Gž-947/2019-2 · Županijski sud u Slavonskom Brodu

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: 10 Gž-947/2019-2.

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović Terzić predsjednice vijeća, Dubravke Šimić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zlatka Pirc člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. S., D. K. (OIB: …), zastupan po punomoćniku B. P. odvjetniku iz K., protiv tuženice D. M. iz K., (OIB: …), zastupana po punomoćniku Z. K. iz K., radi utvrđenja jačeg prava, rješavajući žalbe tužitelja i tuženice protiv presude Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Kutini od 14. listopada 2019., poslovni broj: 7 P-295/2019., u sjednici vijeća održanoj 16. siječnja 2020.,

p r e s u d i o j e

I. Odbijaju se žalbe tužitelja M. S. i tuženice D. M. kao neosnovane, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Kutini od 14. listopada 2019., poslovni broj: 7 P-295/2019.

II. Odbijaju se tužitelj i tuženica sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"1. Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I. Utvrđuje se da tužitelju pripada pravo vlasništva na spornoj površini označenoj u skici mjernika vještaka od 30.04.2018. točkama H1-H-G-F-E-D-E1-H1, ukupne površine 1751 m2.

II. Nalaže se tuženoj D. M. iz K., OIB: … preda tužitelju M. S. iz D.. K. OIB: … u nesmetan i miran posjed sjeveroistočni dio čk.br. 676 kuća, dvorište i oranica u M. sa 11141 m2 označen u terenskoj skici mjerenja zatečenog stanja točkama H-G u dužini od 223,40 m, G-F u dužini od 6,55 m, F-E u dužini od 3,1 m, E-D u dužini od 34,20 m, D-E1 u dužini od 34,20 m, te E1-H1 u dužini od 225,55 m, na način da sa ovog dijela nekretnine uklone žičanu ogradu na željeznim i drvenim stupovima, sve u roku od 15 dana"

2. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji glasi:

"te se u skladu s tim označuje međa između čk.br. 676 kuća i dvorište i oranica u M. sa 11141 m2 upisane u zk.ul.br. 3066 k.o. V., vlasništvo tužitelja M. S. OIB: … s jedne strane, i čk.br. 677 oranica u M. sa 4630 m2 upisane u zk.ul. br. 1386 k.o. V., vlasništvo tuženice D. M. iz K., OIB: …, tako da međna linija započinje kod glavne ceste u toč. označenoj u skici mjernika vještaka pod toč. A i proteže se sredinom jarka u dužini od 25 m do toč. B. U toč. B međašni pravac se lomi približno pod pravim kutom u smjeru jugozapada i prati žičanu ogradu na željeznim stupovima u dužini od 63 m2 do toč.C. Od toč. C međa se nastavlja žičanom ogradom u istom smjeru sada na drvenim stupcima u dužini od 24,70 mi završava u toč. D od koje se međa nastavlja u pravcu u dužini od 34,20 m do toč. E1. U toč. E1 međa se lomi pod blagim kutom u pravcu jugoistoka do toč. H1 u dužini od 223,40 m."

3. Nalaže se tuženoj D. M. iz K., OIB:… da tužitelju M. S. iz V., M. S. OIB: …, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 11.737,50 kuna, u roku od 15 dana."

Protiv presude žalbe su pravovremeno podnijeli tužitelj i tuženica zbog razloga iz članka 353. stavka 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP).

Tužitelj pobija presudu u odbijajućem dijelu i predlaže da se presuda u tom dijelu preinači i tužbeni zahtjev usvoji. Traži trošak sastava žalbe.

Tuženica pobija presudu u dosuđujućem dijelu i odluku o troškovima postupka te predlaže da se presuda u pobijanom dijelu ukine, podredno preinači sukladno žalbenim navodima. Traži trošak sastava žalbe.

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

Žalbe nisu osnovane.

O žalbi tuženice

Tuženica je izjavila žalbu i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, ali ne navodi o kojoj bitnoj povredi postupka se radi.

Ispitujući pobijanu presudu u dosuđujućem dijelu, ovaj sud nije utvrdio da su u prvostupanjskom postupku počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 11. 13. i 14. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

Stoga je taj žalbeni razlog neosnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja da sud uredi među između njegovih nekretnina i nekretnina tuženice po jačem pravu, tako da sporna površina prema skici vještaka označena točkama H1-H-G-F-E-D-E1-F1, ukupne površine 1751 m[2] pripadne u vlasništvo tužitelju kao sastavni dio njegove čestice broj 676, kako to proizlazi iz katastarskih mapa.

U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj: R1-195/15., pravomoćno uređena međa između nekretnina vlasništvo tužitelja kbr. 676 k.o. V. i nekretnina vlasništvo tuženice kč.br. 677 k.o. V., prema posljednjem mirnom posjedu, sukladno odredbi članka 103. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst), da sporna površina označena u skici mjernika vještaka točkama H1-H-G-F-E-D-E1-F1, iznosi 1751 m[2] i tako uređenom međnom linijom pripada kč.br. 677, vlasništvo tuženice, da prema katastarskim mapama sporna površina pripada kč.br. 676 k.o. V., vlasništvo tužitelja; da je tužitelj držao u posjedu spornu površinu sve do 2008. kada je D. K., nakon što je po odobrenju tuženice stupio u posjed njezine nekretnine kč.br. 677, postavio ogradu po liniji tako da sporna površina pripada nekretnini tuženice.

Temeljem navedenog utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da jače pravo na spornoj površini ima tužitelj obzirom da je ta površina po katastarskim mapama sastavni dio njegove nekretnine kč.br. 676 i on je tu površinu držao u posjedu sve do 2008., kada je posjed preuzela tuženica po D. K..

Tuženica u žalbi osporava navedeni zaključak prvostupanjskog suda, ističe da spornu površinu unazad 50 godina uživa ona neposredno, odnosno putem pravnog prednika od kojeg je nasljeđivanjem stekla predmetnu nekretninu, pa smatra da jače pravo na spornoj površini pripada njoj.

Suprotno tim žalbenim navodima, zaključak prvostupanjskog suda da je na strani tužitelja jače pravo na spornoj površini, prihvaća i ovaj sud.

I tužitelj i tuženica su nasljeđivanjem postali vlasnici predmetnih nekretnina, svjedoci P. C. i V. M. suglasno su iskazali da unazad 20 godina kose nekretninu tužitelja, da im je tužitelj pokazao međni pravac do kojeg će koristiti njegovu nekretninu i po tom pravcu međa je bila ravna, te su na terenu pokazali međnu liniju do koje je nekretninu koristio tužitelj, a koja je istovjetna onoj prema katastarskim mapama, pa je prvostupanjski sud pravilno prihvatio kao istinit iskaz tužitelja da se nalazio u posjedu sporne površine do 2008., a da je prije njega tu površinu držao u posjedu njegov otac, od kojeg je nasljeđivanjem stekao predmetnu nekretninu.

Stoga su neosnovani i suprotni provedenim dokazima žalbeni navodi tuženice da spornu površinu unazad 50 godina uživa ona, odnosno njezin pravni prednik.

Obzirom da se tužitelj nalazio u posjedu sporne površine do 2008., da je sporna površina sastavni dio nekretnine koju je kupio njegov otac, da je nakon što tuženica postavila ogradu po pravcu kojim sporna površina pripada njezinoj nekretnini, pokrenuo postupak uređenja međe, to je i po shvaćanju ovog suda, na strani tužitelja jače pravo na spornoj površini u odnosu na tuženicu.

Zbog navedenog, žalba tuženice je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena u dosuđujućem dijelu, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.

O žalbi tužitelja

Osnovano se iznosi u žalbi da prvostupanjska presuda u odnosu na odbijajući dio ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, pa presuda u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a.

Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi da tužitelj tužbenim zahtjevom neosnovano traži da sud u ovom postupku uredi međnu liniju između nekretnina stranaka, pa je taj dio zahtjeva trebalo odbiti, dok ne obrazlaže iz kojih razloga je taj dio tužbenog zahtjeva neosnovan.

Međutim, unatoč navedenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka ovaj sud je odlučio o tužbenom zahtjevu sukladno članku 373. a ZPP-a, jer bitne činjenice među strankama nisu sporne.

Međna linija između nekretnina stranaka utvrđena je u izvanparničnom postupku, pa parnični sud ne može ponovno suditi o međnoj liniji, već nakon odluke izvanparničnog suda može samo suditi o jačem pravu na spornoj međašnoj površini.

Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je takav tužbeni zahtjev tužitelja odbio.

Zbog navedenog, žalba je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena u odbijajućem dijelu, sukladno članku 373. a. ZPP-a.

Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na članku 154. stavku 2. ZPP-a, a njihova visina pravilno odmjerena prema vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15), pa je potvrđena i odluka o troškovima postupka, sukladno članka 380. točka 2. ZPP-a.

Tužitelj i tuženica su odbijeni sa zahtjevima za nadoknadu troškova sastava žalbi jer sa njima nisu uspjeli, sukladno članku 166. stavku 1. u vezi sa člankom 154. stavkom 1. ZPP-a.

Slavonski Brod, 16. siječnja 2020.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović Terzić