.

Za istaknuti je i da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Zadru, 9. ožujka 2017. godine.

Nacrt odluke izradila

S U T K I N J A

sudska savjetnica

Zdenka Rinčić

Katija Hrabrov