Legislator Case Law & Legislation
Rev-1071/2012-2 AI generated

Rev-1071/2012-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-1071/2012-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, u pravnoj stvari tužitelja E. C. C. d.d. Z., kojeg zastupa punomoćnik M. H., odvjetniku u Odvjetničkom društvu H. i partneri d.o.o. iz Z., protiv tuženice J. C.-Č. iz Z., koju zastupa punomoćnica M. S., odvjetnica u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-9819/11-2 od 14. veljače 2012., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 13566/10-6 od 17. ožujka 2011., u sjednici održanoj 5. srpnja 2017.,

Legislator headnote

AI generated

Rev-1071/2012-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 25/13 - dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1071/12-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, u pravnoj stvari tužitelja E. C. C. d.d. Z., kojeg zastupa punomoćnik M. H., odvjetniku u Odvjetničkom društvu H. i partneri d.o.o. iz Z., protiv tuženice J. C.-Č. iz Z., koju zastupa punomoćnica M. S., odvjetnica u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-9819/11-2 od 14. veljače 2012., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 13566/10-6 od 17. ožujka 2011., u sjednici održanoj 5. srpnja 2017.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se revizija tuženice J. C.-Č., kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici platiti tužitelju iznos od 686.604,81 kn sa zateznim kamatama pobliže navedenim u izreci presude (točka I izreke), odbijen je dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 4.443,53 kn (točka II izreke) te je naloženo tuženici nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 35.497,90 kn (točka III izreke).

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda u točki I i III izreke.

Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu uz naknadu parničnih troškova.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije osnovana.

Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 25/13 - dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

Nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se u reviziji poziva tuženica. Suprotno tvrdnjama tuženice, iz obrazloženja pobijane drugostupanjske presude proizlazi da ta presuda sadrži jasne razloge iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima je sud temeljio svoju ocjenu o neosnovanosti žalbe. Naime, u obrazloženja drugostupanjske presude navedeni su razlozi zbog koji sud smatra da tuženica odgovora za dug iz Ugovora o zajmu, sklopljenog između tužitelja i društva A. A. d.o.o., neovisno što tuženica nije jamac za vraćanje zajma.

Nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primijene materijalnog prava.

Predmet spora je tužbeni zahtjev za isplatu utuženog iznosa kojeg tužitelj potražuje od tuženice kao korisnice D. C. B. kartice društva A. A. d.o.o.

U provedenom postupku nižestupanjski sudovi su utvrdili:

- da je tuženica korisnik D. C. B. kartice koja je izdana na zahtjev društva A. A. d.o.o.,

- da je tuženica 30. listopada 2008. potpisala Pristupnicu za izdavanje B. kartice i da je prihvatila Pravila i uvjete za članstvo u D. C.,

- da prema tim Pravilima za obveze nastale korištenjem kartice uz člana solidarno odgovora korisnik koji koristi karticu,

- da je Pravilima određeno što se smatra korištenjem kartice: bezgotovinsko plaćanje roba i usluga na svim prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu te isplata gotovine na bankomatima i isplatnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu na kojima je kartica prihvaćena kao sredstvo za isplatu gotovine,

- da je u predmetnoj Pristupnici tuženica označena kao odgovorna osoba za prijam računa,

- da je 6. studenoga 2008. između tužitelja i društva A. A. d.o.o. sklopljen Ugovor o zajmu kojim je tužitelj kao zajmodavac odobrio tom trgovačkom društvu zajam u iznosu od 100.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti,

- da je tuženica potpisala navedeni Ugovor o zajmu kao zakonski zastupnik društva A. A. d.o.o.,

- da je u čl. 5. Ugovora o zajmu određeno da će se zajam vraćati u 36 jednakih mjesečnih anuiteta na temelju DC računa koje će zajmodavac ispostavljati mjesečno i da je zajmodavac suglasan da D. račun, ukoliko je na zahtjev zajmoprimca izdana bilo koja poslovna D. C. kartica, može biti i bilo koji račun za troškove koji terete takvu poslovnu karticu,

- da su računi utuženih tražbina naslovljeni na A. A. d.o.o. na ruke J. C.-Č. i da tuženica nije reklamirala primljene račune.

Prema ocjeni nižestupanjskih sudova okolnost da tražbine tužitelja proizlaze iz predmetnog Ugovora o zajmu, sklopljenog između tužitelja i društva A. A. d.o.o., ne utječe na odgovornost tuženice za taj dug. Pozivajući se na odredbu čl. 5. Ugovora o zajmu prema kojoj su se ugovorne stranke sporazumjele oko načina vraćanja pozajmljenog iznosa tako da će se D. račun smatrati kao račun za troškove koji tereti poslovnu karticu i na okolnosti da je tuženica predmetni Ugovor potpisala kao odgovorna osoba zajmoprimca, da je upoznata s načinom otplate pozajmljenog iznosa i da je u to vrijeme bila korisnik poslovne kartice, sudovi su zaključili da je tuženici bilo poznato da će se otplata zajma vršiti putem njene poslovne kartice kao po računu za ostale troškove, a što po ocjeni suda povlači pravne posljedice koje je tužiteljica prihvatila potpisom pristupnice za korištenje kartice.

Takvu ocjenu nižestupanjskih sudova u cijelosti prihvaća ovaj sud.

Naime, točno je da tuženica nije jamčila za vraćanje zajma, ali nižestupanjskim presudama i nije obvezana na plaćanje (vraćanje zajma) kao jamac po ugovoru o kreditu, već kao korisnik kreditne kartice izdane društvu u kojem je bila direktorica (odgovorna osoba, zakonski zastupnik). Tuženica se u tom svojstvu (kao korisnik kartice) potpisivanjem Pristupnice za izdavanje kartice i prihvaćanjem Pravila i uvjeta za članstvo u D. C. obvezala podmiriti sve troškove i dugove koji su nastali korištenjem kartice. Nadalje, Ugovorom o zajmu određeno je da se anuiteti pozajmljenog iznosa mogu iskazivati na računu za troškove koji terete izdanu poslovnu karticu, a oni su, u konkretnom slučaju, i iskazivani na računu za troškove koji terete poslovnu karticu koju koristi tuženica. Iskazivanjem anuiteta zajma na mjesečnim računima za troškove koji terete poslovnu karticu tuženice na temelju Ugovora o zajmu (koji je potpisala tuženica kao zakonski zastupnik društva A. A. d.o.o.) i dostavom tih računa tuženici kao odgovornoj osobi za prijam računa, utužene tražbine su u potpunosti izjednačene sa troškovima koji su nastali korištenjem kartice za koje (prema Pravilima i uvjetima za članstvo u D. C.) uz člana (društvo A. A. d.o.o.) solidarno odgovora korisnik koji koristi karticu (ovdje tuženica).

Slijedom navedeno, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu.

Zagreb, 5. srpnja 2017.

Predsjednica vijeća

Davorka Lukanović-Ivanišević, v. r.