I Kž-672/2015-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 672/15-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. Ž. M., zbog kaznenog djela iz čl. 337. KZ/97, odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja V. B. d.d. iz Z., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 19. studenog 2015. broj 1 KOV-81/15, u sjednici održanoj 19. siječnja 2016.,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se žalba oštećenika kao tužitelja V. B. d.d. iz Z., ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za povrat u prijašnje stanje, koje je podnio punomoćnik oštećenika kao tužitelja V. B. d.d., M. G. odvjetnik iz Z.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio punomoćnik oštećenika kao tužitelja, s prijedlogom pobijano rješenje ukinuti.

Žalba je osnovana.

Pobijano rješenje je zasnovano na tvrdnji suda prvog stupnja kako je molba za povrat u prijašnje stanje oštećenika kao tužitelja dozvoljena samo tijekom rasprave i ne može se podnijeti zbog propusta prisustvovanju sjednici optužnog vijeća. Ukoliko bi se i mogao dozvoliti povrat u prijašnje stanje, sud prvog stupnja smatra kako se smetnje zbog kojih nitko na strani oštećenika kao tužitelja nije pristupio na raspravu, moraju odnositi na samog oštećenika, a ne i na njegovog opunomoćnika.

U pravu je žalitelj kada tvrdi kako su odredbom čl. 47. ZKP/08 predviđena oštećenikova prava koja ima tijekom cijelog kaznenog postupka, pa je tako stavkom 1.

I Kž 672/15-3

alinejom 3. ove odredbe zasnovano pravo oštećenika na opunomoćnika, alinejom 12. pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika, a alinejom 13. zatražiti povrat u prijašnje stanje.

Odredbom čl. 57. st. 2. u svezi čl. 63. st. 2.- 4. ZKP/08 predviđena je situacija kada oštećenik, koji je preuzeo kazneni progon, nije došao na raspravu uslijed čega ima pravo podnijeti molbu za povrat u prijašnje stanje. Takva procesna situacija nije, izrijekom, predviđena odredbom čl. 349. st. 2. ZKP/08 koja regulira postupak pred optužnim vijećem. Ova odredba propisuje situaciju kada na sjednicu optužnog vijeća ne dođe oštećenik kao tužitelj iako je uredno pozvan a ni njegov opunomoćenik, na način da će vijeće obustaviti postupak.

Međutim, odredba čl. 349. st. 2. ZKP/08 ne isključuje pravo oštećenika kao tužitelja, nakon što je optužno vijeće obustavilo postupak, podnijeti molbu za povrat u prijašnje stanje zbog nedolaska na sjednicu optužnog vijeća. Naime, odredba čl. 47. ZKP/08 se proteže na procesne situacije tijekom kaznenog postupka, što znači da oštećenik nije limitiran zatražiti povrat u prijašnje stanje samo u stadiju rasprave, kako to tvrdi prvostupanjski sud. S obzirom na smisao instituta povrata u prijašnje stanje, činjenica nedolaska na sjednicu vijeća je izjednačena sa nedolaskom na raspravu.

U pravu je, dakle, žalitelj kada tvrdi da se molba za povrat u prijašnje stanje odnosi i na radnje koje prethode raspravi, kao što se i smetnje zbog kojih nitko na strani oštećenika kao tužitelja nije pristupio na sjednicu odnosno raspravu, odnose kako na samog oštećenika kao tužitelja, tako i na njegovog opunomoćenika.

Opunomoćenik oštećenika kao tužitelja poduzima sve radnje u njegovo ime kao da ih je poduzeo sam oštećenik kao tužitelj. Stoga bi lišavanjem prava opunomoćeniku oštećenika na podnošenje molbe za povrat u prijašnje stanje zbog nedolaska na sjednicu optužnog vijeća, bila teško narušena prava oštećenika kao tužitelja.

Naravno, prilikom odluke o povratu u prijašnje stanje treba procijeniti da li doista postoje opravdani razlozi zbog kojih opunomoćnik oštećenika kao tužitelja nije mogao doći na sjednicu optužnog vijeća.

S obzirom na izloženo, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08 valjalo je riješiti kao u izreci.

Zagreb, 19. siječnja 2016.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Maja Ivanović Stilinović, v. r.

Lidija Grubić Radaković, v. r.