Jž-2447/2015-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj: Jž-2447/2015

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Margetić, kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Matacin kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljenog M.M. i 2. okrivljene D.M. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94) odlučujući o žalbi 1. okrivljenog M.M. i 2. okrivljene D.M. podnesenoj po branitelju I.L. odvjetniku iz Z. protiv presude Prekršajnog suda u Zadru broj: Pp 23 J-1447/2014 od 16. travnja 2015., na sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2018.

r i j e š i o j e

Prihvaća se žalba 1. okrivljenog M.M. i 2. okrivljene D.M. kao osnovana, prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom proglašeni su krivima 1. okrivljeni M.M. i 2. okrivljena D.M. te kažnjeni novčanom kaznom od po 196,00 kuna što je protuvrijednost 50 DEM odnosno 25,60 EUR, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda, činjenično pobliže opisanog u izreci te presude.

Istom presudom je određeno da ukoliko okrivljeni uplate dvije trećine izrečene novčana kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).

Okrivljeni su nadalje na temelju odredbe čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna odnosno po 100,00 kuna svaki.

Protiv te presude 1. okrivljeni M.M. i 2. okrivljena D.M. su pravodobno po odvjetniku podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o novčanoj kazni i troškovima postupka.

Žalitelji u bitnom ističu da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona budući da je prvostupanjski sud proveo žurni postupak na temelju odredbe čl. 220. st. 1. Prekršajnog zakona a da nije imao takvo procesno pravno uporište, te da je neovlašteno provodeći žurni postupak počinio gore navedenu bitnu povredu a osim toga navode da se odluka temelji na nezakonitom dokazu jer da se sud poziva na službene zabilješke okrivljenika danim pred policijskim tijelima koji nisu dokazi u ovom postupku a jednako tako da presuda nema niti razloga o odlučnim činjenicama.

Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) pravilno žalitelji ističu da vođenjem žurnog umjesto ispravno redovnog postupka protiv okrivljenih sud prvog stupnja povrijedio prekršajni zakon u odredbi čl. 221. na štetu okrivljenih jer je ta povreda svakako mogla utjecati na zakonitost donesene presude, čime je sud sud ostvario bitnu povredu postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona.

Naime, čl. 221. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona je propisano u kojim situacijama se može voditi žurni postupak, te da se žurni postupak može na prijedlog tužitelja provesti i za prekršaje za koje je propisana kazna veća od one navedene iz st. 1. toč. 1. čl. 221. Prekršajnog zakona ali u tom slučaju prekršajni sud ne može izreći veću kaznu od one predviđene u st. 1. toč. 1. ovog čl. (čl. 221. PZ-a).

U konkretnom slučaju za prekršaj koji je okrivljenima stavljen na teret propisana je novčana kazna u rasponu od 50 do 200 DEM odnosno odgovarajući iznos u EUR-ima u protuvrijednosti domaće valute ili kazna zatvora do 30 dana, te dakle kako podnositelj optužnog prijedloga nije predložio vođenje žurnog postupka a niti nema uvjeta imajući u vidu citiranu odredbu zakona nije bilo zakonskog osnova za vođenje žurnog postupka protiv okrivljenih već provođenje redovnog postupka sazivanjem glavne rasprave i kontradiktornim raspravljanjem u postupku utvrđivanja krivnje okrivljenih, a što je izostalo pogrešnim vođenjem žurnog postupka i svakako je moglo utjecati na zakonitost pobijane odluke, što s pravom ukazuju okrivljeni žalbom protiv donesene presude.

Dakle, kako je sud prvog stupnja ostvario bitnu postupovnu povredu iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona na način da je pogrešno primijenio odredbu čl. 221. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona na koju povredu su žalbom ukazali okrivljeni stoga je trebalo prihvaćanjem okrivljenikovih žalbe pobijanu presudu ukinuti i predmet dostaviti sudu prvog stupnja radi vođenja novog redovitog postupka.

Jednako tako valja naglasiti da je prvostupanjski sud odluku o krivnji temeljio na zapisniku o ispitivanju svjedoka – oštećenika P.A. koji je sastavljen kod policijske uprave I Policijske postaje Z., međutim navedeni zapisnik nije ispunjen sukladno odredbi čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona jer nisu obilježena potrebna upozorenja na koje je tijelo državne uprave u konkretnom slučaju policijska postaja bila dužna upozoriti svjedoka slijedom navedenog isti se ne može koristiti kao dokaz u smislu odredbe čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona. Imajući u vidu da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka najviša žalbena osnova ovaj Sud se nije upuštao u ocjenu osnovanosti ostalih žalbenih razloga već je ukinuo prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Prvostupanjski sud će provesti redovni dokazni postupak provesti sve dokaze koje ocijeni potrebnim te nakon analize i ocjene svih provedenih dokaza u ovom predmetu donijeti novu odgovarajuću odluku.

Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 21. veljače 2018.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ana Matacin, v.r.

Mirjana Margetić, v.r.

Rješenje se dostavlja Prekršajnom sudu u Zadru u 6 otpravaka: za spis, okrivljene, branitelja i tužitelja.