Jž-444/2019-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj:Jž-444/2019

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe U. R.d.o.o. i okrivljenog V. L. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi koje brane odvjetnici F. M. i I. B., zbog prekršaja iz članak 226. stavka 1. točke 1. i stavka 3. te članka 220. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: 130/11, 74/13, 69/17, 46/18), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe U. R. d.o.o. i okrivljenog V. L. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, podnijete protiv presude Prekršajnog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj: 16. Pp J-2446/15 od 30. studenog 2018., na sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2019.,

r i j e š i o j e

I U povodu žalbe okrivljene pravne osobe U. R. d.o.o. i okrivljenog V. L. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u cijelosti te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

II Uslijed odluke iz točke I. ove presude, žalba okrivljene pravne osobe U.R. d.o.o. i okrivljenog V. L. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi je bespredmetna.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba U. R. d.o.o. i okrivljeni V. L. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članak 226. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o strancima, činjenično opisanog u osuđujućem dijelu izreke prvostupanjske presude, te je uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi U. R. d.o.o. izrečena novčana kazna u iznosu od 20.000,00 kuna, dok je okrivljenom V. L. kao odgovornoj osobi u pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna i koji su upozoreni da ako u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, da će se smatrati da je ista u cijelosti plaćena, dok su okrivljenici na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), zbog prekršaja iz članak 220. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima, činjenično opisanog u oslobađajućem dijelu izreke prvostupanjske presude, oslobođeni od optužbe.

Istom presudom okrivljena pravna osoba U. R. d.o.o. i okrivljeni V. L. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna, svaki. Okrivljena pravna osoba U. R. d.o.o. i okrivljeni V. L. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi pravodobno su putem branitelja podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede materijalnog prekršajnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, navodeći u bitnome da su u postupku ispitane svjedokinje optužbe policijske službenice S. B.i T.Š. o inkriminiranom događaju u studenom 2015. godine u restoranu G. u R., R. x kada su zatečena četiri strana državljana koja su svirala koje je angažirao okrivljeni V.

L. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, a kako to proizlazi i iz službene zabilješke od dana 29. studenog 2015. godine, te da prvostupanjski sud nije prihvatio obranu okrivljenika, već gore navedene dokaze optužbe, a nakon čega im je izrekao novčane kazne zbog prekršaja iz članak 226. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o strancima koje je ublažio, dok je okrivljenike zbog prekršaja iz članak 220. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima oslobodio od optužbe, ali da dvojica zatečenih stranih državljanina nisu bili u nikakvom poslovnom odnosu s okrivljenicima niti su ih okrivljenici angažirali, a koje je angažirao jedan od klijenata ugostiteljskog objekta koji su bili gosti, te da sukladno odredbama članka 73. stavka 1. i 85. stavka 1.

Zakona o strancima, navedeni prekršaj može počiniti samo poslodavac, a okrivljenici nisu angažirali niti zasnovali radni odnos sa R.M. i S. N., slijedom čega je činjenično stanje pogrešno utvrđeno slijedom čega je došlo i do povrede odredaba materijalnog Prekršajnog prava. Nadalje, okrivljenici u žalbi ističu da je prvostupanjski sud povrijedio načelo kontradiktornosti te pravo na pravično suđenje budući da se presuda temelji na dokazima optužbe koji nisu predočeni okrivljenicima u postupku čime je povrijeđena odredba članka 82. i 85.

Prekršajnog zakona te protivno načelu jednakosti oružja, a slijedom čega obrana nije mogla ispitati svjedoke optužbe o odlučnim činjenicama, npr. da li se radilo o velikoj proslavi rođendana, tko je platio nastup, da li su o tome imale saznanja policijske službenice, da li se saznanja temelje na službenoj bilješci ili sjećanju i dr., kao i da je okrivljenike trebalo osloboditi troškova postupka u cijelosti.

Žalitelji predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

Žalba je bespredmetna.

Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona budući se prvostupanjska odluka temelji na nezakonitim dokazima.

Naime, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, ovaj je sud utvrdio iz stanja spisa da je prvostupanjski sud dana 2. listopada 2018. godine izvanraspravno ispitao svjedokinje optužbe S. B.i T. Š., policijske službenice, a na kojim dokazima temelji donesenu odluku, a čiji iskazi svjedoka u konkretnom slučaju predstavljaju nezakonite dokaze, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Naime, iz samih iskaza policijskih službenica S. B. i T. Š. proizlazi da su iste dale izjave o onome što su prilikom službenog postupanja saznale na temelju obavijesnih razgovora sa četvoricom zatečenih svirača stranaca, o bitnim okolnostima događaja, a čija svjedočenja prema odredbi članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona predstavlja nezakonite dokaze, jer je pribavljeno povredom odredaba prekršajnog postupka, budući ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora mogu ispitati osobu u svojstvu svjedoka u smislu odredbe članka 158. stavka 7. Prekršajnog zakona, odnosno sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na ispitivanje svjedoka, pa stoga, saznanje ovlaštenih osoba dobiveno tijekom provođenja nadzora iz obavijesnih razgovora vođenog sa četiri zatečenih stranih državljana koji su svirali instrumente i koji su navodno angažirani od okrivljenika kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, imaju značaj neformalne obavijesti i ne može biti dokaz u postupku, dok ovlaštene osobe ne mogu biti ispitane o sadržaju tog obavijesnog razgovora.

Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da prvostupanjski sud temelji svoju odluku i na službenoj zabilješci policijskih službenica S. B. i T. Š. od dana 29. studenog 2015. godine koja prileži u spisu i na kojoj se temelji prvostupanjska presuda, a koja je prema ocjeni ovog suda nezakonit dokaz, budući se ne radi o službenim zabilješkama koje se sukladno članku 158. stavku 5. Prekršajnog zakona mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku jer navedena službena zabilješka sadrži izjave sudionika postupka R. M., B. N., J. M. i S. N., bez zakonom propisanih upozorenja.

U odredbi članka 158. stavka 2. Prekršajnog zakona je propisano da tijela državne uprave mogu tražiti obavijesti od građana te poduzimati druge mjere sukladno propisima kojima je uređeno njihovo djelovanje, osim ako te mjere nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, dok je u stavku 4. navedene odredbe propisano da o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. – 3. ovoga članka, a od interesa su za prekršajni postupak, sastavit će se službena bilješka, ako ovim Zakonom ili posebnim propisom nije određeno da se sastavlja zapisnik. U konkretnom slučaju tijekom prethodnog postupka policijske službenice su ispitale u svojstvu građana R. M. i B. N. koji su izjavili da ih je angažirao V. L. da sviraju u restoranu „G.“, kako je to opisano u optužnom prijedlogu i o čemu je sastavljena službena zabilješka sa njihovim izjavama, a iz koje proizlazi osnova sumnje da su V. L. kao odgovorna osoba u pravnoj osobni te pravna osoba U. R. d.o.o. počinitelji predmetnog prekršaja, slijedom čega je građane R. M. i B. N. tijekom prethodnog postupka trebalo ispitati i kao svjedoke sukladno odredbi članka 158. stavku 7. Prekršajnog zakona u kojoj je odredbi propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora mogu ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, te o navedenom sastaviti zapisnik sa propisanim upozorenjima sukladno odredbama članka 285. stavka 3. i članka 286. Zakona o kaznenom postupku, („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17) koji se supsidijarno primjenjuje na temelju članka 82. stavku 3. Prekršajnog zakona.

Stoga, budući da gore navedene osobe nisu ispitane na zakoniti način sa propisanim pravima i upozorenjima i u propisanoj formi, ovaj je sud ocijenio da službena zabilješka koja sadrži izjave svjedoka bez propisanih upozorenja i na kojoj se temelji prvostupanjska odluka predstavlja nezakoniti dokaz sukladno članku 90. stavku 2. točki 1. Prekršajnog zakona jer je ista pribavljena kršenjem zakonom zajamčenih prava obrane i koju je stoga trebalo po službenoj dužnosti posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa sukladno odredbi članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona.

Budući da prvostupanjski sud temelji svoju odluku na nezakonitom dokazu kako to proizlazi iz stanja spisa, a koju je trebalo po službenoj dužnosti izdvojiti iz spisa posebnim rješenjem, sukladno odredbi članka 121. stavku 1. Prekršajnog zakona, trebalo je po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presuda u cijelosti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, donijeti po službenoj dužnosti posebno rješenje o izdvajanju gore navedenog zapisnika o ispitivanju svjedokinja optužbe i službene zabilješke kao nezakonitih dokaza sukladno odredbi članka 121. stavku 1. Prekršajnog zakona, te ponovno kontradiktorno provesti glavnu raspravu sukladno zakonu, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 13. studenog 2019.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Stanislav Walaszek, v. r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 7 (sedam) otpravaka: za spis, okrivljenicima, braniteljima i ovlaštenom tužitelju.