P-10763/2023-16 · Općinski građanski sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-10763/2023-16

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PL, iz [adresa]. 20, Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetniku Boženku Lozo iz Odvjetničkog društva Lozo&Partneri d.o.o. Zagreb, Varšavska 16, protiv tuženika OL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Martini Radovan, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 09. lipnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Lovre Lozo, odvjetnika i punomoćnice tuženika Martine Radovan, odvjetnice, dana 17. srpnja 2025. godine

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nevaljana usmena oporuka pok. PLI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koja je preminula ..2021., koja je proglašena 28. prosinca 2021.g. od strane javnog bilježnika ZL pod brojem O-8741/2021 te ista usmena oporuka ne proizvodi pravne učinke.

II. Utvrđuje se da je PL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zakonski nasljednik iza pokojne PLI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te se na temelju Zakona o nasljeđivanju proglašava nasljednicom cijele njene pokretne i nepokretne imovine, i to:

- nekretnine kčbr. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 181 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve upisane kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišnoknjižni odjel Gospić

- nekretnine kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 48,2 čhv 173 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb

- pravo korištenja grobnih mjesta, i to ODJEL:1, POLJE: 1, RAZRED: 31, BROJ: 13 (tip: obiteljsko sa 4 ukupna mjesta) i ODJEL: 1, POLJE: 2, RAZRED: 2, BROJ:9 (tip: grobnica sa 6 ukopnih mjesta) na groblju u Poljanici Bistranskoj

- nadgrobne ploče, spomenika i uređaja na navedenim grobnim mjestima,

- novčana sredstva na računu Privredne banke Zagreb d:d., broj računa HR 962340093233471482,

- novčana sredstva na računu Zagrebačke banke d.d. broj računa [broj bankovnog računa]

- potraživanje prema HZMO na ime neisplaćene mirovine

- potraživanje prema HZZO na ime preplate po polici dopunskog zdravstvenog osiguranja

- novčana sredstva na računu u Stadtsparkasse Munchen broj računa IBAN: [broj bankovnog računa],

sve u ½ dijela,

III. Nalaže se Općinskom sudu u Gospiću, Zemljišnoknjižnom odjelu Gospić, upis brisanja provedenog upisa na temelju Rješenja o nasljeđivanju broj O-8741/21 uz istodobni upis uknjižbe prava vlasništva na ime PL, iz [adresa], OIB. 83796072233, na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 181 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u ½ dijela.

IV. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, upis brisanja provedenog upisa na temelju Rješenje o nasljeđivanju broj O-8741/21 uz istodobni upis uknjižbe prava vlasništva na ime PL, iz [adresa], OIB. 83796072233, na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište u [adresa], ukupne površine 48,2 čhv 173m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u ½ dijela.

V. Nalaže se upis prava korištenja grobnih mjesta, i to ODJEL:1, POLJE: 1, RAZRED:

31, BROJ 13 (tip: obiteljsko sa 4 ukopna mjesta) i ODJEL: 1, POLJE: 2, RAZRED: 2, BROJ:9 (tip: grobnica sa 6 ukopnih mjesta) na groblju u Poljanici Bistranskoj u ½ dijela te da je suvlasnica nadgrobne ploče, spomenika i uređaja u ½ dijela.

VI. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od dana presuđenja do isplate."

II. Nalaže se tužiteljici PL, iz [adresa]. 20, Njemačka, naknaditi tuženiku SL, iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 800,00 EUR, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navode da zakonska nasljednica iza ostaviteljice pokojne PLI, iz [adresa], koja je umrla dana ..2021., da je ostaviteljica sestra tužiteljice, a kako je ostaviteljica preminula bez nasljednika pozvana je na nasljedstvo kao i tuženik, nećak ostaviteljice te IL, nećak ostaviteljice koji se odrekao nasljednog dijela nasljedničkom izjavom od 16. prosinca 2021. godine. Nadalje navodi da je iza pokojne OLI vođen ostavinski postupak pred javnim bilježnikom Mladenom Ježek, iz Zagreba, da je doneseno rješenje o nasljeđivanju od 27. siječnja 2022. godine kojim je jedinim nasljednikom iza ostaviteljice proglašen tuženik kao oporučni nasljednik, da je u ostavinskom postupku javni bilježnik kao povjerenik suda proglasio usmenu oporuku ostaviteljice od 10. prosinca 2021. godine prema kojoj oporuci jedinim nasljednikom je proglašen tuženik, da je tužiteljica uložila dva prigovora protiv rješenja o nasljeđivanju, prvi iz razloga nenadležnosti hrvatskih sudova u provođenju ostavinskog postupka, a drugi prigovor je podnijela s osnova osporavanja valjanosti usmene oporuke te su oba prigovora tužiteljice odbijena kao neosnovana, pa je tužiteljica uložila žalbu i predložila prekid ostavinskog postupka i da se stranke upute u parnicu, jer je tužiteljica osporavala valjanost usmene oporuke kao i činjenice utvrđene u postupku.

Navodi da je nadležni sud odbio žalbu tužiteljice, te je održano na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika ZL, iz [adresa] bez da je prekinut ostavinski postupak i da se stranke upućuju u parnicu. Tužiteljica ističe da su ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u skladu s odredbom čl. 232.stavak 5. Zakona o nasljeđivanju, da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, osim glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici iii upravnom postupku na koji ih je uputio ostavinski sud ili ih je trebao uputiti ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

Ističe da je u ostavinskom postupku nezakonito proglašena nevaljana usmena oporuka prema kojoj je jedinim nasljednikom proglašen tuženik, poziva se na odredbu čl.

37. Zakona o nasljeđivanju. Tužiteljica osporava usmenu oporuku iz razloga jer nisu postojale izvanredne okolnosti za usmenim očitovanjem posljednje volje, da u ovom konkretnom slučaju su dva svjedoka usmene oporuke EL i KL sastavili Izjavu dana 10. prosinca 2021. godine, iako je ostaviteljica preminula dana ..2021., a da iz navedene Izjave ne proizlazi kako je ostaviteljica svojom usmenom voljom uistinu sačinila očitovanje svoje posljednje volje, da iz Izjave svjedoka proizlazi da je ostaviteljica usmeno izjavila kako želi da sva njena imovina ostane njezinom nećaku OL, ovdje tuženiku, pri čemu se navodi da je izjavu dala kada su ostaviteljici svjedoci oporuke pomagali u selidbi u Dom za starije i nemoćne iz čega proizlazi da je ostaviteljica bila pokretna te je bila u stanju sastaviti privatnu ili javnu oporuku time da je nakon selidbe u Dom za starije i nemoćne osobe te nakon davanja navodne usmene izjave svjedocima zdravstveno stanje ostaviteljice se pogoršalo, ponovno je dospjela u bolnicu, postala je teško pokretna, ograničena na ležanje u krevetu, teško i ograničeno kontaktibilna, a ubrzo nakon toga je preminula.

Navodi da ostaviteljica u vrijeme sastavljanja usmene oporuke nije bila teško bolesna, nije bila nepokretna, nije bila hospitalizirana niti su postojale izvanredne okolnosti koje bi opravdale usmenu oporuku odnosno nisu postojale izvanredne okolnosti koje bi onemogućavale ostaviteljicu da sačini oporuku u bilo kojem drugom obliku. Tužiteljica se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u kojima je izraženo stajalište da sama okolnost da je ostavitelj bio nepokretan i bolestan ne upućuje na postojanje iznimnih prilika koje bi opravdale usmenu oporuku.

Tužiteljica navodi da je navode o nevaljanosti poruke isticala i tijekom ostavinskog postupka ali da su sudovi njene navode otklanjali pozivajući se na okolnosti kako je tužiteljica kao nasljednica dala nasljedničku izjavu kojom je priznala usmenu oporuku kao valjanu, ali da nasljednici nisu u mogućnosti svojim izjavama konvalidirati nevaljane oporuke pa takve izjave nasljednika glede priznavanja oporuke nisu od utjecaja time da tužiteljica nije niti bila svjesna značenja nasljedničke izjave. Ističe da stanuje u [adresa], da je poziv za raspravu primila dana 24. prosinca 2024. godine, a rasprava je bila zakazana za dan 28. prosinca 2021. godine, dakle samo četiri dana ranije na Badnjak, te u blagdansko vrijeme nije mogla angažirati punomoćnika u državi u kojoj ne stanuje, sama je pristupila na ostavinsku raspravu, a na kojoj je zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezik i hrvatskog prava u neznanju dala nasljedničku izjavu.

Tužiteljica predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te zahtjeva naknadu troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov tužbe i tužbenog zahtjeva, navodi da zbog nedostataka u obliku poništenje oporuke može zahtijevati nakon otvaranja nasljedstva samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je saznala za oporuku,a najdulje za 10 godina od proglašenja oporuke time da rok od godinu dana ne može početi teći prije proglašenja oporuke. Navodi da je tužiteljica propustila prekluzivni rok za poništenje oporuke jer je na ročištu održanom u prosincu 2021. godine dala nasljednicu izjavu kojom je priznala oporuku premda za istu je tada i saznala. Ističe da je tužiteljica bila prisutna na ročištu kada je proglašena oporuka, a nakon navedenog roka je tužiteljica u ostavinskom postupku imala punomoćnika pa se ista ne može pozivati da joj nešto nije bilo jasno ili da nije znala za pravne posljedice svoje izjave. Osporava tvrdnje tužiteljice da se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje čl. 323. stavak 5. Zakona o nasljeđivanju te navodi kako je tužiteljica nakon što je dala nasljedničku izjavu očigledno s istom nije bila zadovoljna. Predlaže odbaciti tužbu, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Nasljedničku izjavu od 16.12.2021.g. (list 11 spisa), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8741/21 od 27.01.2022.g. javnog bilježnika ZL (list 12-14 spisa), prigovor od 10.02.2022.g. (list 16-20 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj O-8741/2021 od 08.09.2022.g. (list 21-25 spisa), žalba (list 26-33 spisa), rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž- 882/2022 od 25.09.2023.g. (list 33-38 spisa), Izjavu od 10.12.2021.g. (list 39-40 spisa), rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Z-13146/2023 od 23.03.32024g. (list 47- 48 spisa), saslušani su svjedoci AL, BL, JL, EL, RL, ZL, te su saslušani tužiteljica i tuženik kao stranke u postupku.

Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine broj " 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11

- pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 153/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

4. Predmet ovog spora je utvrđenje nevaljanom usmene oporuke pokojne PLI, iz [adresa], te zahtjev da se tužiteljica proglasi nasljednicom iza pokojne PLI, iz [adresa].

5. Tužiteljica u tijeku postupka osporava sve navode tuženika, protivi se navodima da je protekao rok od godinu dana budući je tužiteljica pobijala usmenu oporuku prigovorima i vodila žalbene postupke u ostavinskom postupku (čl.232. stavak 5. Zakona o nasljeđivanju – Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje ZN). Tuženik ostaje kod činjeničnih navod iz odgovora na tužbu.

6. Sud je na okolnost činjeničnih navoda tužbe i odgovora na tužbu saslušao svjedoke, tužiteljicu i tuženika.

Svjedok AL, sin tužiteljice, u svom iskazu navodi da je samo čuo da je pok. PLI iz [adresa] bila teško bolesna i ništa od toga dalje ne zna, da je on zadnji puta pokojnu PLI vidio prije dugog niza godina, da je čuo od svoje majke, ovdje tužiteljice, da je pokojna bila teško bolesna. Navodi da je pok. PLI živjela u [adresa] i u [adresa], nije mu poznato do kada je živjela u [adresa]. Nadalje svjedok iskazuje da su tužiteljica i ostaviteljica PLI bile malo u dobrim, malo u lošim odnosima, nije mu poznato u kakvim su odnosima bile prije njezine smrti. Iskazuje da je od majke čuo da se prije smrti brinuo o ostaviteljici OL, ovdje tuženik. Svjedokinja BL, majka tuženika, šogorica tužiteljice, iskazuje da je bila u posjeti ostaviteljici u [adresa] u bolnici tjedan dana prije njezine smrti, poznato joj je da je ostaviteljica bila bolesna, po njezinim saznanjima pucale su joj vene i ona se jako loše psihički osjećala jer je njezin sin umro cca dvije godine prije smrti tužiteljice. Navodi da joj je ostaviteljica prije smrti govorila da bi htjela da je OL njezin sin naslijedi i da je ostaviteljica uvijek govorila da tuženik ne mora ništa dati tužiteljici jer je ona uvijek njoj platila ako bi tužiteljica nešto napravila na njezinu zamolbu. Iskazuje da je redovno kontaktirala ostaviteljicu prije njezine smrti i posjećivala je, poznato joj je da je ostaviteljica živjela u svom stanu u [adresa], da se ostaviteljici pogoršalo zdravstveno stanje pa je bila u bolnici, a onda su joj preporučili smještaj u domu, međutim nije bila smještena u dom jer je umrla u bolnici. Navodi da je normalno razgovarala s ostaviteljicom dok je ona bila u bolnici, a i prije toga, da je ostaviteljica jedno vrijeme bila u komi, ali kada se probudila ona je s njom normalno komunicirala, nije joj poznato da li je ostaviteljica mogla sama pisati, ali sama je mogla uzeti čašu vode da popije, ne zna da li je mogla hodati. Nadalje iskazuje da je bila prisutna na prvoj ostavinskoj raspravi kod javnog bilježnika, da je javni bilježnik svima pojasnio što znače nasljedničke izjave i koje su posljedice davanja izjave, da je tužiteljica komunicirala s javnim bilježnikom na hrvatskom jeziku, a i ona razgovara s tužiteljicom na hrvatskom jeziku, nije nikada primijetila da je tužiteljica ne bi razumjela.

Svjedokinja JL, supruga tuženika, iskazuje da su se ona i tuženik brinuli o pokojnoj PLI nakon što je njoj umro sin, da je ostaviteljica živjela u svom stanu u [adresa], da je ostaviteljica imala zdravstvenih problema kada je njoj sin umro 2018. godine, ali početkom 2021. godine joj se zdravstveno stanje pogoršalo i da je ostaviteljica tri – četiri mjeseca prije smrti završila na dijalizi i njoj su zatajili bubrezi. Navodi da je tuženik odlazio u bolnicu dok je bila korona i dva puta su ga bili zvali da se oprosti od ostaviteljice, ali bi se ona nakon toga oporavila i da po prognozama liječnika nije se mislilo da će ona umrijeti jer njezino stanje se mijenjalo, malo je bilo loša, pa bi se stanje popravilo, tako da nisu očekivali da će umrijeti u bolnici. Svjedokinja iskazuje da je ostaviteljica 2021. godine bila u bolnici par tjedana, a potom je došla doma, a nakon toga tj. nakon par dana što je bila doma u mjesecu srpnju ili kolovozu 2021. godine se vratila u bolnicu i da je tuženik dva ili tri tjedna prije njezine smrti otišao da se oprosti od ostaviteljice. Svjedokinja iskazuje da je upoznala EL i GL na pogrebu sina NL PLI i pok. NL im je rekla da su to njezini prijatelji i da su jako u dobrim odnosima, da su oni bili u posjeti pok. NL u [adresa] u srpnju ili kolovozu dok su oni bili u Hrvatskoj. Iskazuje da tužiteljica i ostaviteljica nisu bile u dobrim odnosima i zna da je ostaviteljica govorila da ju je tužiteljica zvala nakon što joj je umro sin i rekla kako želi biti prisutna ostavinskoj raspravi iza smrti njezinog sina jer ona želi stvari od njezinog pok. sina.

Svjedokinja EL iskazuje da su bili s pok. PLI ona i suprug i da je ona bila jako bliski s ostaviteljicom i družili su se kada bi pok. PLI dolazila u Zagreb. Navodi da su išli u posjet ostaviteljici kad je bila u bolnici u [adresa] i bili su s njom par dana kada su je pustili u tom razdoblju iz bolnice doma, da je ostaviteljica dok je boravila u bolnici, ali i kada je bila kod kuće u ovom razdoblju dok su oni bili s njom govorila da će ona sačiniti oporuku jer da želi sve ostaviti SL, da je ona OL htjela sve ostaviti nakon smrti jer se on brinuo o njoj i pomagao joj je i obavljalo sve što je trebalo za nju, da ostaviteljica, da nije očekivala da će umrijeti pa iz tog razloga nije sastavila pismenu oporuku, samo su joj naglo otekle noge, pa je završila u bolnici, pa potom na dijalizi, dakle nije očekivala da će umrijeti. Nadalje navodi da je ostaviteljica tijekom dva – tri dana tijekom kolovoza dok su bili s ostaviteljicom u njezinom stanu u [adresa] stalno govorila da želi sve ostaviti OL, da su oni više puta razgovarali kome bi ona ostavila sve nakon smrti i stalno je govorila da će sve ostaviti OL i još je nju i njezinog supruga pitala da li će oni svjedočiti da ona sve ostavlja tuženiku ako umre prije nego što sastavi oporuku time da je u to vrijeme ona bila pri svijesti i normalno su s njom razgovarali, mogla se kretati jako teško, mogla je samostalno piti vodu, hraniti se i piti lijekove. Svjedokinja iskazuje da su ona i suprug izjavili u pismenoj izjavi da je ostaviteljica davala usmenu oporuku prije odlaska u starački dom. Navodi da su s ostaviteljicom bili tri dana u [adresa] i potom je ostaviteljica vraćena u starački dom, ali su je odmah vratili u bolnicu jer je imala otvorenu ranu na nozi. Navodi da je svakodnevno razgovarala s pok. PLI sve do njezine smrti i da je ostaviteljica bila svjesna sve do svoje smrti.

Svjedok RL u svom iskazu navodi da je bio sa suprugom u posjeti ostaviteljici mjesec dana prije njezine smrti, ona je u to vrijeme išla na dijalizu, da je ostaviteljica stalno govorila da ne želi ništa ostaviti svojoj sestri, ovdje tužiteljici i da će sve ostaviti tuženiku OL koji se brinuo o njoj. Navodi da je svoju posljednju volju ostaviteljica izjavila krajem kolovoza 2021. godine, ne sjeća se koji je to bio dan, da su oni krajem kolovoza bili u stanu s pok. PLI jer su joj došli u posjet, da tijekom ova tri dana stalno je ostaviteljica govorila da će sve ostaviti tuženiku jer se brinuo o njoj i ona je planirala napraviti oporuku ali nije stigla jer je umrla te je ostaviteljica cijelo vrijeme bila svjesna i normalno su razgovarali time da se jako teško kretala u to vrijeme, ali je mogla samostalno piti i jesti. Navodi da je naveo u Izjavi da je pok. PLI dala izjavu prilikom selidbe u dom, međutim pok. PLI nije htjela ići u taj dom jer je imala gdje biti, ali joj je rečeno da treba biti smještena u starački dom. Nadalje svjedok iskazuje da je redovno komunicirao sa ostaviteljicom telefonski i ona je redovno išla na dijalizu, poznato mu je da se o njoj brinuo tuženik OL i ona je naglo završila u bolnici gdje je umrla.

Svjedok ZL, javni bilježnik, iskazuje da se kod njega vodio ostavinski postupak iza pok. PLI iz [adresa], da je bila riječ o usmenoj oporuci, da je PL uložila prigovore koji su odbijeni, te je rješenje o nasljeđivanju pravomoćno. Navodi da je posebno upozorio stranke i PL o pravnim posljedicama priznanja usmene oporuke budući da to nije redovno da imaju usmene oporuke u ostavinskom postupku. Nadalje iskazuje da njegov zapisničar provjerava činjenicu da li su poziv stranke zaprimile 8 dana prije ročišta, a pretpostavlja da jesu jer su pristupile sve pozvane stranke, time da niti nadležni sud kada je odlučivao o prigovoru PL nije utvrdio da je bilo bilo kakvih propusta u ostavinskom postupku. Iskazuje da se ne sjeća o dinamici slanja poziva strankama za ročište budući je ostavinski postupak bio 2021. godine. Navodi da zbog proteka vremena ne sjeća se da bi ovdje prisutna punomoćnica TL zatražila odgodu ročišta. Nadalje iskazuje da svrha i pravne posljedice nasljedničke izjave bez obzira da li je riječ o usmenoj ili pismenoj oporuci je prihvaćanje ili odricanje od nasljedstva. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je pok. PLI bila njezina sestra, da je s njom bila u redovnom kontaktu, htjela ju je posjetiti u bolnici, ali ona ne vozi, ali su se svakodnevno telefonski čule. Navodi da je bila prisutna ostavinskoj raspravi koju je vodio javni bilježnik u Zagrebu, da nije imala nikakvu stručnu pomoć, da je javni bilježnik uzeo od nje podatke i putovnicu i rekao joj da ona neće dobiti ništa i onda su je spriječili da nešto govori tijekom rasprave. Tužiteljica nadalje iskazuje da javni bilježnik nije rekao da će sve naslijediti OL, on je samo rekao da ona neće dobiti ništa i da ona nije ništa potpisivala kod javnog bilježnika, time da joj je poznato što znači nasljednička izjava, ali ne može sada to objasniti. Navodi da na ostavinskoj raspravi bila je ona prisutna, OL i njegova majka, te odvjetnik OL i da javni bilježnik nije pročitao oporuku niti joj je ponudio da odgodi raspravu kako bi uzela odvjetnika, time da je odvjetnika sama angažirala drugi dan nakon rasprave. Iskazuje da joj javni bilježnik nije pojasnio koje su posljedice i što to znači kada ona potpiše zapisnik.

Tuženik u svom iskazu navodi da je javio tužiteljici, svojoj teti da dođe na ostavinsku raspravu kod javnog bilježnika i na raspravu su došli RL i EL, da na raspravi su osim njih bili tužiteljica i on, njegova majka BL i njegova odvjetnica koja ga je zastupala , da je javni bilježnik pročitao izjavu EL i objasnio im je koja su njihova prava i još mu je bilo žao što tužiteljica neće naslijediti ništa. Ne sjeća se što je tužiteljica nakon toga rekla kada je čula da neće ništa naslijediti, ali je rekla da više neće često dolaziti u Zagreb i na ovoj raspravi mu je predala dva računa da plati groblje u Zagrebu. Iskazuje da je njima javni bilježnik pojasnio koja su njihova prava, što znači izjava i posljedice, da je njemu poznato što znači nasljednička izjava i to je za njega ovo što su P izjavili i da im je javni bilježnik pročitao izjavu EL. Tuženik nadalje navodi da je javni bilježnik predložio da se odgodi rasprava kako bi tužiteljica uzela odvjetnika, ali ona to nije htjela, samo je govorila da ne želi više putovati i da ne želi plaćati račune, a nakon rasprave zamolila ga je da je odvede u kuću ostaviteljice i tamo je uzela neke stvari. Navodi da je pok. PLI vidio tjedan dana prije smrti, ali je imala telefon i oni su redovno komunicirali, da je on komunicirao sa ostaviteljicom kada su Kunšteki bili s njom i ona mu je rekla da su oni išli s njom u njezin stan kako bi ona uzela stvari koje joj trebaju u domu. Navodi da nisu očekivali da će ostaviteljica umrijeti, da je ostaviteljica prije smrti govorila da će njemu sve ostaviti i to je govorila od 2018. kada joj je sin umro. Navodi da su ga zvali iz bolnice da se oprosti od tete ZLI i da je on otišao u bolnicu i ona se nakon toga oporavila i tjedan dana nakon toga je umrla.

Iskazima saslušanih svjedoka i tuženika sud je u cijelosti poklonio vjeru jer su isti iznijeti logično i uvjerljivo. Iskazu tužiteljice sud je poklonio vjeru osim u dijelu da joj javni bilježnik nije rekao da će sve naslijediti tuženik, da ona nije potpisala ništa kod javnog bilježnika, da javni bilježnik nije joj ponudio odgodu ostavinske rasprave kako bi angažirala odvjetnika i da joj javni bilježnik nije pojasnio koje su posljedice i što to znači kada ona potpiše zapisnik budući je taj dio iskaza sud ocijenio kao pristranim radi uspjeha u parnici te je navedeni dio iskaza tužiteljice u suprotnosti s iskazima saslušanih svjedoka, a naročito iskaza javnog bilježnika ZL.

7. Između stranaka sporno je da li su se ispunile pretpostavke za valjanost usmene oporuke. Odredbom čl. 232. stavak 1. ZN-a propisano je da se smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno. Stavkom 5. članka 232. ZN-a propisano je da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, osim iznimaka koje se odnose na prava koja bi za te osobe proizlazile iz naknadno pronađene oporuke, prava čije je utvrđe- nje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, ako ih je ostavinski sud uputio ili ih je trebao uputiti ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili ako su ispu- njene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

8. Sud je u bitnom tijekom postupka utvrdio:

- da je javni bilježnik ZL, iz [adresa], kao sudski povjerenik proveo ostavinsku raspravu i donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8741/21 UPP-OS-117/21 dana 27. siječnja 2022. godine (list 12-14 spisa, nesporno između stranaka),

- da je javni bilježnik ZL pročitao Izjavu svjedoka usmene oporuke RL i EL, da je proglašena usmena oporuka pokojne PLI, iz [adresa] i utvrđen nasljednikom ovdje tuženik (list 39 spisa, iskazi svjedoka i tuženika, nesporno između stranaka),

-da je tužiteljica uložila prigovor na rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8741/21 UPP- OS-117/21, a koji prigovor je odbijen rješenjem ovog suda poslovni broj O-8741/2021-8 od 08. rujna 2022. godine (list 21-25 spisa),

- da je tužiteljica uložila žalbu na rješenje ovog suda poslovni broj O-874/2021 (list 26-32 spisa), a koja žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđeno je rješenje ovog suda poslovni broj O-8741/29021 rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-882/2022-4 od 25. rujna 2023. godine (list 33-37 spisa).

9. U tijeku ovog postupka tužiteljica temelji pravni osnov tužbe i tužbenog zahtjeva da nije protekao rok od 8 dana između zaprimanja poziva za ostavinsku raspravu, da nije mogla angažirati punomoćnika da je zastupa na ostavinskoj raspravi koja se održala dana 28. prosinca 2021. godine, da je iznosila prigovore na održanom ročištu dana 27. siječnja 2022. godine, da se otežano služi hrvatskim jezikom, da javni bilježnik nije postupio u skladu s odredbama Zakona o nasljeđivanju i upozorio stranku na njezina prava kao i na posljedice davanja nasljedničke izjave, da nije ispitao da li su ispunjene zakonske pretpostavke za valjanost usmene oporuke te da usmena oporuka pred svjedocima od 10. prosinca 2021. godine na kojoj su ovjereni potpisi 15. prosinca 2021. godine nije valjana. Sud je ocijenio navode tužiteljice kao neosnovane. U tijeku ovog postupka sud je utvrdio da se tužiteljica služi hrvatskim jezikom, na održanom ročištu za glavnu raspravu iskazivala je na hrvatskom jeziku te odgovarala na postavljena pitanja, a sudski tumač nije prevodio iskaz tužiteljice niti postavljena pitanja kao i odgovore tužiteljice (sudski tumač je prevodio samo iskaz svjedoka AL, sin tužiteljice, a što je i navedeno na računu sudskog tumača koji prileži na listu 66 spisa i koja činjenica nije sporna između stranaka). Nadalje iz iskaza ZL utvrđeno je da je tužiteljicu kao i druge stranke u postupku upozorio na pravne posljedice priznanja usmene oporuke, a iz iskaza tuženika nedvojbeno proizlazi da je javni bilježnik pročitao izjavu EL i RL i objasnio im je koja su njihova prava, time da je javni bilježnik predložio da se odgodi rasprava kako bi tužiteljica angažirala odvjetnika, ali tužiteljica to nije htjela. Kako je prethodno navedeno prigovori tužiteljice na rješenje o nasljeđivanju su odbijeni rješenjem ovog suda poslovni broj O-8741/2021-8 od 08. rujna 2022. godine, a u kojim prigovorima isticala je da nije valjana usmena oporuka, a koje tvrdnje ponavlja u ovom sporu (istovjetni činjenični navodi tužbe).

Prema odredbi čl. 206. ZN-a propisano je da ako je ostavitelj napravio usmenu oporuku, i o tome postoji isprava koju su svjedoci vlastoručno potpisali, sud će sadržaj te isprave proglasiti po odredbama koje vrijede za proglašenje pisane oporuke (čl. 204. ZN) pri čemu sud i javni bilježnik kao povjerenik suda nije ovlašten ocjenjivati pravnu valjanost oporuke niti je dužan nakon proglašenja oporuke upozoravati nasljednike o njihovom pravu osporavanja valjanosti oporuke iz formalnopravnih ili materijalnopravnih razloga. Javni bilježnik u slučaju spornih činjenica od kojih zavisi valjanost ili sadržaj oporuke između nasljednika, sukladno čl. 244. ZN-a vratiti će nadležnom sudu spis radi odluke o prekidu ostavinskog postupka. U tijeku ovog postupka tužiteljica nije dostavila dokaz niti predlaže provođenje dokaznog postupka na okolnost utvrđivanja da bi osporavala valjanost usmene oporuke ili Izjavu svjedoka usmene oporuke. Iz iskaza saslušanih svjedoka EL i GL te saslušane svjedokinje BL i tuženika nedvojbeno proizlazi da je ZL, javni bilježnik pročitao Izjavu EL i RL, objasnio im je njihova prava i da je tužiteljica potpisala nasljedničku izjavu.

10. Odredbom čl. 135. stavak 2. ZN-a propisano je da nasljednik može nasljedničku izjavu pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

Odredbom čl. 279. Zakonu obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 155/23, dalje ZOO) propisano je da se može zahtijevati da se ugovor poništi ako je ugovorna strana ili netko treći nedopuštenim prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ona zbog toga sklopila ugovor, dočim je stavkom 3. čl. 279. ZOO-a propisano da je ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani ništetan. Odredbom čl. 280. stavak 1. ZOO-a propisano je da je zabluda bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovoar, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi i ne bi inače sklopila takav ugovor, dočim je čl. 281. ZOO-a propisano kod besplatnog ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odlučna za preuzimanje obveze. Odredba čl. 282. ZOO-a propisuje kad strane vjeruju da su suglasne a u stvari među njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, ugovor ne nastaje.

11. U tijeku ovog postupka tužiteljica nije dostavila dokaz niti je dokazala da su ispunjene pretpostavke za pobijanje nasljedničke izjave iz čl.279., čl. 280., čl. 281. i čl. 282. ZOO-a. Kako je prethodno navedeno tužiteljica razumije hrvatski jezik, nije dostavila dokaz niti je dokazala da je bilo mana volje prilikom davanja nasljedničke izjave koja nasljednička izjava je neopoziva (čl. 135. stavak 1. ZN-a).

12. Odredba članka 220. stavak 1. ZN-a propisuje da svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu, dočim je stavkom 3. propisano da osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći, stavak 4. propisuje da nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik, a stavak 6. čl. 220. ZN-a propisuje da potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen.

U činjeničnim navodima tužbe tužiteljica ističe kako je u neznanju dala nasljedničku izjavu. Takve tvrdnje tužiteljice sud je ocijeni kao neosnovane. To iz razloga jer tužiteljica na kojoj je teret dokaza (čl.221.a. ZPP-a) nije dokazala činjenicu da je dala u neznanju nasljedničku izjavu. Iz iskaza javnog bilježnika nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica kao stranka upozorena na pravne posljedice davanja nasljedničke izjave, a da je tomu tako iskazuje i tuženik time da i tužiteljica u svom iskazu navodi da ona zna što znači nasljednička izjava.

Prema odredbi čl.180. stavak 2. ZOO-a strana koja je u zabludi može tražiti poništenje ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupila s pažnjom koja se u prometu zahtijeva. Tužiteljica nije postupala s pažnjom koja se u prometu zahtjeva pa stoga se neosnovano poziva na bitnu zabludu u smislu da je u neznanju dala nasljedničku izjavu. Pri tome sud je imao u vidu iskaze saslušanih svjedoka i javnog bilježnika da je javni bilježnik upozorio stranke u ostavinskom postupku na pravne posljedice davanja nasljedničke izjave.

13. Nadalje za istaknuti je kako je javni bilježnik ZL, kao povjerenik suda, postupio sukladno čl. 232. stavak 1. ZN-a. Odredba čl. 232. stavak 1. ZN-a propisuje da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se što je u sastavu ostavine, tko je ostavite- ljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Cijeneći sadržaj citiranih zakonskih odredbi i nesporne činjenice da je tužiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku iza smrti ostaviteljice pok. PLI, iz [adresa], te da u tom postupku nije bilo spora o zakonskim nasljednicima i pravu tužiteljice i tuženika te da je u tom ostavinskom postupku doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, to je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Pri tome valja istaknuti i da se rješenjem o nasljeđivanju sukladno odredbi čl. 226. ZN-a utvrđuje i opseg imovine koja je predmet nasljeđivanja, pa stoga pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ima karakter presuđene stvari za nasljednike koji su sudjelovali u ostavinskom postupku ne samo glede njihova prava na nasljeđivanje nego i glede opsega imovine ostavitelja koja je bila predmet ostavinskog postupka (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1213/10).

Kako je tužiteljica sudjelovala kao stranke u ostavinskom postupku, bila je upozorena na pravne posljedice davanja nasljedničke izjave (tužiteljica suprotno ne dokazuje) to je sud ocijenio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

14. U odnosu na činjenične navode tužbe da usmena oporuka nije valjana jer nisu postojale izvanredne okolnosti za očitovanje posljednje volje usmeno pred dva istodobna nazočna svjedoka te navode tužiteljice da ostaviteljica nije očitovala svoju posljednju volju usmenom izjavom pred svjedocima KL i EL, sud je navode tužiteljice ocijenio kao irelevantne budući je tužiteljica priznala usmenu oporuku potpisivanjem nasljedničke izjave te je o svim prigovorima tužiteljice na rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8741/21 UPP-OS-117/21, javnog bilježnika ZL, iz [adresa] odlučeno u ostavinskom postupku povodom prigovora tužiteljice. Pri tome sud ističe kako tužiteljica je dala nasljedničku izjavu koja je neopoziva time da nije upućena na parnični postupak radi osporavanja spornih činjenica (čl. 222. i čl. 224. ZN-a).

Slijedom navedenog tužiteljica u ovoj konkretnoj pravnoj stvari ovlaštena je jedino osporavati nasljedničku izjavu zbog mana volje, a u odnosu na valjanost usmene oporuke (zdravstveno stanje ostaviteljice, nepostojanje izvanrednih okolnosti radi sastavljanja usmene oporuke) prigovori tužiteljice su raspravljeni u tijeku ostavinskog postupka te su isti odbijeni kao neosnovani. S tim u svezi ovaj sud ističe u odnosu na priznaje usmene oporuke (davanje nasljedničke izjave) tužiteljica na kojoj je teret dokaza nije dostavila dokaz niti je dokazala da usmena oporuka nije valjana iz razloga jer su svjedoci oporuke RL i EL sastavili izjavu dana 10. prosinca 2021. godine a ostaviteljica je preminula ..2021.. To iz razloga jer je odredbom čl. 39. stavak 1. ZN-a propisano da svjedoci pred kojima je oporučitelj usmeno očitovao svoju posljednju volju dužni su bez odgode napisati sadržaj oporučiteljeva očitovanja i što prije predati to sudu ili javnom bilježniku na čuvanje, ili ga usmeno ponoviti pred sudom ili javnim bilježnikom iznoseći kada je, gdje i u kojim je prilikama oporučitelj očitovao svoju posljednju volju. Kako su dakle svjedoci nakon smrti ZLI, iz [adresa] (ostaviteljice) sastavili izjavu u kojoj su naveli sadržaj očitovanja ostaviteljice to tužiteljica neosnovano ističe vremensku razliku između dana smrti ostaviteljice dana 21. rujna 2021. godine i sastavljanja izjave dana 10. prosinca 2021. godine koju izjavu su uputili javnom bilježniku ZL, iz [adresa].

15. Imajući u vidu da je tužiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku to je tužiteljica vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pokojne PLI, iz [adresa]. Nadalje obzirom da pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ima karakter presuđene stvari za nasljednike koji su sudjelovali u ostavinskom postupku, a tužiteljica je u ostavinskom postupku koji je vodio javni bilježnik ZL, iz [adresa], pod poslovnim brojem O- 8741/21 sudjelovala osobno to tužiteljica neosnovano zahtijeva da sud u ovom postupku utvrdi da je nevaljana usmena oporuka iza pokojne PLI, iz [adresa] i da se tužiteljica proglasi nasljednicom njene pokretne i nepokretne imovine. Nadalje imajući u vidu da odluku suda u ovom konkretnom slučaju rješenja o nasljeđivanju nije moguće pobijati u parnici, podnošenjem deklaratorne tužbe na utvrđenje nevaljanosti usmene oporuke, obzirom da se u smislu odredbe čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a tužbom na utvrđenje može zahtijevati da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa, istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz tog odnosa, ili kada tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podnošenje takve tužbe to tužbeni zahtjev za utvrđenje da je nevaljana usmena oporuka i da se tužiteljica proglasi nasljednicom iza pokojne PLI, iz [adresa], nije osnovan. Slijedom navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev kao pod točkom I. izreke presude a sve sukladno čl. 226., a u svezi čl. 232. stavak 1. ZN-a.

16. Sud je ocijenio kao neosnovan prigovor prekluzije tuženika budući da tuženik nije dostavio dokaz kada je rješenje o nasljeđivanju steklo svojstvo pravomoćnosti, a tužiteljica je uložila žalbu na rješenje ovog suda poslovni broj O-8741/2021 od 08. rujna 2022. godine, koja žalba tužiteljice je odbijena time da u činjeničnim navodima žalbe je isticala da je trebala biti upućena u parnični postupak, tj. da se ostavinski postupak prekida, te da nije valjana usmena oporuka.

17. Sud je o zahtjevu za naknadu troškova postupka odlučivao na temelju odredbe čl. 154 stavak 1 ZPP-a, a koji trošak se sastoji od sastava odgovora na tužbu od 13.02.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 03.10.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 13.03.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 09.06.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), ukupno 800,00 EUR.

Sud nije priznao trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer tuženik nije platio sudsku pristojbu. Sud nije dosudio tuženiku zateznu kamatu na trošak parničnog postupka jer istu nije zahtijevao (čl.151. stavak 3. ZID ZPP broj 80/22)

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 17. srpnja 2025. godine.

Sudac:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

DNA

1.tužiteljici po punomoćnicima

2. tuženiku po punomoćniku