Rev-x-949/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-x 949/11-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Matasić-Špoljarić predsjednice vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Aleksandra Peruzovića člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. M. L. iz Z., zastupanog po punomoćniku S. B., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gžn-2419/10 od 5. travnja 2011., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-250/10 od 30. lipnja 2010., u sjednici održanoj 30. studenoga 2011.,

r i j e š i o j e:

Revizija se prihvaća, ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gžn-2419/10 od 5. travnja 2011. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-250/10 od 30. lipnja 2010. u usvajajućem dijelu i odluci o parničnom trošku tuženoj (toč. I. i III. izreke) i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gžn-2419/10 od 5. travnja 2011. potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-250/10 od 30. lipnja 2010. kojom je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos 600.000,00 kn sa zateznom kamatom na ime naknade štete s osnova duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti, dok je za daljnjih 100.000,00 kn s tog osnova tužbeni zahtjev odbijen, te ujedno naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos 109.992,46 kn, a tužitelju naloženo tuženici isplatiti iznos 3.068,00 kn, sve na ime parničnog troška.

Protiv drugostupanjske presude tuženica je podnijela reviziju pobijajući je iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, te pogrešne primjene materijalnog prava predloživši ukidanje obih nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Na reviziju nije odgovoreno.

Revizija je osnovana.

Postupajući prema odredbi čl. 392. a) st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08 – dalje: ZPP), a koja se na temelju odredbe čl. 53. st. 4. u svezi s odredbom čl. 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 57/11) primjenjuje na ovaj spor, Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a, a za koju bitnu povredu nije našao da bi bila počinjena.

Osnovano se međutim u reviziji prigovara bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, sve iz slijedećih razloga.

Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu mu štete s osnova duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti sudovi su polazeći od utvrđenih činjenica:

- da je 5. prosinca 1995. tužitelj, tada pričuvni vojnik, ozlijeđen u Vojarni … u Z. prilikom eksplozije bombe, zbog čega

- da je tužitelju rješenjem Ministarstva obrane priznat status ratnog vojnog invalida III. grupe sa 90% oštećenja organizma, te mu priznato pravo na osobnu invalidninu počev od 1. lipnja 1996., te mu isplaćena jednokratna osigurnina u iznosu 10.896,66 kn, te jednokratna novčana pomoć u iznosu 23.665,00 kn, te

- da je kod tužitelja, a koji je rođen 1971. zbog posljedica ozljeđivanja utvrđeno smanjenje životne aktivnosti od 90%

ocijenili su iznos 680.000,00 kn primjerenom naknadom nematerijalne štete s osnova duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti, te uzimajući u obzir činjenicu što je tužitelju već isplaćena naknada za tjelesno oštećenje, no zanemarujući iznos isplaćene invalidnine, kao i kapitalizirani iznos invalidnine, isti umanjili za 80.000,00 kn, te tužitelju dosudili s tog osnova iznos 600.000,00 kn, sve pozivom na odredbu čl. 200. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO).

Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je sud za potrebe ovog postupka, a sve na okolnosti utvrđivanja visine isplaćene invalidnine tužitelju, odnosno kapitalizacije iznosa invalidnine koja će se isplatiti tužitelju tijekom njegovog života, odredio i proveo knjigovodstveno vještačenje po vještaku aktuaru I. T., koji je u skladu s nalogom suda izradio vještačenje i u njemu dao svoj nalaz i mišljenje u kojem je određeno prikazao iznose do tada isplaćene invalidnine, odnosno kapitalizirani iznos buduće invalidnine.

Dajući lakonsko obrazloženje da se pri određivanju pripadajuće naknade nematerijalne štete s osnova duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti matematički ne uračunava ostvarena naknada za tjelesno oštećenje, sudovi su potpuno zanemarili nalaz vještaka knjigovodstvene struke, a koji je upravo i proveden u cilju određivanja kapitaliziranog iznosa naknade koja se isplaćuje tužitelju s osnova invalidnine, a koja se ima uzeti u obzir kod određivanja visine pravične naknade s osnova duševnih boli zbog smanjenih životnih aktivnosti. Takvim postupanjem, a bez davanja konkretnih i relevantnih razloga zbog čega sudovi nisu uzeli u obzir i relevantni nalaz vještaka pri odlučivanju o ovom vidu nematerijalne štete, izostali su razlozi o odlučnim činjenicama kako u prvostupanjskoj presudi, a time i u pobijanoj drugostupanjskoj presudi koja ove nedostatke iz prvostupanjske presude nije otklonila, a zbog čega nije moguće ni ispitati pravilnost pobijane presude. Time je dakle ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju revizija osnovano upire.

Stoga je obje nižestupanjske presude trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sve na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a.

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će polazeći od primjedbi iz ovog ukidnog rješenja valjano raspraviti spor, te donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu, 30. studenoga 2011.

Predsjednica vijeća:

Gordana Matasić-Špoljarić, v.r.