Pr-2009/2022-19 · Općinski sud u Splitu

Pr-2009/2022-19

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste IČ, u pravnoj stvari tužiteljice OČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u [adresa], protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun. Ivici Zaradiću, odvj. u Solinu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 27.svibnja 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i pun.tuženika, a po objavi presude dana 4.srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici OČ, OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti ukupan iznosu od 692,80 eura zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 24,00 EUR teče od 15. lipanj 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 16,87 EUR teče od 15. kolovoz 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 111,93 EUR teče od 15. rujan 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 20,92 EUR teče od 15. studeni 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 144,74 EUR teče od 15. prosinac 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 23,35 EUR teče od 15. veljača 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 29,91 EUR teče od 15. ožujak 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 23,50 EUR teče od 15. travanj 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 14,61 EUR teče od 15. srpanj 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 38,89 EUR teče od 15. kolovoz 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 20,24 EUR teče od 15. studeni 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 71,21 EUR teče od 15. prosinac 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 12,94 EUR teče od 15. siječanj 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 14,01 EUR teče od 15. veljača 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 40,11 EUR teče od 15. ožujak 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 61,71 EUR teče od 15. lipanj 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 23,87 EUR teče od 15. srpanj 2022. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, dok se za više zatraženo u iznosu od 361,20 eura sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 17,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe parnični trošak u iznosu od 437,99 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], uvećan za zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, koja se na navedeni iznos obračunava po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 6.lipnja 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu kao medicinska sestra/tehničar u Klinici za neurologiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama KU-a, Dodacima KU-a i TKU-a tužiteljici da se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvarila pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za posebnu odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.).

S obzirom na činjenicu da tužiteljica obavlja poslove radnog mjesta zdravstvenog radnika tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik da je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51.

KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom. Prema odredbi iz čl.59.a. Dodatka I. KU-a (NN 96/15), koja se primjenjuje od 01.listopada 2015.g., kao i odredbom čl.58. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu od 4%, odnosno 8% od 01.rujna 2019., sukladno Dodatku II.

KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi). Prethodne činjenice da imaju za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik da nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, nije plaćao dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku.

3.Tužiteljica je podneskom od 15.listopada 2024., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.054,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.05.2017. do 26.06.2022. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 17,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu točke kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva bez specifirane punomoći tužitelja. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 20.svibnja 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci presude.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik je naveo da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe, budući tužiteljica podneskom od 15.listopada 2024. uređuje tužbeni zahtjev na 1.054,00 eura, dok podneskom od 20.svibnja 2025. potražuje iznos od 692,80 eura za 17 mjeseci. Ističe prigovor zastare.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene razlike plaće za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom za sve odrađene sate; za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate; naknade za bolovanje te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora uzimajući u obzir stvarne iznose plaća.

7.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

7.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

8.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

8.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

8.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

8.3.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl. 58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

8.4.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

8.5.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

8.6.Sukladno prethodno citiranim odredbama, plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima. Osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje. Ova uvećanja se obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju. Dakle, zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada prema KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kako proizlazi i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.

9.Na okolnost visine potraživanja obavljeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo Zlatku Cvitanoviću, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća.

9.1.Nalaz vještaka je rađen temeljem dokumentacije dostavljene od strane tuženika iz koje je vidljivo da je tužiteljica u utuženom razdoblju u pojedinim mjesecima radila prekovremeno i da joj je prekovremeni rad u tim mjesecima evidentiran i plaćen. Iz platnih lista također je vidljivo da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatke za otežane uvjete rad i za odgovornost za život i zdravlje ljudi. Provjerom svih platnih lista utvrđeno je da su oba dodatka plaćena samo za onu količinu sati koja je odrađena u redovnom radu, dok nisu obračunati za sate koji su odrađeni u prekovremenom radu. Vještačenjem je također utvrđeno da tužiteljici nisu u cijelosti isplaćeni ni svi dodaci za rad izvan redovnog radnog vremena (subotom, nedjeljom, noću…), što znači da plaća tužiteljici u promatranom razdoblju nije ispravno obračunata. Zaključno se može utvrditi sljedeće: -neplaćeni dodaci za posebne uvjete rada koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju iznose ukupno 144,65 kn; - neplaćeni dodaci za odgovornost za život i zdravlje ljudi koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju iznose ukupno 36,17 kn; - neplaćeni dodaci za prekovremeni rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u drugoj smjeni koji su tužiteljici trebali biti isplaćeni u promatranom razdoblju iznose ukupno 3.591,67 kn. Kao posljedica pogrešno obračunatih dodataka na plaću iz utuženog razdoblja (svibanj/2017.– srpanj/2022.), tužiteljici je isplaćen manji iznos naknada bruto plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) i to ukupno 1.447,39 kn. Ukupan iznos predmetnih dodataka na plaću (za otežane uvjete rada, za odgovornost na radu i za prekovremeni rad subotom, nedjeljom…) i naknada plaće za vrijeme korištenja god. odmora i/ili bolovanja (do 42 dana) koje tuženik nije isplaćivao tužiteljici u utuženom razdoblju (svibanj/2017.– srpanj/2022.), iznosi sveukupno 5.219,88 kn, odnosno u protuvrijednosti sadašnje službene valute od 692,80 EUR.

10.Nakon provedenog vještačenja i zaprimanja vještakovog pisanog nalaza i mišljenja, tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev na iznos od 692,80 eura.

11.Očitujući se na taj podnesak, tuženik navodi kako nema primjedbi na financijsko-matematički obračun naveden u nalazu i mišljenju vještaka. Međutim, kako je tužitelj prvotno utužio iznos od 1.054,00 eura pa uređenim tužbenim zahtjevom istog postavlja na 692,80 eura, tuženik da se protivi povlačenju u pogledu visine i utuženog razdoblja. Ističe prigovor zastare.

12.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela tužbu sa zahtjevom za isplatu razlike plaće u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, razlike za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, razlike za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, s time da će točan iznos odrediti nakon što tužena položi platne liste, raspored i evidenciju radnog vremena te kasnije po provedbi financijskog vještačenja, a sve jer ne raspolaže potrebnim podacima i znanjem za matematički izračun tražbine.

13.Tužiteljica je podneskom od 15.listopada 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označen iznos od 1.054,00 eura te zatražena isplata toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 01.05.2017. do 26.06.2022. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 17,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate. Međutim istog postavlja previsoko i preširoko kako u odnosu na visinu tako i u odnosu na utuženo razdoblje. Naime, od ukupno utužena 62 mjeseca, tužiteljica sada potražuje isplatu za svega 17 mjeseci.

14.Nije sporno da je smanjenje odnosno postavljanje tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka svrsishodno radi rješenja odnosa među strankama s obzirom da tužiteljica nema financijskog znanja da bi ispravno matematički postavila određeni tužbeni zahtjev. No, razvidno je da je tužbeni zahtjev iz podneska od 15.listopda 2024. postavljen previsoko i preširoko.

15.U situaciji kada tužitelj tužbom po svim osnovama potražuje isplatu iznosa od 1.054,00 eura pa potom, po dostavi nalaza i mišljenja sudskog vještaka, snižava tužbeni zahtjev tako da potražuje 692,80 eura, dakle povlači dio tužbenog zahtjeva, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH od 26.travnja 2021. radilo bi se o djelomičnom povlačenju tužbe na koje se primjenjuju odredbe o povlačenju po čl.193 ZPP-a, a s obzirom da je do djelomičnog povlačenja došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je pristanak tuženika (Županijski sud u Varaždinu Gž-1601/24, Županijski sud u Puli-Pola Gž-1405/21, Županijski sud u Zagrebu Gž R-1281/22).

16.Stoga kako je tužitelj tužbeni zahtjev najprije postavio u iznosu od 1.054,00 eura da bi ga kasnije, po primitku vještakovog nalaza i mišljenja, snizio na 692,80 eura podneskom od 20.svibnja 2025., čime je prema pravnom shvaćanju VS RH djelomično povukao tužbu, a na što tuženik ne pristaje, bilo je potrebno odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu prije djelomičnog povlačenja.

17.Stoga kada se uzme u obzir ono što je zatraženo tužbom i podneskom od 15.listopada 2024., te konačno uređeni tužbeni zahtjev prema podnesku od 20.svibnja 2025., tužiteljica je kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu uspjela u omjeru od 46,57 % uzimajući u obzir utužene osnove za navedeno utuženo razdoblje.

18.S obzirom na navedeno donesena je i odluka o parničnom trošku koja se temelji na popisanom trošku, odredbama čl.154. -155. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

19.Tužitelju je priznat slijedeći trošak: sastav tužbe-75 bodova, za zastupanje na ročištu od 03.10.2024. -37,5 bodova (Tbr.9. toč.2), sastav podneska od 15.10.2024.-18,75 bodova (Tbr.8. toč.4-nije obrazloženi podnesak), za zastupanje na ročištu od 29.10.2024.-75 bodova, sastav podneska od 20.05.2025. -18,75 bodova (Tbr.8. toč.4), zastupanje na ročištu od 27.05.2025. -75 bodova, ročište za objavu- 37,5 bodova, ukupno 337,5 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 675,00 eura+25% PDV=843,75 eura. Kako je tužiteljica u ovom postupku uspjela s 46,57%, na ime troška pripada joj iznos od 392,93 eura+265,45 eura na ime troškova vještačenja, ukupno 658,38 eura.

19.1.Tuženiku je valjalo priznati slijedeći popisani trošak:sastav podneska od 03.01.2025.-18,75 bodova (Tbr.8 toč.4), za sastav podneska od 26.05.2025. -75 bodova, za pristup na ročište 27.05.2025.-75 bodova, pristup na ročište za objavu presude-37,5 bodova, ukupno 206,25 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 412,50 eura. Kako je tuženik u postupku uspio sa 53,43%, pripada mu trošak od 220,39 eura.

19.2.Kada se prebije trošak tužitelja i tuženika proizlazi da tuženik duguje tužiteljici trošak od 437,99 eura.

19.3.U izreci odluke kojom se dosuđuju troškovi postupka sud navodi samo ukupan iznos troškova postupka koji je jedna stranka dužna naknaditi drugoj, dok se priznavanje/nepriznavanje troškova, prijeboj i ostalo obrazlažu u samoj odluci (Županijski sud u Varaždinu, Gž 829/05 od 14.9.2005.).

19.4.Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana presuđenja pa do isplate, a kako je to navedeno u točki II. izreke odluke. Isplata parničnog troška određena je na račun punomoćnika tužiteljice sukladno čl.94. st.1. ZPP, prema kojoj odredbi je punomoćnica tužiteljice ovlaštena za primanje novaca i novčanih vrijednosti u ime tužiteljice sve prema priloženoj punomoći (rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž R-227/2024 od 3.10.2024.).

20.U odnosu na prigovor zastare, navodi se da je tužba podnesena dana 6.lipnja 2022., a najstarije potraživanje je dospjelo 15.lipnja 2017., iz čega proizlazi da je prigovor zastare neosnovan. Naime, iz odredbe čl.139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina ako nije drugačije određeno.

21.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 4.srpnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika