High Court quashes lower court verdict due to improper evidence admission violating procedural rules in public order offenses.
Legislator summary
AI generatedThe High Court of Justice quashed the first-instance verdict against two defendants for public order offenses, declaring the appeal inadmissible. The lower court had convicted the defendants based on a police officer's testimony and official notes regarding conversations obtained during a surveillance investigation. The High Court ruled that these materials constituted improper evidence because the officer failed to follow statutory procedures for interrogating suspects or witnesses, rendering the findings legally invalid. Consequently, the case was remanded for retrial, and the appeals were deemed without object.
Legislator headnote
AI generatedčl. 158. st. 6., 7., 8. Prekršajnog zakona; Evidence obtained by state authority personnel during surveillance without strict adherence to interrogation or witness examination procedures cannot serve as a basis for establishing facts in a penalty proceeding.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
Broj: Jž-903/2019
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Renate Popović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D. M. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., pročišćeni tekst, 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbama okr. D. M. i okr. S. H. podnesenim protiv presude Prekršajnog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 1. ožujka 2019., broj: Pp 10.J-3/19, u sjednici vijeća održanoj 11. prosinca 2019.,
r i j e š i o j e:
I. U povodu žalbi okr. D. M. i okr. S. H., a po službenoj dužnosti ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke iz točke I. žalbe okr. D. M. i okr. S. H. su bespredmetne.
Obrazloženje
Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini od 1. ožujka 2019., broj: Pp 10.J-3/19 proglašeni su krivim okr. D. M. i okr. S. H. da su na način činjenično opisan u izreci počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna od 370,00 kuna, što je protuvrijednost 100,00 DEM, odnosno 50 EUR.
Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka od 200,00 kuna i putni trošak svjedoka od 83,40 kune, svaki okrivljenik. Protiv te presude okr. D. M. putem braniteljice odvjetnice T. D. u odnosu na sebe pravodobno je podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati, preinači prvostupanjska presuda na način da se okrivljeniku oslobodi od počinjenja prekršaja, podredno da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
Okr. S. H. putem branitelja odvjetnika T. F. protiv prvostupanjske presude pravodobno je u odnosu na sebe podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati, preinači prvostupanjska presuda na način da se okrivljenica oslobodi optužbe za terećeni prekršaj, podredno da se prvostupanjska presuda ukine ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Žalbe su bespredmetne.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbama i to iz osnova i razloga koje podnositelji žalbe navode u žalbama i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitim dokazima.
Prema obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski je sud odluku o krivnji okrivljenika za počinjeni prekršaj, između ostalih dokaza, temeljio i na iskazima svjedoka K.M. i R. H. pred prvostupanjskim sudom.
Međutim, navedeni dokazi su nezakoniti u smislu čl. 90. st. 2. toč. 2. Prekršajnog zakona.
Naime, zapisnik o ispitivanju svjedokinje K. M., supruge okr. D. M. i svjedoka R.H., sina okr. S. H., nije zakonit dokaz sukladno čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14. i 70/17; dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.
Čl. 285. st. 1. toč. 1. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 1) osoba s kojom je okrivljenik u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici 2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno“,
dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje: "
(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik."
Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje K. M. (list 34 spisa) i svjedoka R.H. (list 47 spisa) pred prvostupanjskim sudom razvidno je da su svjedoci samo djelomično upozoreni po čl. 285. st. 3. ZKP/08, odnosno upozoreni da ne moraju svjedočiti u postupku u kojem su okrivljenici njihov suprug, odnosno majka, odrekli su se blagodati nesvjedočenja, međutim nisu upozoreni u smislu čl. 285. st. 3. ZKP/08, da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz.
Čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako: 3) upozorenje iz čl. 285. st. 3. ovog Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik“ Budući prvostupanjski sud odluku o krivnji okrivljenika temelji na iskazima svjedoka K. M. i R. H., počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu kada koristi navedene iskaze i analizirajući njihov sadržaj ocjenjuje obranu okrivljenika, te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. D. M. i okr. S. H.
Nadalje, sud je temeljio svoju odluku i na iskazu svjedoka policijskog službenika S. E., potkrijepljenom službenim zabilješkama o obavljenim razgovorima sa sudionicima i svjedocima događaja i to u dijelu u kojem je policijski službenik prepričavao sadržaj iskaza okrivljenika i svjedoka koji razgovor je obavljen traženjem obavijesti od građana u okviru izvida prekršaja.
Međutim, navedeni iskaz i službene zabilješke ne mogu biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica jer se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku.
Naime, sukladno čl. 158. st. 6. i 7. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, odnosno u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju okrivljenika, odnosno svjedoka u prekršajnom postupku. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja osumnjičenika i svjedoka, u okviru izvida prekršaja, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika, odnosno svjedoka u prekršajnom postupku što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to propisano u čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona.
Stoga, čitanjem službenih zabilješki u kojem se prepričava razgovor policijskog službenika s D. M. i S. H., koji u prekršajnom postupku imaju procesnu poziciju okrivljenika, kao i službenih zabilješki u kojem se prepričava razgovor policijskog službenika sa K. M., R. H. i T. V., koji u prekršajnom postupku imaju procesnu poziciju svjedoka, kao i korištenjem iskaza svjedoka policijskog službenika koji sam prepričava sadržaj tih razgovora, na zaobilazan način se unose u dokazni materijal oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude.
Slijedom navedenog trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ne ulazeći u osnovanost žalbenih razloga koji se odnose na niže žalbene osnove, a žalbe okr. D. M. i okr. S. H. su uslijed takve odluke postale bespredmetne.
U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će ponovno provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 11. prosinca 2019.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Martina Bastić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 7 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.