Gž Zk-372/2016-2 · Županijski sud u Splitu

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-372/16-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sucu toga suda Vicku Prančiću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja D. G. U., P. ureda za katastar Z., O. za katastar nekretnina S. I. Z., protiv protustranaka: 1. G. S. I. Z., OIB: …, 2. M. P., B., OIB: …, 3. I. G., B., 4. B. Š., B., OIB: …, 5. M. G., B., 6. K. P., B., 7. A. Š., B., 8. M. P., B., 9. F. H., B., 10. S. F., K., OIB: …, koga zastupaju odvjetnici T. M. i M. P. iz S. I. Z., 11. S. P., B., OIB: …, radi upisa javnih cesta u zemljišne knjige, odlučujući o žalbi protustranke S. F. protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama poslovni broj Z-702/15 (Z- 490/15) od 8. prosinca 2015., dana 10. prosinca 2018.,

r i j e š i o j e:

Odbija se žalba protustranke S. F. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama poslovni broj Z-702/15 (Z-490/15) od 8. prosinca 2015.

Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor protustranke S. F. i potvrđeno rješenje zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-490/15 od 20. travnja 2015. (točka I. izreke) te je naloženo brisanje zabilježbe prigovora protustranke S. F. upisanog pod brojem Z-702/15 od 8. svibnja 2015. nakon što se okonča postupak povodom žalbe (točka II. izreke).

Protiv tog rješenja protustranka S. F. je podnio žalbu iz svih zakonom dopuštenih razloga s prijedlogom da se sukladno članku 128. stavku 1. točke b) Zakona o zemljišnim knjigama u odnosu na nekretninu kčbr. 1475/3 k.o. K. preinači pobijano rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru na način da se prigovor usvoji i odbije prijedlog kojim je traženo njezino brisanje i spajanje u novoformiranu čkbr. 2175/1 k.o. K. i promjena vlasništva sa S. F. na javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i naloži uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa, odnosno da se sukladno članku 128. stavku 1. točke d) Zakona o zemljišnim knjigama u odnosu na nekretninu čkbr. 1475/3 k.o. K. ukinu oba nižestupanjska rješenja, odbaci prijedlog za upis i naloži uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa.

Žalba nije osnovana.

Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) i u vezi s člankom 91. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, u daljnjem tekstu: ZZK) ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud donošenjem pobijanog rješenja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Protustranka u žalbi ističe da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i da u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, čime opisno ukazuje na bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a.

Suprotno žalbenim navodima protustranke, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje nema nedostataka i može se ispitati njegova zakonitost i pravilnost. Izreka pobijanog rješenja je jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima rješenja. Pobijano rješenje sadrži jasne i neproturječne razloge o svim pravno odlučnim činjenicama te ne postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

U ovoj zemljišnoknjižnoj stvari je zemljišnoknjižnom sudu nadležni ured za katastar dostavio prijavni list radi prethodne provedbe u zemljišnoj knjizi, sukladno odredbi članka 124. stavka 3. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14, u daljnjem tekstu: ZC).

Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-490/15 od 20. travnja 2015., koje je donio ovlašteni zemljišnoknjižni referent, dopuštena je provedba prijavnog lista u zemljišnoj knjizi, među ostalim, i u odnosu na čkbr. 2175/3, površine 194 m2, upisane u zk. ul. br. 1268 k.o. K. kao vlasništvo protustranke S. F. koja je ušla u novoformiranu čkbr. 2175/1 k.o. K. – lokalna cesta javna cesta LC 31994, površine 4239 m2, koja je upisana u novom zemljišnoknjižnom ulošku i upisana kao Javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske na upravljanju Ž. uprave za ceste Z. Ž.

Pobijanim rješenjem zemljišnoknjižni sudac prvostupanjskog suda odbio je prigovor protustranke, uz obrazloženje da je uz prijavni list dostavljena sva dokumentacija potrebna za upis javne ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske na upravljanju Ž. uprave za ceste Z. Ž., pozivajući se pritom na odredbe članka 124. ZC-a.

Protustranka u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 124. stavka 2. ZC-a, kojom je propisano da će se javne ceste upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, jer je takav upis predviđen isključivo za stvarnu površinu ceste, tj. za stvarno stanje, a ne za nekretnine koje ne ulaze u sastav javne ceste prema stvarnom stanju. Kako čkbr. 1475/3 k.o. K. ne čini površinu javne ceste, po stajalištu protustranke ona se ne može brisati s njezina imena i upisati kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu članka 124. ZC-a jer je takav upis protivan svrsi toga Zakona i predstavlja njegovu zlouporabu, a za protustranku predstavlja i povredu ustavnog jamstva prava vlasništva.

Navedenim žalbenim navodima protustranke nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja zemljišnoknjižnog suca.

Prema odredbama članka 10. stavka 4. i članka 11. stavka 1. ZZK-a promjene katastarskih podataka, tj. promjene katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta, u zemljišnoj knjizi provodi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista kojega je u okviru svoje nadležnosti donijelo i po službenoj dužnosti dostavilo zemljišnoknjižnom sudu upravno tijelo nadležno za provođenje tih promjena u katastru zemljišta.

Odredbom članka 124. stavka 1. ZC-a propisano je da se javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju odluke iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, a prema stavku 2. istog članka javne ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Nadalje je stavkom 3. istog članka propisano da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 1. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, snimljenog prema pravilima propisanim posebnim zakonom, a koji pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja pravna osoba koja upravlja javnim cestama, a prema stavku 4. istog članka je određeno da će rješenje o upisu javne ceste u zemljišnu knjigu utemeljeno na odredbi članka 123. stavka 1. ovoga Zakona zemljišnoknjižni sud dostaviti nadležnom uredu za katastar, radi njezina evidentiranja u katastru.

Iz stanja spisa proizlazi da su u spis priložene isprave, i to prijavni list za zemljišnu knjigu, kopije katastarskog plana, geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste – LC 3004, koji je potvrđen od D. G. U., P. ureda za katastar Z., O. za katastar nekretnina S. I. Z., Klasa: 932-06/14-02/56, Ur.broj: 541-10-03/1-15-4 od 31. 3. 2015. snimka izmjerenog stanja za evidentiranje javne ceste LC - 31004 koja je potvrđena od D. G. U., P. ureda za katastar Z., O. za katastar nekretnina S. I. Z., Klasa: 932-06/14-02/56, Ur.broj: 541-10-03/1-15-4 od 31. 3. 2015., očitovanje upravitelja javne ceste – Ž. uprave za ceste Z. Ž, Klasa: 930-01/14-01/10, Ur,broj: 238/1-15-02/06-14-32 od 11. veljače 2015. i očitovanje o nadležnosti za LC 31004 Ž. uprave za ceste Z. Ž., Klasa: 930-01/14-01/10, Ur.broj: 238/1-15-02/06-14-33 od 11. veljače 2015.

S obzirom na navedene zakonske propise i priložene isprave koje služe kao temelj za dopuštenje upisa, pravilno je zemljišnoknjižni sud ocijenio da su za dopuštanje predmetnog upisa bile ispunjene sve zakonske pretpostavke.

Suprotno žalbenim navodima protustranke, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu koji mu je dostavljen na provedbu po službenoj dužnosti (osim slažu li se ulazni podaci u prijavnom listu s podacima o zemljišnoknjižnim česticama u zemljišnoj knjizi u trenutku zaprimanja prijavnog lista). Žalitelj kao stranka koja je nezadovoljna podacima sadržanima u tom prijavnom listu može te podatke osporavati samo u upravnom postupku kod tijela nadležnog za katastar, odnosno, ako smatra da je oštećena u svojim pravima, ima daljnju mogućnost postavljati zahtjeve pokretanjem odgovarajućeg postupka pred nadležnim sudom, na temelju općih propisa, ali ne i u ovom zemljišnoknjižnom postupku, koji se provodi po službenoj dužnosti, na temelju zakona, u svrhu usklađivanja faktičnog i knjižnog stanja predmetnih nekretnina.

Na tvrdnju žalitelja da postupanje suda u konkretnom slučaju predstavlja povredu ustavnog jamstvo prava vlasništva treba reći da je o pitanju suglasnosti navedenih zakonskih odredbi s Ustavom Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/ i 5/14), odlučivao Ustavni sud Republike Hrvatske (Rješenje broj U-I-6326/11 i dr. od 7. veljače 2017., objavljeno u "Narodnim novinama", broj 23/17) te nije našao ustavnopravno sporne elemente s gledišta ustavnog načela nepovredivosti vlasništva i vladavine prava (članak 3. Ustava Republike Hrvatske), odnosno povrede jamstva prava vlasništva (članak 48. stavak 1. i članak 50. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske te članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – „Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 2/10).

Budući da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZZK-a odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu 10. prosinca 2018.

Sudac:

Vicko Prančić, v. r.