Ovr-2750/2025-3 · Općinski sud u Novom Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

10000 Zagreb, Turinina 3

Poslovni broj: Ovr-2750/2025-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu Berislavu Zaninoviću, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja OZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I. protivnika osiguranja HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, II. protivnika osiguranja Gradske plinare Zagreb d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 1, OIB: 20985255037 i III. protivnika osiguranja Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 1, OIB: 74364571096, radi određivanja privremene mjere, 19. prosinca 2025.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 18. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog radi osiguranja u kojem navodi da živi u stanu na adresi [adresa], Il. kat sa svoja tri sina: MZ rođen ..2006., CZ rođen ..2010. i ŽZ rođen ..2012. Dakle, osim nje u stanu živi i dvoje njene maloljetne djece. U stanu je 18. prosinca 2025. isključena struja i plin, iako su svi režijski troškovi plaćeni. Režijski troškovi su plaćani na način da je vlasnici stana davala novac na ruke, a za režijske troškove. Nakon što je isključena struja nazvala je HEP te joj je rečeno da je struja isključena na zahtjev vlasnice stana GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

U stanu živi već dvije godine i smatra da njena djeca i ona imaju pravo na neometanu opskrbu električnom energijom i plinom. Iako je vlasnica stana protiv nje podnijela prijedlog za ovrhu radi iseljenja, taj postupak je tijeku, rješenje o ovrsi nije postalo pravomoćno te nisu ispunjeni uvjeti za njezino iseljenje. Ovu radnju vlasnice stana kojom joj je isključena struja i plin smatra načinom zastrašivanja i pokušajem da prejudicira odluku u sudskom postupku koji je u tijeku. Osim što ima tražbinu na neometanu opskrbu električnom energijom i plinom, time što su mi isključeni struja i plin po zahtjevu vlasnice, izvršeno je i smetanje posjeda na predmetnom stanu pa ima tražbinu i na zaštitu njenog posjeda stana.

Također, osim što je izmijenjeno postojeće stanje stvari, prijeti joj nastanak nenadoknadive štete jer ne može staviti zahtjev za ponovno uključivanje struje i plina budući da nije korisnik, a bez da sud nalaži ponovno uključivanje struje njena djeca i ona bi ostali bez struje i plina što je neprihvatljivo u društvu te predstavlja povredu njezinih prava, kao i prava njezine djece. Šteta se sastoji i u tome što će joj propasti sva hrana u frižideru koju nema gdje skladištiti, a bez plina nije u mogućnosti kuhati i pripremati hranu za nju i djecu.

Njena maloljetna djeca ne mogu i ne smiju biti izložena tome da ostanu bez struje i vode. Njezin sin CZ pati od kronične bolesti — ulceroznog kolitisa, koji je u svojoj aktivnoj fazi. Također, trenutno je u bolnici, a po povratku kući mora imati mogućnost pravilno se hraniti, što je nemoguće bez struje i plina. Napominje kako nije dobivala račune za struju i plin jer su dolazili vlasnici stana, zbog čega ne raspolaže oznakom mjernog mjesta i šifrom kupca. Stoga, radi osiguranja nenovčane tražbine na neometanu opskrbu strujom i plinom i prava na neometani posjed stana predlaže da se odredi privremena mjera kojom će se naložiti I. protivniku osiguranja da odmah nakon zaprimanja ovog rješenja ponovo uspostaviti isporuku električne energije na mjernom mjestu na adresi [adresa], 2. kat vlasnice stana GZ, OlB: [osobni identifikacijski broj], a po čijem je zahtjevu iskapčanje izvršeno 18. prosinca 2025., nadalje kojom će se naložiti II. i III. protivnicima osiguranja odmah nakon zaprimanja ovog rješenja ponovo uspostave isporuku plina na mjernom mjestu na adresi [adresa], 2. kat, vlasnice stana GZ, OlB: [osobni identifikacijski broj], a po čijem je zahtjevu iskapčanje izvršeno 18. prosinca 2025. te kojom će se naložiti svim protivnicima osiguranja da kao korisnika mreže evidentiraju predlagateljicu osiguranja OZ, a koja mjera će trajati do okončanja parničnog postupka koji će se pokrenuti radi opravdanja privremene mjere.

2. U postupku utvrđivanja činjenica sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem podataka o kupcu (list 4 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 5-19 spisa) i ugovor o najmu stana (list 20-28).

3. Sud je o prijedlogu predlagatelja osiguranja odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održavanja ročišta ocjenjujući da to nije potrebno za donošenje odluke, a sukladno čl. 7.st. 1. i 2. . Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13 i 93/14,55/16, 73/17 i 131/20, 114/22 i 06/24; dalje u tekstu: OZ). Također, prilikom odlučivanja sud je uzeo u obzir načelo hitnosti postupka osiguranja (čl.13.st.1. OZ) i načelo ekonomičnosti (čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje u tekstu: ZPP).

4. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

5. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ-a propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

6. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisano je da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Odredbom iz čl. 346. st. 2. OZ-a propisano je da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

8. Privremena mjera propisana odredbom iz čl. 346. st. 2. OZ-a je tzv. regulacijska mjera, te predstavlja iznimku od pravila da rješenje o određivanju privremene mjere ne smije biti identično s tužbenim zahtjevom odnosno predstavlja iznimku od načela zabrane apsolutnog pravnog učinka privremene mjere, dakle kada se radi o primjeni čl. 346. st. 2 OZ sud može odrediti privremenu mjeru na način da svrha privremene mjere nije osiguranje, nego ostvarenje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja.

9. Da bi sud prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere u konkretnom slučaju je predlagatelj osiguranja je morao učiniti vjerojatnim postojanje dviju pretpostavki: vjerojatnost postojanja svoje tražbine prema protivniku osiguranja, što u konkretnom slučaju znači dokazati sa dovoljnim stupnjem vjerojatnosti da je on posjednik predmetnog stana čime je i posjednik priključka električne energije i priključka plina koji su pripadci navedene nekretnine, da učini vjerojatnim da je protivnik osiguranja izvršio smetanje posjeda kao i da je određivanje mjere nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

10. U historijatu prijedloga za izdavanje privremene mjere predlagateljica osiguranja navodi da je struja isključena na zahtjev GZ, dok se za plin ne navodi ništa, a osobito predlagateljica osiguranja ne navodi da su protivnici osiguranja samoinicijativno poduzeli bilo kakvu radnju na njenu štetu.

11. Iz dostavljene preslike ugovora o najmu proizlazili da predlagateljica zaista živi u navedenom stanu.

12. Iz prijedloga se razabire da je GZ poduzela radnje na štetu predlagateljice osiguranja, ali iz prijedloga za osiguranje ne proizlazi da su protivnici osiguranja samoinicijativno poduzeli bilo kakvu radnju na njenu štetu.

13. Ukazuje se da bi ovdje naznačeni protivnici osiguranja mogli biti treće osobe u smislu čl. 347. st. 1. t. 9. OZ-a.

14. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a, a koji se u ovršnom postupku primjenjuje temeljem čl. 21. st. 1. OZ-a, propisana je dužnost svake stranke da iznese činjenice i predloži dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je člankom 221.a ZPP-a propisano da ako na temelju izvedenih dokaza sud ne može s sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o njezinom postojanju zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Ta pravila u osnovi obvezuju sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava. U smislu navedenih zakonskih odredbi predlagatelj osiguranja ne mora dokazati svoje navode s potpunom izvjesnosti već samo s stupnjem vjerojatnosti.

15. Osobito se ukazuje da sud nije mogao postupiti sukladno čl. 109. st. 4. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ i pozvati predlagatelja osiguranja na ispravak prijedloga u smislu sadržaja prijedloga koji se odnosi na stranke jer zbog pogrešno postavljenog zahtjeva sud nije ovlašten predlagatelja pozvati da popravi prijedlog ako isti sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti u smislu čl. 106. i čl. 186. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ (tako i Županijski sud u Koprivnici Gž-825/00 od 5. listopada 2010. IO 1/01- 173).

16. Slijedom iznesenog predlagatelj osiguranja prema podacima u spisu nije učinio vjerojatnom da su protivnici osiguranja samoinicijativno poduzeli bilo kakvu radnju na njenu štetu (a osobito ne da su isti izvršili smetanje posjeda), stoga je prijedlog za određivanjem privremene mjere odbijen kao neosnovan i riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 19. prosinca 2025.

Sudac:

Berislav Zaninović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u tri istovjetna primjerka u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka ovoga rješenja, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- predlagateljici osiguranja