Gž-1637/2024-3 · Županijski sud u Splitu



Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1637/2024-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Velimiru Baniću, odvjetniku iz Zagreba, Draškovićeva 60, protiv tuženica 1. VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćniku Branimiru Tuškanu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Tuškan i Fras iz [adresa]/1A, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženica protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9608/2021 od 27. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 3. srpnja 2025.

r i j e š i o j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 9608/2021 od 27. rujna 2023. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev pod točkom II. izreke i u odluci o troškovima postupka pod točkom III. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuju se ništetnost (ništavost) darovnog ugovora od 21. ožujka 1996. između sada pok. ŠZ sa posljednjom adresom [adresa] i II-go tužene ŠZ ČZ: OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao i darovnog ugovora od 19. rujna 1996. između II-tužene i I-vo tužene VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] pa je I-tužena dužna trpjeti da se u zemljišnoj knjizi ovog suda uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje nekretnina upisanih u [broj poduloška] (ul. br. [broj uloška]) PU Grad Zagreb i to stan na II (drugom) katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini 63,00 čm, a sve u stambenoj zgradi [adresa], sagrađena na čest. Br. [katastarska čestica], po novoj izmjeri čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]."

II. Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Utvrđuju se u dijelu ništetnost darovnog ugovora od 21. ožujka 1996. između sada pod ŠZ sa posljednjom adresom [adresa] i II-go tužene ČZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao i darovnog ugovora od 19. rujna 1996. između II-tužene i I-vo tužene VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] pa je I-tužena dužna priznati tužiteljici ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] pravo vlasništva u 15,5/63 dijela nekretnina upisanih u [broj poduloška] (ul. br. 180) PU Grad Zagreb i to stan na II (drugom) katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini 63,00 čm, a sve u stambenoj zgradi [adresa], sagrađena na čest. Br. [katastarska čestica], po novoj izmjeri čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te trpjeti da se tužiteljica u zemljišnoj knjizi ovoga suda upiše svoje vlasništvu (suvlasništvo)."

III. Nalaže se I. tuženoj VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i II. tuženoj ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknaditi tužiteljici ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 4.109,51 EUR / 30.963,10 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. rujna 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te sve u roku od 15 dana."

2. Tuženice pobijaju presudu u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev i u odluci o troškovima postupka, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) predlažući da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno da istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je ništetan darovni ugovor od 21. ožujka 1996. zaključen između sada pok. ŠZ i 2. tužene ČZ kao i darovnog ugovora od 19. rujna 1996. zaključenog između 1. tužene i 2. tužene, te da je 1. tužena dužna trpjeti da se u zemljišnoj knjizi uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje nekretnina upisanih u [broj poduloška] PU Grad Zagreb i to stan na 2. katu površine 63 m2, u stambenoj zgradi [adresa], te podredni tužbeni zahtjev kojim traži da se utvrdi da su ništetni navedeni darovni ugovori, te da je 1. tužena dužna priznati tužiteljici pravo vlasništva u 15,5/63 dijela predmetne nekretnine.

6. U ovom postupku sporna je valjanost navedenih ugovora o darovanju, s obzirom na zakonom propisanu formu i tvrdnje tužiteljice da se u konkretnom slučaju radilo o darovnim ugovorima bez prave predaje jer je pok. UZ nastavio živjeti na darovanim nekretninama do smrti, zbog čega ti ugovori ne proizvode pravne učinke jer nisu sačinjeni u onom obliku koji zakon propisuje.

7. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je prednik stranaka UZ bio u braku s SZ s tim da je prvo umrla SZ, a zatim ..2022. UZ, da je u braku rođeno dvoje djece i to sin PZ i kći ČZ, a da je PZ bio dva puta u braku i to prvo s DZ od 1970. do 1976. u kojem je braku je rođeno jedno dijete BZ, ovdje tužiteljica, a u drugom braku PZ nije imao djece s tim da je njegova supruga EZ umrla poslije njega. ČZ nije bila u braku a ima jedno dijete i to VZ, ovdje 2. tuženica,

- da su sada pok. UZ kao darovatelj i 2. tužena ČZ kao daroprimatelj zaključili darovni ugovor 21. ožujka 1996. i to stana u [adresa], nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da daroprimatelj stupa u posjed darovane nekretnine danom njegova zaključenja,

- da je predmetni ugovor zaključen u formi privatne isprave i da je kod javnog bilježnika izvršena ovjera potpisa,

- da su ČZ kao darovatelj i VZ kao daroprimatelj zaključili darovni ugovor 19. rujna 1996. predmetnog stana, te da daroprimatelj stupa u posjed darovane nekretnine danom njegova zaključenja,

- da je predmetni ugovor zaključen u formi privatne isprave i da je kod javno bilježnika izvršena ovjera potpisa,

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je predmetna nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stan u [adresa], 2. kat, površine 63,00 m2,

- da oba darovna ugovora nisu napravljena u formi javnobilježničkog akta sukladno odredbi članka 53. stavak 1. točka 3. Zakona o javnom bilježništvu,

- da su iza smrti UZ u ostavinskom postupku bila pozvana njegova djeca i to PZ i kći ČZ, te da PZ kao pravni prednik tužiteljice nije isticao nikakav prigovor vezan za ostavinsku masu u smislu da u postupku nije raspravljano o predmetnom stanu jer je isti znao za darovne ugovore.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud smatra da nema dokaza o stvarnoj predaji predmetnog stana ČZ darovnim ugovorom od 21. ožujka 1996. pa kako ugovor nema formu javnobilježničkog akta to da je ništetan, da na ČZ temeljem takvog ništetnog ugovora nije moglo prijeći vlasništvo na predmetnom stanu slijedom čega ista nije mogla prenijeti to vlasništvo sljedećim darovnim ugovorom od 19. rujna 1996. na svoju kćer 2. tuženicu VZ. Kako tužiteljica ni njen prednik PZ nisu bili upisani kao zemljišnoknjižni vlasnici predmetnog stana, to da nisu aktivno legitimirani za postavljeni glavni tužbeni zahtjev slijedom čega je sud u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev, dok je prihvaćen podredni tužbeni zahtjev jer nije došlo do darovanja predmetnog stana u kojem slučaju ŠZ po načelu prezentacije o nasljeđivanju predstavlja tužiteljica.

9. Tuženice smatraju da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo.

10. Odredbom članka 479. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisano je da ugovor o darovanju nastaje kada se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvari ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.

11. U ovom postupku nije sporno da predmetni ugovori o darovanju nisu sklopljeni u formi javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, sporno je, je li daroprimateljima izvršena prava predaja darovanog stana.

12. Odredbom članka 482. ZOO-a koja propisuje oblik ugovora o darovanju, propisano je da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku (stavak 1.), te da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (stavak 2.).

13. Dakle, odredba članka 482. stavak 2. ZOO-a prisilne je naravi i ne trpi nikakve iznimke, zbog čega je ugovor o darovanju bez prave predaje u posjed, a koji nije sklopljen u obliku propisanom odredbom članka 482. stavak 2. ZOO-a ništetan.

14. Ugovor o darovanju bez prave predaje je strogo formalan ugovor i mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Odredbom članka 53. stavak 1. točka 2. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09), propisano je da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.

15. Odredbom članka 14. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 37/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV) propisano je da se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari, a prema članku 15. stavak 1. ZV-a samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari.

16. Posjed se, dakle, prenosi predajom stvari ili sredstva tako da stjecatelj zadobiva faktičnu vlast na stvari, a predaja je izvršena tada kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati vlast glede stvari. Predaja, kao faktičan čin, sastoji se od prednikovog voljnog čina predaje i slijednikovog voljnog čina primanja stvari, tako da ona iziđe iz prednikove faktične vlasti i dođe u faktičnu vlast slijednika.

17. S obzirom na činjenicu da je darovatelj nastavio stanovati u stanu koji je predmet darovanja on je i dalje ostao neposredni posjednik, a daroprimatelj je postao posredni posjednik, pa je ostalo nerazjašnjeno što u konkretnom slučaju znači mogućnost nesmetanog korištenja predmetnog stana od strane daroprimateljice odnosno način manifestiranja promjene dotadašnjeg posjedovnog stanja.

18. Iz izloženog proizlazi da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno pa se za sada ne može ispitati je li materijalno pravo pravilno primijenjeno.

19. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a uvažiti žalbu tuženica, ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

20. Kako je dijelom ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, te ostaviti da se o istim odluči u konačnoj odluci sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Splitu, 3. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović