IV Kž-5/2003-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: IV Kž-5/03-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Katice Jelić, kao predsjednice vijeća, te Hajrije Novoselec i Milivoja Mikora, kao članova vijeća i više sudske savjetnice Snježane Mrkoci, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osum. P. Š. i dr., zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u poslovanju iz čl. 292. st. 2. Kaznenog zakona i dr., odlučujući o žalbama osum. P. Š. i osum. B. G. protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu br. Kv-1217/02-2 (Kio-837/02), u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2003. godine,

r i j e š i o j e:

Prihvaćaju se žalbe osum. Petra Š. i B. G., a povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti, te i u odnosu na osum. S. G. ukida se pobijano rješenje i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Županijski sud u Zagrebu odredio je da se protiv P. Š., S. G. i B. G. provede istraga zbog osnovane sumnje da je P. Š. počinio kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 2. Kaznenog zakona (KZ), a da su ga na izvršenje tog djela potaknuli osumnjičenici S. G. J. i B. G..

Protiv ovog rješenja podnio je žalbu osum. P. Š. putem svoga branitelja M. Š., odvjetnika iz Z., ne navodeći žalbene osnove ali iz sadržaja žalbe proizlazi da rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijano rješenje ukine, odnosno da se preinači tako da se kazneni postupak protiv njega obustavi.

Osum. B. G. pobija rješenje putem svoga branitelja K. V. navodeći da rješenje nije na zakonu osnovano, te predlaže da se ono ukine i da se kazneni postupak protiv njega obustavi.

Žalbe su osnovane.

U pravu su žalitelji kada tvrde da pobijano rješenje nije na zakonu osnovano. Ispitujući povodom podnesenih žalbi pobijano rješenje i po službenoj dužnosti, u skladu s odredbom čl. 398. st. 4. Zakona o kaznenom postupku (ZKP) ovaj sud nalazi nalazi da rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na svojstvo osum. P. Š. prilikom poduzimanja inkriminiranih radnji, kao i na okolnosti zbog čega sud smatra i iz kojih podataka proizlazi postojanje osnovane sumnje da je osum. S. G., kao stvarni osnivač i direktor poduzeća J. d.o.o., a osum. B. G., kao formalni osnivač i direktor te tvrtke, potaknuli P. Š. da u svojstvu državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, protivno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o državnom pravobraniteljstvu i suprotno izričitoj uputi MORH-a, Uprave za pravne poslove, prizna tužbeni zahtjev tužitelja Trgovačkog društva J. d.o.o. na iznos od 17.388.468,43 kn.

Obrazlažući pobijano rješenje sud je prvog stupnja bio usredotočen isključivo na sadržaj neslaganja istražnog suca i u obrazloženju je naveo razloge o tome zbog čega smatra da je inkriminiranim postupcima pribavljena imovinska korist poduzeću J. d.o.o. koji su, suprotno tvrdnji žalitelja Š., potpuno prihvatljivi, dok su sve ostale odlučne činjenice ostale neobrazložene.

Stoga ovaj sud ne može ocijeniti osnovanost navoda žalitelja podnijetih u žalbama.

Nejasno je, naime, zbog čega sud smatra da je državni pravobranitelj odgovorna osoba, kada je prema odredbi čl. 89. st. 3. KZ dužnosnik u Državnom pravobraniteljstvu službena osoba kada obavlja službene poslove u tom pravobraniteljstvu. Osum. P. Š. u svojoj žalbi tvrdi da javni pravobranitelj može imati isključivo svojstvo službene osobe. Međutim, prema odredbi čl. 89. st. 7. državni pravobranitelj može se smatrati odgovornom osobom kada izvršava određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja državnog tijela.

O toj odlučnoj činjenici, u kojem je svojstvu postupao osum. P. Š., ovisi i pravna oznaka djela koje mu se inkriminira. Ako je on postupao kao odgovorna osoba, onda se inkriminirane radnje mogu označiti po čl. 292. KZ, ali ako je postupao kao službena osoba, onda se može raditi samo o kaznenom djelu iz čl. 337. KZ, kao što s pravom taj žalitelj navodi u žalbi.

U odnosu na dio rješenja kojim je određeno provođenje istrage protiv osum. S. i B. G. izostaje obrazloženje o tome zbog čega sud smatra i iz čega to proizlazi, da su oni potaknuli osum. P. Š. da poduzme inkriminirane radnje koje su pravno označene kao kazneno djelo iz čl. 292. KZ.

Budući da je sud drugog stupnja dužan paziti po službenoj dužnosti da li je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP, na koju se žalitelji izričito ne pozivaju, ali iz njihovih žalbi proizlazi da su odlučne činjenice dvojbene i nejasno obrazložene, ovaj je sud prihvaćajući njihove žalbe, a i po službenoj dužnosti, ukinuo u cijelosti pobijano rješenje jer razlozi zbog kojih je prihvatio žalbe osum. P. Š. i B. G. i u odnosu na njih ukinuo rješenje idu i u korist tih osum. S. G., pa je, temeljem čl. 383. u svezi s čl. 399. ZKP, uzimajući po službenoj dužnosti da takva žalbe S. G. postoji, ukinuo pobijanu rješenje i u odnosu na tog osumnjičenika.

U ponovnom postupku sud će, vodeći računa o odredbi čl. 89. st. 3., 6. i 7. KZ, ocijeniti koje je svojstvo imao osum. Petar Šale u vrijeme poduzimanja inkriminiranih radnji, o čemu ovisi pravna oznaka djela koja se stavlja na teret svim osumnjičenicima i donijeti novo rješenje u kojemu će navesti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama.

Iz naprijed iznesenih razloga riješeno je kao u izreci (čl. 398. st. 3. ZKP).

U Zagrebu, 4. ožujka 2003. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Snježana Mrkoci, v.r.

Katica Jelić, v.r.