Legislator Case Law & Legislation
Gž-322/2019-0 AI generated

Gž-322/2019-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Case Number Gž-322/2019-0
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice, te članova Ljiljane Percel i Mladena Genca, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene N. B., zbog prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini (NN 87/08., 116/08., 76/09. – Odluka Ustavnog suda RH, 114/11., 68/13. i 30/14.; 32/19.), odlučujući o žalbi okr. N. B., po branitelju D. V., odvjetniku u Z., protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje KLASA:413-01/18-23/33; URBROJ:513-02-3002/2-19-12 od 29. siječnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 13. lipnja 2019.

Legislator headnote

AI generated

Gž-322/2019-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske: Pobijanim rješenjem o prekršaju Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje okrivljena N. B. proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini, te je na temelju cit. propisa kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 kuna.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Gž-322/2019

Zagreb

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice, te članova Ljiljane Percel i Mladena Genca, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene N. B., zbog prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini (NN 87/08., 116/08., 76/09. – Odluka Ustavnog suda RH, 114/11., 68/13. i 30/14.; 32/19.), odlučujući o žalbi okr. N. B., po branitelju D. V., odvjetniku u Z., protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje KLASA:413-01/18-23/33; URBROJ:513-02-3002/2-19-12 od 29. siječnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 13. lipnja 2019.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se žalba okr. N. B. kao neosnovana i pobijano rješenje o prekršaju potvrđuje.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okr. N. B. je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem o prekršaju Ministarstva financija, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje okrivljena N. B. proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 70. stavka 1. podstavka 1. Zakona o trgovini, te je na temelju cit. propisa kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 kuna.

Istim rješenjem okrivljenici je, na temelju odredbe 76. stavka 1. Prekršajnog zakona i članka 75. stavka 4. Zakona o trgovini, oduzeta imovinska korist ostvarena počinjenim prekršajem u iznosu od 56.443,90 kuna.

Nadalje je okrivljenica obvezana i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

Protiv rješenja o prekršaju okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu, po branitelju, zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Žaliteljica ne dovodi u pitanje počinjenje djela prekršaja, međutim ističe da nije ostvarila imovinsku korist u navedenom iznosu, jer smatra da nije pravilno cijenjena materijalna dokumentacija predmeta. Navodi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije uzelo u obzir trošak nabavne cijene predmetne robe, kao glavni rashod te druge nužne troškove poštarine, kutije, koverte, prijevoz i parkiranje. Ističe da trošak nabave iznosi 41.345,00 kuna, drugi prateći troškovi 11.215,00 kuna, slijedom čega da je njezina imovinska korist iznosila 3.883,90 kuna.

U prilog tome, ističe da je lošeg imovnog stanja.

Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njezina žalba prihvati.

Žalba nije osnovana.

Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsko rješenje o prekršaju u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakon („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanim rješenjem nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

U odnosu na žalbene navode o pogrešno utvrđenom iznosu ostvarene imovinske koristi ističe se da utvrđenje o ostvarenoj imovinskoj koristi proizlazi iz rezultata provedenog postupka, odnosno iz obrane okrivljenice pred prvostupanjskim prekršajnim tijelom gdje je izrijekom navela da je promet u obavljanju neregistrirane trgovačke djelatnosti različitom robom za terećeno razdoblje iznosio 56.443,90 kuna. Suprotno tvrdnje žaliteljice, takvo utvrđenje potvrđuje i cjelokupna materijalna dokumentacija predmeta, odnosno Zapisnik o ispitivanju osumnjičene od 29. kolovoza 2017. i Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru sa prilozima, koji su u smislu odredbe članka 158. stavka 5. i 6. Prekršajnog zakona valjani dokazi u predmetu. Prilikom inspekcijskog nadzora žaliteljici je predan na uvid ispis podataka Hrvatske pošte za terećeno razdoblje na temelju kojega je razvidno da je prodavala robu i novac primala pouzećem, u ukupnom iznosu utvrđenja imovinske koristi.

Slijedom navedenog, ovaj je Sud mišljenja da je prvostupanjsko prekršajno tijelo pravilno odredilo oduzimanje imovinske koristi ostvarene utvrđenim prekršajem, u smislu odredbe članka 75. stavka 4. Zakona o trgovini, budući je utvrđena na temelju dokumentacije predmeta. Pogrešno ističe žaliteljica da je pri izricanju ove mjere prvostupanjsko prekršajno tijelo zanemario njezina ulaganja u kupovinu prodavane robe i troškove poštarine, kutije, prijevoza i parkiranja, budući se u hrvatskom zakonodavstvu primjenjuje bruto načelo, koje podrazumijeva da se imovinska korist ne umanjuje za troškove uložene u pripremanje, počinjene ili sudjelovanje u prekršaju, a posebice troškovi i izdaci koji su na neki način inkorporirani u samo ostvarenje radnje počinjenja i materijalni ekvivalent za osobni trud počinitelja. Naime, odredbom članka 76. stavka 5. Prekršajnog zakona propisano je da oduzeta imovinska korist neće umanjiti za iznos sredstava uloženih u kriminalnu djelatnost, pa kako su troškovi ulaganja na koje upire žaliteljica učinjeni u cilju obavljanja neregistrirane trgovačke djelatnosti, predstavljaju troškove inkorporirane u ostvarenje radnje počinjenja djela.

Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, to je okrivljenik obvezan na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka razmjerno trajanju i složenosti tog postupka uz uvažavanje njegovih materijalnih prilika.

Zbog izloženih razloga, sukladno odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 13. lipnja 2019.

ZAPISNIČARKA

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nada Horvatović, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Zagreb, Vijeću za prekršaje u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.