I Kž-469/2017-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 469/2017-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Damira Kosa, kao predsjednika vijeća, te Miroslava Šovanja i doc. dr. sc. Marina Mrčele, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sanje Katušić-Jergović, kao zapisničara, u postupku izručenja N. O. zbog kaznenih djela iz čl. 302., 53., 63., 58/9. Kaznenog zakona Republike Turske i čl. 5. Antiterorističkog zakona 3713. Republike Turske, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Vukovaru od 22. kolovoza 2017. broj Kv-II-152/17, u sjednici održanoj dana 19. rujna 2017.,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Vukovaru pod toč. I. odbijena je zamolba sudbenih tijela Republike Turske za izručenje N. O., s osobnim podacima navedenima u izreci tog rješenja radi vođenja kaznenog postupka zbog kaznenog djela „povrede nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta“ iz čl. 302., 53., 63., 58/9. Kaznenog zakona Republike Turske i čl. 5. Antiterorističkog zakona 3713. Republike Turske. Pod toč. II. izreke odbijen je kao neosnovan prijedlog izručenika N. O. za ukidanje pritvora. Pod toč. III. izreke prihvaćen je prijedlog državnog odvjetnika, te je prema izručeniku N. O. produljen pritvor iz razloga u čl. 123. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13; 152/14 i 70/17; dalje u tekstu: ZKP/08), tako da isti po tom rješenju može trajati do pravomoćnog rješenja o okončanju postupka o izručenju, odnosno neizručenju izručenika.

I Kž 469/2017-4

Protiv tog rješenja pravodobno je podnio žalbu državni odvjetnik navodeći da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske, nakon razgledanja spisa, u svom pisanom očitovanju od 11. rujna 2017. broj KŽ-DO-988/17, predložio je da se pobijano rješenje potvrdi kao osnovano.

Žalba je osnovana.

Iako državni odvjetnik žalbene navode o tome kako je prvostupanjski sud propustio uzeti u obzir i odredbe bilateralnih i multilateralnih ugovora koje nabraja u žalbi smatra obrazloženjem žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, radi se zapravo o žalbenoj osnovi bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a koja je povreda i ostvarena. Naime, prvostupanjski je sud bio dužan prilikom razmatranja jesu li ostvareni uvjeti za izručenje prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima („Narodne novine“ br. 178/04 – dalje u tekstu: ZOMPO), prvenstveno uzeti u obzir i ono što je u tom smislu sadržano u bilateralnim ugovorima sa državom koja traži izručenje, a što je u potpunosti izostalo.

Nadalje, ispitujući pobijano rješenje povodom podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14; dalje u tekstu: ZKP/08), utvrđeno je da je ostvaren i drugi vid bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.

Naime, prvostupanjski sud je propustio analizirati činjenični opis inkriminacije zbog koje se traži izručenje N. O., a što je neophodno učiniti prije donošenja zaključka je li riječ o čistom političkom kaznenom djelu. Tek nakon što se podrobno razmotri opis postupanja izručenika N. O. naveden u molbi za izručenje, a iz kojeg, između ostalog, proizlazi da je izručenik zarobljen kao vojnik, treba ocijeniti predstavljaju li radnje izručenika koje Republika Turska smatra kaznenim djelom čisto političko kazneno djelo. Drugim riječima, treba utvrditi je li opisano djelovanje izručenika čisto (ili tzv. apsolutno) političko kazneno djelo ili se pak radi o tzv. relativnom političkom kaznenom djelu kod kojeg se mora na temelju političkog sadržaja djela (koji proizlazi iz načina počinjenja djela) i prirode napadnutog pravnog dobra utvrditi razmjer između kriminalnog karaktera djela i počiniteljevih nastojanja da se djelom proizvedu promjene političkih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti u državi, a pri tome treba cijeniti navod da je izručenik zarobljen kao vojnik. Nadalje treba imati na umu da se postupci koji predstavljaju terorističko djelovanje, odnosno oružano djelovanje ne smatraju čistim političkim kaznenim djelom.

Pri ponovnom odlučivanju prvostupanjski sud će iznova analizirati sve okolnosti na koje je ukazano u ovom rješenju i nakon podrobnog razmatranja svih relevantnih propisa donijeti novu odluku, koju će valjano obrazložiti, sve respektirajući činjenicu da konačnu odluku o dopuštenosti izručenja ima ministar pravosuđa, koji tu odluku donosi po diskrecijskoj ocjeni, pri čemu uzima u obzir sve bitne interese Republike Hrvatske.

I Kž 469/2017-4

Slijedom iznesenog, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 19. rujna 2017.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Sanja Katušić-Jergović, v.r.

Damir Kos, v.r.