Rev-1050/2006-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1050/06-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Crnića, kao predsjednika vijeća, te Damira Mratovića, Ljubice Munić, Gordane Gaparini i Željka Glušića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. K.-J. iz S., zastupanog po punomoćniku S. N., odvjetniku iz S., protiv I-tuženika C. o. d.d. Z., Filijala S. i II-tuženika P. „P.“ S., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja izjavljenoj protiv presude Županijskog suda u Splitu od 12. siječnja 2006., br. Gž 4269/03, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu od 10. rujna 2003., br. P 78/02, u sjednici održanoj dana 23. studenoga 2006.,

p r e s u d i o j e:

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja nalaže se tuženicima da solidarno isplate tužitelju na ime izmakle dobiti s osnova dopunskog rada iznos od 172.344,68 kn sa zateznim kamatama i da mu naknade troškove ovog postupka u iznosu od 54.401,60 kn.

Presudom suda drugog stupnja djelomično je prihvaćena žalba I i II-tuženika i preinačena prvostupanjska presuda tako da se nalaže tuženicima da solidarno isplate tužitelju na ime izgubljene zarade u vremenu od 1. studenoga 1986. do 1. travnja 1998. iznos od 47.554,25 kn sa zateznim kamatama i da mu naknade parnični trošak u iznosu od 7.191,00 kn, te pored toga I-tuženik da isplati na ime parničnog troška još daljnji iznos od 6.409,00 kn. Ostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 124.790,43 kn je odbijen.

Protiv drugostupanjske presude tužitelj je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da se drugostupanjska presuda preinači na način da žalba tuženika bude odbijena i prvostupanjska presuda potvrđena, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje drugostupanjskom sudu.

Tuženik nije odgovorio na izjavljenu reviziju tužitelja, a niti se o istoj izjasnilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Revizija tužitelja nije osnovana.

U provedenom postupku kod nižestupanjskih sudova nije ostvarena bitna povreda odredbe iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 i 88/01 – dalje: ZPP) niti je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, pa prema tome nisu ostvareni ni razlozi za reviziju na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 386. ZPP.

Iz utvrđenja sudova nižeg stupnja proizlazi, da je tužitelj prije prometne nezgode, koja se dogodila 24. rujna 1986. i u kojoj je tužitelj stradao tako da više nije mogao ostvariti dodatnu zaradu preko vikenda, koju je do tada ostvarivao kao redar u disco klubu temeljem ugovora od 16. srpnja 1984. u mjesečnom iznosu od 40.000 tadašnjih dinara, a prema ugovoru od 11. veljače 1985. mjesečno po 57.000 tadašnjih dinara. Tužbom stoga zahtjeva izgubljenu zaradu u vremenu od 1. prosinca 1986. do 1. travnja 1998. u iznosu od 172.344,68 kn usklađujući svoj tužbeni zahtjev s vještačkim nalazom financijskog vještaka M. G..

U dokaznom postupku provedena su dva financijska vještačenja i to po vještacima M. G. i po vještaku J. B.. Vještak M. G. preračunava zaradu u domaćoj valuti u stranu valutu – DEM i tako dolazi do izgubljene zarade u ukupnom iznosu od 172.344,68 kn, koliko je i dosuđeno prvostupanjskom presudom.

Vještak J. B. temelji izračun izgubljene zarade na podacima iz prethodnih pisanih ugovora iz kojih proizlazi da je tužitelj ostvarivao dodatnu zaradu u domaćoj valuti, pa taj iznos revalorizira sukladno porastu mjesečnih plaća u Republici Hrvatskoj u spornom vremenu i tako je utvrdio da izgubljena dodatna zarada tužitelja iznosi ukupno 47.554,25 kn. Drugostupanjski sud prihvaća metodu izračuna izgubljene zarade po vještaku J. B., kao pravilnu i zakonitu, pa stoga preinačuje prvostupanjsku presudu i prihvaća tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 47.554,25 kn, a za razliku do utuženog iznosa od 172.344,68 kn tužbeni zahtjev odbija.

Tužitelj u svojoj reviziji neosnovano ističe da drugostupanjski sud svoju odluku nije obrazložio, pa da je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP, kao i pogrešna primjena materijalnog prava.

Suprotno navodima revidenta u razlozima drugostupanjske presude se navodi da je nalaz vještaka J. B. pravilno temeljen na pisanim ugovorima po kojima je tužitelj obavljao redarsku službu u dico klubu uz ugovorenu naknadu u domaćoj a ne u stranoj valuti. Kako prvostupanjski sud prihvaćajući nalaz vještaka M. G. ne polazi od podataka iz ugovora, već zaradu pogrešno preračunava u stranu valutu, drugostupanjski sud je prvostupanjsku presudu zakonito preinačio u skladu s utvrđenom izgubljenom zaradom izračunatom po vještaku J. B.. Kako nisu ostvareni revizijski razlozi na koje se poziva revident, a ni razlozi na koje revizijski sud pazi po službenoj dužnosti valjalo je odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 23. studenoga 2006.

Predsjednik vijeća:

Ivica Crnić, v.r.