Rev-93/2008-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev 93/08-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, kao predsjednika vijeća, Vlatke Potočnjak-Radej, Gordane Gasparini, Aleksandra Peruzovića i mr. sc. Jadranka Juga, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. J. J., 2. D. J., 3. M. B. i 4. B. B., svi iz K., koje zastupa N. D., odvjetnik iz Z., protiv tuženika A. R.-Z. d.d., Zagreb, kojeg zastupa H. K., odvjetnik iz Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Karlovcu, broj: Gž-69/06 od 16. svibnja 2007., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, broj: P-382/03 od 08. ožujka 2005., u sjednici održanoj 06. svibnja 2009.,

p r e s u d i o j e:

Revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj: Gž-69/06 od 16. svibnja 2007. odbija se.

Obrazloženje

Pravomoćnom drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Karlovcu, broj: Gž- 69/06 od 16. svibnja 2007. odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda Općinskog suda u Karlovcu, broj: P-382/03 od 08. ožujka 2005., kojom su odbijeni tužbeni zahtjevi za isplatu iznosa pobliže označenih u toč. I. izreke iz naslova naknade štete nastale izvlaštenjem nekretnina.

Protiv te pravomoćne drugostupanjske presude reviziju su podnijeli tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03; dalje: ZPP) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlažu da se prvostupanjska i drugostupanjska presuda ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

U odgovoru na reviziju tuženik osporava revizijske navode i predlaže da se revizija kao neosnovana odbije.

Revizija nije osnovana.

Osporena presuda ispitana je u granicama iz čl. 392. a. ZPP.

Nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer presude nemaju nedostataka zbog kojih se ne mogu ispitati. Sa stajalište pravilno primijenjenog materijalnog prava, one sadrže potpune i jasne razloge o odlučnim činjenicama koje su u suglasnosti s relevantnom procesnopravnom građom.

Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Predmet spora je zahtjev za naknadu štete, a koja bi, prema tvrdnji tužitelja, istima pripadala iznad iznosa naknada za izvlaštene nekretnine koje su predmet nagodbi od 07. veljače 2002. i 05. travnja 2002.

Odlučujući o sporu, sudovi su utvrdili da su tužitelji za izvlaštene nekretnine ostvarili naknade prema nagodbama koje su sklopili s tuženikom, kao korisnikom izvlaštenje; da su tim nagodbama obuhvaćene i sve štete koje tužitelji trpe uslijed izvlaštenja, osim izgubljene dobiti od poljoprivredne proizvodnje, a zahtjev za naknadu te štete da nije osnovan, jer nema protupravnosti.

Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno su sudovi primijenili materijalno pravo kada su tužbene zahtjeve odbili.

Utužene naknade tužitelji su ostvarili nagodbom u skladu s odredbom čl. 23. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", broj 9/94, 35/94, 112/00 i 114/01; dalje: ZI) i ne pripada im pravo da pored naknade koja je predmet citiranih nagodbi ostvare i utužene iznose naknade štete.

Revizija se zasniva na tvrdnji da utuženi iznosi predstavljaju prekomjernu štetu i da im za tu štetu pripada naknada na temelju odredbe čl. 156. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 113/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01).

Činjenica da se radi o prekomjernoj šteti prvi put se ističe u reviziji, a kako se u reviziji ne mogu iznositi nove činjenice koje se odnose na materijalnopravnu osnovanost tužbenog zahtjev (argumentum a contrario iz čl. 387. ZPP), niti se revizija može izjaviti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, to ovi revizijski navodi nisu ocijenjeni.

Ocjenjujući zbog navedenih razloga da revizija nije osnovana, istu je valjalo odbiti (čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 06. svibnja 2009.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v. r.