Legislator Case Law & Legislation
Psz-276/1992-3 AI generated

Psz-276/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Psz-276/1992-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, Borisa Guttmanna i Gordane Gasparini kao članova vijeća i višeg savjetnika Branke Papeš kao zapisničara, u postupku o zahtjevu za sudsku zaštitu kažnjenog S. M. iz K., protiv rješenja Republičkog vijeća za prekršaje RH, Zagreb, od 18. IX. 1992. broj C-187/92, radi prekršaja iz čl. 372. st. 1. t. 3. Carinskog zakona, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 1995.,

Legislator headnote

AI generated

Psz-276/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pobijanim rješenjem odbijena je žalba kažnjenoga protiv rješenja Komisije za carinske prekršaje Carinarnice R. broj … i … od 17. VI. 1992., kojim je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 19.000 HRD, te mu je izrečena zaštitna mjera plaćanja vrijednosti robe koja je predmet prekršaja u iznosu od 122.889,- HRD, a zbog počinjenog prekršaja iz čl. 372. st. 1. t. 3. u vezi čl. 380.b. Carinskog zakona, pobliže opisanog u izreci prvostupanjskog rješenja.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Psz 276/1992-3

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, Borisa Guttmanna i Gordane Gasparini kao članova vijeća i višeg savjetnika Branke Papeš kao zapisničara, u postupku o zahtjevu za sudsku zaštitu kažnjenog S. M. iz K., protiv rješenja Republičkog vijeća za prekršaje RH, Zagreb, od 18. IX. 1992. broj C-187/92, radi prekršaja iz čl. 372. st. 1. t. 3. Carinskog zakona, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 1995.,

p r e s u d i o j e :

Zahtjev se odbija.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem odbijena je žalba kažnjenoga protiv rješenja Komisije za carinske prekršaje Carinarnice R. broj … i … od 17. VI. 1992., kojim je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 19.000 HRD, te mu je izrečena zaštitna mjera plaćanja vrijednosti robe koja je predmet prekršaja u iznosu od 122.889,- HRD, a zbog počinjenog prekršaja iz čl. 372. st. 1. t. 3. u vezi čl. 380.b. Carinskog zakona, pobliže opisanog u izreci prvostupanjskog rješenja.

U zahtjevu za sudsku zaštitu kažnjeni tvrdi da je u provedenom postupku nezakonito oglašen krivim, jer je njegova majka, a ne on, pohranila sporni gliser u svom dvorištu. Predlaže stoga da sud njegov zahtjev za sudsku zaštitu uvaži.

Republičko vijeće za prekršaje dostavilo je spise predmeta bez odgovora na zahtjev.

Zahtjev nije osnovan.

Razmotrivši spise prekršajnog postupka ovaj sud je utvrdio da u ovom predmetu nema razloga za sudsku zaštitu iz čl. 135. Zakona o prekršajima, ni u pogledu prekršajne odgovornosti kažnjenoga, a niti u pogledu izrečene kazne.

Prema ocjeni ovog suda pravilno je utvrdilo Republičko vijeće za prekršaje da je djelo kažnjenoga, u cijelosti u provedenom postupku dokazano izvršenim uvidom u pismenu dokumentaciju priloženu spisu, te saslušanjem kažnjenoga. Tako provedene dokaze Komisija za carinske prekršaje pravilno je ocijenila i valjano obrazložila. Prema stajalištu ovog suda ista je imala osnove za zaključak da je kažnjeni počinio prekršaj opisan u izreci prvostupanjskog rješenja.

Neosnovan je stoga prigovor kažnjenoga iznesen u njegovom zahtjevu za sudsku zaštitu, da je u provedenom postupku neosnovano oglašen krivim, jer je na čuvanje sporni gliser u svoje dvorište primila njegova majka, jer protivno proizlazi iz njegovog iskaza datog u prvostupanjskom postupku.

Na osnovi tako utvrđenog činjeničnog stanja djelo kažnjenog pravilno je pravno označeno kao prekršaj iz primijenjenog propisa.

Pregledom spisa prekršajnog postupka ovaj sud je utvrdio nadalje da u provedenom postupku nije učinjena ni takva povreda pravila postupka koja je utjecala ili mogla utjecati na zakonito donošenje rješenja.

Izrečena kazna odmjerena je u granicama zakona, a Republičko vijeće za prekršaje je, uvažavajući sve odlučne činjenice u skladu sa čl. 28. i 29. Zakona o prekršajima, ocijenilo da nije prestroga, a samo je to vijeće ovlašteno da ocjenjuje primjerenost izrečene kazne.

Kažnjenome je uz novčanu kaznu izrečena i zaštitna mjera naplate vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, a budući da je izricanje ove zaštitne mjere za počinjeni prekršaj i obavezno, to sud nema osnove da pobijano rješenje ni u tom dijelu ocijeni kao nezakonito.

Trebalo je stoga temeljem čl. 136. i 137. Zakona o prekršajima u vezi sa čl. 42. st. 2. Zakona o preuzimanju Zakona o upravnim sporovima (NN 53/91) presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 29. siječnja 1995.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Branka Papeš, v.r.

Jakob Miletić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. M. S., K.,

2. Republičko vijeće za prekršaje RH, Zagreb, sa spisom, 2x.