Us I-1937/2024-15 · Upravni sud u Splitu

Poslovni broj: Us I-1937/2024-15

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja pod 1. ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Darijo Čajo, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, Cesta dr. Franje Tuđmana 632 i pod 2. ĐHL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe GHL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Zorica Škopić, odvjetnica u Zagrebu, Palmotićeva ulica 41, radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene 17. lipnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja pod 1, zainteresirane osobe i opunomoćenice zainteresirane osobe, te bez prisutnosti uredno pozvanih tužitelja pod 2. i tuženika, objavljene 16. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361- 03/24-02/184, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 3. lipnja 2024., te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.

II. U ponovnom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju pod 1. naknadi troškove ovog spora u iznosu od 3.750,00 (slovima: tri tisuće sedamstopedeset) eura u roku od 60 dana od dana zaprimanja pravomoćne odluke o troškovima sa zateznim kamatama, koje teku, ako tuženik dobrovoljno ne plati trošak upravnog spora u ostavljenom roku, od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženi trošak zahtjev tužitelja pod 1. odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o j e

Odbija se prijedlog tužitelja pod 1. za odgodnim učinkom tužbe.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/24-02/184, URBROJ: 531- 03-4-24-2 od 3. lipnja 2024. odbijene su žalbe ĐH i ĐHL, ovdje tužitelji pod 1. i pod 2., izjavljene protiv građevinske dozvole Splitsko- dalmatinske županije, Grad Kaštela, Upravni odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjek za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, KLASA: UP/I- 361-03/22-01/000266, URBROJ: 2181-4-07-01/2-24-0016 od 24. siječnja 2024.

2. Građevinskom dozvolom dozvoljava se KHL, ovdje zainteresiranoj osobi, gradnja: građevine stambene namjene, 2. b skupine, obiteljska zgrada sa jednom stambenom jedinicom, visina, prizemlje i dva kata; građevine stambene namjene (pomoćna), pomoćna zgrada uz zgradu stambene namjene, visine prizemlje; građevine stambene namjene (pomoćna), 2. b skupine, vanjski nenatkriveni bazen; na postojećoj građevnoj čestici 6765, K. O. [katastarska općina], u skladu sa glavnim projektom, zajedničke oznake PIN22-SOI, koji je sastavni dio te građevinske dozvole, za koji je glavni projektant GH, mag.ing.aedif., broj ovlaštenja G 6189, te sadržava 4 mape. Ujedno je riješeno kako ta građevinska dozvola prestaje važiti ako se ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti iste, kao i da je investitor dužan prvostupanjskom tijelu prijaviti početak građenja najkasnije osam dana prije početka građenja.

3. Protiv osporenog rješenja tuženika tužbu su pravodobno podnijeli ĐH, tužitelj pod 1., koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem ..2024., te ĐHL, tužitelj pod 2., koja je kod ovog suda zaprimljena 8. kolovoza 2024. pod poslovnim brojem Us I-1958/2024, slijedom čega je sud rješenjem od 8. listopada 2024. pozivom na odredbu članka 107. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/14, dalje ZUS) predmetne spise spojio, pri čemu je riješeno kako će spojeni jedinstveni spis nadalje voditi pod poslovnim brojem Us I-1937/2024.

4. U tužbi tužitelj pod 1. pobija osporeno rješenje tuženika, kao i građevinsku dozvolu, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Iznosi navode iz obrazloženja osporenog rješenja te u bitnom ističe kako je pregledom tehničke dokumentacije vidljivo kako investitor prikazuje zapadnu, ali ne i istočnu stranu fasade planiranog objekta, a što da predstavlja bitni nedostatak zbog kojeg građevinska dozvola nije niti mogla biti izdana, budući da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 7. i 33. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina ("Narodne novine", broj 118/19 i dr.).

Tužitelj dalje analizira dostavljenu suglasnost KH, navodeći kako se ista odnosi na ''prizemlje i kat i produžetak u smjeru sjever-jug'', dok se pobijana građevinska dozvola izdaje za katnost prizemlja i dva kata, te nastavno ističe kako u spisu ne prileži suglasnost EH, suvlasnice kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], slijedom čega se o sadržaju iste ne može očitovati. Nadalje, ističe kako je ključno za rješavanje ove upravne stvari činjenica da ne postoji mogućnost priključenja građevne čestice, i to čest. zem. [katastarska čestica] K.

O. [katastarska općina] na prometnu površinu, a što da je preduvjet za ishođenje građevinske dozvole. S tim u vezi pojašnjava kako je nesporno da su on i investitorica, ovdje zainteresirana osoba, suvlasnici za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a preko koje se sukladno pobijanoj građevinskoj dozvoli namjerava ostvariti priključenje građevne čestice na prometnu površinu, kao i da je predmetna čestica u zemljišnoj knjizi prema načinu upotrebe označena kao pašnjak. Opisuje kako je riječ o ledini, obrasloj travom, koja nije privedena namjeni kolnog pristupa, pa ni pješačkog, a ponajmanje da je riječ o javnoj površini.

Citira odredbu Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/2019) kojom je pojašnjeno značenje prometne površine, te navodi kako je nesporno da na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nije osnovano nikakvo pravo služnosti, međutim, da tuženik u obrazloženju osporenog rješenja navedenu nekretninu, koja je u suvlasništvu privatnih osoba, proglašava površinom javne namjene. Također, i tumačenje prvostupanjskog tijela kako bi predmetna građevna čestica imala osiguran prilaz preko navedene nekretnine, s obzirom da je među suvlasnicima ugovoreno da ne isključuju ili ograničavaju pravo na suposjed, sukladno njihovom međusobnom sporazumu, smatra apsurdnim tumačenjem Kupoprodajnog ugovora od 27. veljače 2008., ovjerenog pred javnim bilježnikom Domagojem Matejčićem iz Splita pod brojem OV- 2518/08 od 27. veljače 2008., te pojašnjava kako su u članku 4. tog ugovora samo prepisane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje ZV).

Prema tom tumačenju, kako bi svaki suvlasnik na nekretnini mogao istu koristiti za pristup drugoj nekretnini na kojoj namjerava graditi, bez izričite suglasnosti ostalih suvlasnika, međutim, u konkretnom slučaju čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] da prema namjeni upisanoj u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu, nije put, a niti je to u naravi kako oblikom, tako i površinom. Postavlja pitanje je li on, kao suvlasnik predmetne nekretnine, dužan trpjeti da preko te čestice, koja nije put, prolazi ne samo investitor, već i treće osobe.

Mišljenja je kako se na takav način ograničava njegovo vlasništvo, te ističe kako je već u žalbi ukazao kako su mu izdavanjem predmetne građevinske dozvole, povrijeđena ustavom zajamčena prava na pravično suđenje i na zaštitu prava vlasništva. Ističe kako on ne priječi zainteresiranoj osobi suposjed nekretnine u njihovom suvlasništvu i suposjedu, međutim, smatra kako ima svako ima pravo braniti da se predmetna nekretnina koristi protivno utvrđenoj namjeni, te da se na njoj izvršavaju bilo kakvi zahvati koji bi njezinu kulturu i način uporabe mijenjali bez njegove suglasnosti, kao suvlasnika.

U navedenom kupoprodajnom ugovoru kako je utvrđeno da se neće isključivati ili ograničavati pravo na suposjed nekretnine, međutim, da nije ugovoreno da investitorica ima pravo privesti nekretninu svrsi kolnog pristupa, te je eventualno asfaltirati ili utvrditi makadamskim putem bez njegove suglasnosti. Slijedom iznijetog, ustraje u navodima kako građevina za koju se izdaje građevinska dozvola nema mogućnost priključenja na prometnu površinu, dok on, kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], preko te čestice ne daje suglasnost za priključenje čest. zem. [katastarska čestica] K.

O. [katastarska općina] na javnoprometnu površinu. Upućuje na odredbe ZV-a, kojima su propisani poslovi redovne, odnosno izvanredne uprave, te ističe kako promjena namjene, a o čemu je riječ u konkretnom slučaju, iziskuje potrebnu suglasnost svih suvlasnika. Predlaže uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika radi identifikacije u prostoru čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao i stalnih sudskih vještaka za arhitekturu i graditeljstvo, radi utvrđenja jesu li ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole u ovom predmetu, kao i da se očituju ima li čest. zem. [katastarska čestica], K.

O. [katastarska općina] bilo koje svojstvo koje bi je podvelo pod opis površine javne namjene u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 33. Zakona o prostornom uređenju. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i predmetnu građevinsku dozvolu. Ujedno, potražuje troškove upravnog spora.

5. Podneskom od 16. kolovoza 2024. tužitelj je predložio da tužba u smislu odredbe članka 42. ZUS-a ima odgodni učinak, odnosno da se odgodi izvršenje predmetne građevinske dozvole, jer da će mu izvršenjem iste nastati šteta koja bi se teško mogla popraviti.

6. Tužitelj pod 2. u tužbi u bitnom prigovara utvrđenju tuženika kako je u konkretnom slučaju investitorica, ovdje zainteresirana osoba, dokazala iznimku iz članka 71. stavak 3. Prostornog plana uređenja Grada Kaštela (pravilno Generalnog urbanističkog plana Grada Kaštela). Pri tome ističe kako je tuženik u obrazloženju osporenog rješenja, naveo drugu argumentaciju od one iznijete u obrazloženju građevinske dozvole, a u obrazloženju rješenja da su prepisani dijelovi glavnog projekta, ne obazirući se na obrazloženje građevinske dozvole, te navode tužitelja pod 2. i tužitelja pod 1. (otac tužitelja pod 2).

Mišljenja je da ako bi se slijedilo pogrešnu logiku projektanta tj. investitora pozivom na opća načela norme Eurokod 8, da bi se uvijek moglo stručno opravdati da će objekt čiji su nadograđeni dijelovi uvučeni sukladno PPU Grada Kaštela (pravilno GUP-a) biti manje konstrukcijski povoljan od objekta koji se prilikom nadogradnje uopće ne uvlači, u kojem slučaju bi iznimka postala pravilo. Navedenom logikom kako bi svaki nadograđeni objekt mogao odstupiti od propisane minimalne udaljenosti nadogradnje od granice građevne čestice pozivom na načela norme Eurokod 8, čime bi se praktički u cijelosti derogirale odredbe PPU Grada Kaštela (pravilno GUP-a Grada Kaštela).

Dalje pojašnjava kako niti projektant ne primjenjuje kriterije iz norme Eurokod 8, a što kako je vidljivo iz nepravilnog tlocrta prizemlja, pri čemu pojašnjava kako investitor s jedne strane navodi da uvlačenje etaža nije dobro rješenje s obzirom da se radi o prizemnici građenoj prije 1965. godine s nearmiranim betonskim zidovima, dok s druge strane bez ikakvog straha uklanja 25% starog temelja da bi imali ”natkriveni ulaz” u prizemlju, te se naslanja na još neprovjereni stari temelj i ne označava ”pojačanje” istoga tj. podebljavanje prizemlja nekim betonskim prstenom u toj zoni (ukazuje na presjek 3-3 arh. projekt), a što sve kako upućuje kako se unaprijed planira gradnja posve novog objekta na novim temeljima dakle novogradnja, a ne rekonstrukcija.

Nadalje, neprimjenjivanje kriterija iz norme Eurokod 8 kako proizlazi i iz nepravilne katnosti koja pojačava statičko opterećenje (P+2K). Ističe kako veći troškovi konstrukcije ne znače i stručnu opravdanost te opravdanje da se ide na uštrb pozitivnih prostorno-planskih odrednica. Projektant kako ne navodi da je nemoguće projektirati konstrukciju sukladno PPU Grada Kaštela (pravilno GUP-a Grada Kaštela), u kojem slučaju kako bi se jedino moglo govoriti o stručnoj opravdanosti, već paušalno navodi kako bi isto više koštalo, dakle, opravdava jeftinije rješenje.

Nadalje, ističe kako je građevinska dozvola izdana na nezakonit način korištenjem kao opravdanja dijela balkona obiteljske kuće tužitelja pod 2., izgrađene na susjednoj sjevernoj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Pojašnjava kako je ta građevina izgrađena davno prije 1968., te se nalazi u cijelosti sjeverno od čestice investitorice, uključujući betoniranu okućnicu koja predstavlja južni rub građevine i balkon iznad nje koji pripada stanu na l. katu zgrade na čestici 6769 K. O. [katastarska općina], a što kako je lako utvrditi uvidom u javno dostupni zemljišnoknjižni izvadak.

Napominje kako se radi o međi između dviju susjednih čestica (k. č. [katastarska čestica]) od kojih nijedna nije čestica na kojoj se gradi (k. č. [katastarska čestica]), tako da te međe nisu bile predmet geodetskog postupka uređenja međa u svrhu ishođenja građevinske dozvole. Iz izvješća o međama i Skice izmjere ovlaštenog inženjera geodezije ZH kako proizlazi da se u konkretnom slučaju radilo o razgraničenju međe između k. č. [katastarska čestica] u točkama 3, 4 i 77, koje predstavljaju južni rub građevine 6769, te je jasno kako se cijela građevina (uključujući balkon) nalazi sjeverno te se istoj investitorica ne približava sa svojom nadogradnjom.

Navedeno razgraničenje na sjeveru kako na niti jedan način ne utječe na razgraničenje na istoku (gdje se planira nadogradnja nekretnine investitorice suprotno propisima GUP-a o minimalnoj udaljenosti od međe). Nadalje, ističe kako unatoč shvaćanju upravnih tijela kako vođenje postupka uređenja međa nema utjecaja na izdavanje građevinske dozvole, je mišljenja kako predmetnu građevinsku dozvolu nije bilo moguće izdati, jer u tom slučaju da proizlazi kako je predmetni balkon podijeljen nevidljivom međom na dva dijela (zapadni i istočni).

Međutim, nedostajuća suglasnost ĐH na istoku kako ne može biti zamijenjena postojanjem balkona, položenog sjeverno od k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji kako je irelevantan, jer se nalazi sjeverno od čestice zainteresirane osobe te se nadogradnja istom ne približava. Nadalje, ističe kako obuhvat građevinskog zahvata, osim kat. čest. [katastarska čestica], obuhvaća i kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a na kojoj je zainteresirana osoba samo suvlasnik za ½ dijela, gdje je predviđena izgradnja kolnog prilaza.

Zaključno, ističe kako je građevinska dozvola izdana suprotno odredbi članka 10. GUP-a Grada Kaštela, kojom kako je propisano da osnovne dimenzije građevine moraju biti usklađene s prevladavajućom tipologijom kvalitetnije izgradnje u zoni ili susjedstvu, te s tim u vezi ističe kako u neposrednom susjedstvu ne postoji niti jedna građevina katnosti prizemlje plus dva kata, dok joj nije poznato što upravno tijelo podrazumijeva u građevinskoj dozvoli pod pojmom "šira slika područja". Također, tuženik da prihvaća paušalne navode i obrazloženje prvostupanjskog tijela kako se u pripadnom dijelu naselja nalaze objekti katnosti P+2K, međutim, time da ne iznosi dostatne i relevantne razloge na temelju kojih je donio takav zaključak, dok navod kako jedini tip gradnje u neposrednom susjedstvu tj. u zoni [adresa], na području uz more, je prizemlje ili prizemlje i kat, te da ne postoje objekti katnosti P+2K, ničim nije doveden u pitanje.

Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika i predmetnu građevinsku dozvolu.

7. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

8. Pozvana u smislu odredbe članka 20. stavak 3. ZUS-a da sudjeluje kao zainteresirana osoba u sporu, te se očituje na tužbene navode tužitelja, KHL TH u odgovoru na tužbu u odnosu na tužbene navode tužitelja pod 1. ističe kako je projektna dokumentacija, na temelju koje je izdana građevinska dozvola, potvrđena osporenim rješenjem u skladu sa pozitivnim propisima u pogledu sadržaja, dok je sadržaj danih suglasnosti KH i EH vidljiv iz isprava koje prilože spisu tuženika. Nadalje, a u pogledu prigovora da ne postoji mogućnost priključenja građevne čestice k.

č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na prometu površinu, ističe kako je nesporno da je ona suvlasnica kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te ima sukladno Ustavu Republike Hrvatske i odredbama ZV-a propisane vlasničke ovlasti glede cijele stvari, odnosno cijele nekretnine. Stoga da je pogrešno tvrditi da nema pravo prolaza preko te čestice ili da bi pravo služnosti prolaza (kao ograničeno stvarno pravo na nekretnini) davalo šire ovlasti od onih koje daje (su)vlasništvo. Poziva se na odredbu članka 38.

ZV-a, te ističe kako je s obzirom da je među suvlasnicima ugovoreno da ne isključuju ili ograničavaju pravo na suposjed, jasno da ona ima pravo na suposjed cijele nekretnine te ovlast koristiti cijelu nekretninu za pristup do kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Pojašnjava značenje pojma prometne površine prema Zakonu o prostornom uređenju, te ističe kako s obzirom da je ona suvlasnica kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], navedena čestica se ima smatrati prometnom površinom za svrhe upravnog postupka koji je prethodio ovom upravnom sporu, što kako je tuženik ispravno zaključio u obrazloženju osporenog rješenja.

Smatra kako je apsurdno tvrditi da se time mijenja namjena predmetne čestice, osobito stoga što se u korektnom slučaju radi o rekonstrukciji legalne građevine, kojoj zainteresirana osoba i sada pristupa preko tog zemljišta, a tužitelj pod 1. to mora trpjeti jer vlasništvo i obvezuje, dok ona prema pozitivnim propisima ne treba suglasnost drugog suvlasnika da bi prolazila preko čestice koje je suvlasnica. Napominje, kako prema ustaljenoj praksi upravnih sudova, stranačka ovlaštenja vlasnika susjedne nekretnine u postupku izdavanja građevinske dozvole ne podrazumijevaju pravo veta na izdavanje dozvole koje bi obvezivalo nadležno tijelo, već to znači pravo sudjelovanja u postupku u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 10/21, dalje ZUP), a što je tužitelju pod 1. i omogućeno.

Također, ističe kako se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće građevine za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola na postojećoj građevnoj čestici kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja već ima pristup prometnoj površini pa je promašeno i neosnovano tvrditi suprotno. Zaključno, ističe kako nisu ispunjene pretpostavke iz članka 42. stavak 2. ZUS-a za odgodni učinak tužbe.

U odnosu na tužbene navode tužitelja pod 2. zainteresirana osoba u bitnom ističe kako je tužitelj pod 2. u postupku izdavanja građevinske dozvole sudjelovao kao suvlasnik kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], slijedom čega nema pravni interes isticati udaljenost od istočne međe, kada na toj nekretnini nema nikakvih prava, dok njegovo anticipirano nasljedstvo iza tužitelja pod 1. nema utjecaja na predmet ovog upravnog spora. Smatra kako je tumačenje tužitelja pod 2. o značaju i domašaju norme Eurokod 8 potpuno irelevantno u ovoj upravnoj stvari, kao i da su s obzirom na značenje pojma rekonstrukcije propisanog zakonom, potpuno promašene tvrdnje da se u konkretnom slučaju planira novogradnja, a ne rekonstrukcija.

Nadalje, ističe kako tužitelj pod 2. neosnovano tumači obrazloženje građevinske dozvole, u dijelu u kojem je prihvaćeno da je na susjednoj čestici kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] izgrađena građevina (balkon tužitelja pod 2.) i na istoj udaljenosti od zajedničke međe, pri čemu ističe kako je nakon donošenja osporenog rješenja tuženika, tužitelj pod 2. izgubio i interes za pokrenutim izvanparničnim postupkom radi uređenja međe pred Općinskim sudom u Splitu, koji je pravomoćno okončan presumiranim povlačenjem prijedloga.

Međutim, upravo postojanjem balkona na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], zbog čega je ta čestica izgrađena na istoj udaljenosti od međe, da su zadovoljeni uvjeti propisani odredbom članka 71. stavak 3. PPUG Kaštela (pravilno GUP-a Grada Kaštela), pa nije potrebna suglasnost međašnika s istoka. U pogledu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ističe kako se predmetnom građevinskom dozvolom ne planira nikakav zahvat na toj nekretnini. Također, da tužitelj pod 2. pogrešno tumači prostornoplansku dokumentaciju u dijelu u kojem navodi neusklađenost osnovnih dimenzija s prevladavajućom tipologijom kvalitetnije izgradnje u zoni i susjedstvu, budući da je nesporno kako se radi o zoni mješovite namjene (M1), a planirana je nadogradnja do dopuštene maksimalne katnosti (Pr+2K), sukladno odredbi članka 11. stavak 7.

PPUG-a Kaštela. Zaključno ističe kako je prema obrazloženju III. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Kaštela, za odredbu članka 71. izmjena potaknuta velikim brojem ozakonjenih građevina koje su građene protivno planskim odredbama, a kojima se želi omogućiti rekonstrukcija, iz čega je razvidno da je cilj izmjena GUP-a bio olakšati rekonstrukcije. Stoga, te kako se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće građevine, čiji položaj je razvidan na katastarskom planu u pogledu udaljenosti od međa susjednih čestica, odnosno već postojeće stanje ne ispunjava uvjet udaljenosti od međe, mišljenja je kako bi formalističko tumačenje mjerodavnih odredbi GUP-a imalo za posljedicu onemogućavanje rekonstrukcije, a što bi bilo protivno proklamiranom cilju zbog kojeg su i propisana odstupanja kako bi se omogućile rekonstrukcije legalnih građevina.

Pritom u konkretnom slučaju da je ispunjen i uvjet stručnog opravdanja, kako to zaključuje tuženik, ali i uvjet da je građevina na susjednoj kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izgrađena na istoj udaljenosti od međe, pa su navodi tužitelja promašeni i neosnovani. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. i pod 2., te obvezati tužitelje na naknadu troškova upravnog spora.

9. Podneskom od 17. travnja 2025. tužitelj pod 1. je osporio navode zainteresirane osobe iz odgovora na tužbu u cijelosti, u bitnom ponavljajući tužbene navode. Pa tako ističe kako zainteresirana osoba u konkretnom slučaju stječe pravo da kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koristi u cijelosti kao pristupni put. Međutim, da bi se predmetna nekretnina koristila kao pristupni put, ista kako mora imati konfiguraciju i karakteristike pristupnog puta, a što navedena nekretnina nema, niti može imati jer tužitelj ne dozvoljava da se bez njegove suglasnosti nekretnina u njegovom suvlasništvu pretvara u pristupni put.

Nadalje, ističe kako se u glavnom projektu, navodi kako se kolni i pješački pristup građevnoj čestici ostvaruje sa južne strane na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i baš preko kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Također, u Mapi 2 "Projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti prometnih površina" da stoji kako u obuhvat projekta ulazi izgradnja - 25 m2 parkirališne površine i - 30 m2 kolnog prilaza, pa da je jasno kako se na nekretnini u suvlasništvu tužitelja pod 1., a za što zainteresirana osoba nema njegovu suglasnost, namjeravaju izvoditi radovi koji će u potpunosti promijeniti dosadašnju namjenu citirane nekretnine, a što čini posao izvanredne uprave, kako je to propisano odredbama ZV-a.

Održavanjem na snazi građevinske dozvole kako bi značilo da se zainteresiranoj osobi izdaje građevinska dozvola bez da ima pristupni put preko kojeg bi dolazila na svoju nekretninu na kojoj bi se i gradnja vršila. Nadalje, navodi kako svojstvo suvlasništva na nekretnini koja je označena kao pašnjak, nije dovoljno svojstvo da bi se nekretnina smatrala prometnom površinom kao preduvjetom za izdavanje građevinske dozvole, dok tumačenje odredbe Kupoprodajnog ugovora kao nekakve suglasnosti, odnosno obveze da tužitelj zainteresiranu osobu neće ograničavati u suposjedu nekretnine, dovodi do zaključka kako je suglasnost tužitelja kao suvlasnika 1/2 dijela pristupne nekretnine itekako nužna za izdavanje građevinske dozvole.

Napominje kako zainteresirana osoba ne zahtijeva pravo prolaza preko kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a što da on ne brani, već privođenje predmetne nekretnine u svrhu kolnog prilaza, između ostalog, a što da on, kao suvlasnik za ½ dijela, ne dozvoljava. Nadalje, ističe kako tuženik u odgovoru na tužbu nije učinio spornim kako je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] podveo pod članak 3. stavak 1. točka 33. Zakona o prostornom uređenju, koja predmetnu nekretninu podvodi pod pojam površine javne namjene, a što kako navedena nekretnina zasigurno nije.

Zaključno, navodi kako zainteresirana osoba niti prolazi, niti koristi kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u svrhu pristupa njezinoj nekretninu, na koju okolnost prilaže fotografije iz kojih nesporno proizlazi kako je predmetna nekretnina zarasla u poljoprivrednoj kulturi, te se ne koristi kao pristupni put. Zainteresirana osoba da faktički do svoje nekretnine pristupa preko čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], put, površine 78 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Međutim, ta nekretnina da svojim oblikom u širini ima tek nešto preko 2 metra te kao takva nije podobna da temeljem nje investitorica ishodi građevinsku dozvolu, a ujedno preko iste, uslijed nedovoljne širine, nije moguće niti proći teškom mehanizacijom koja će biti potrebna za gradnju nekretnina koja su predmet građevinskih dozvola.

Zainteresirana osoba kako pokušava ostvariti građevinsku dozvolu prikazivanjem čest. zem. [katastarska čestica] kao prometne površine, te posljedično tome i preko navedene nekretnine i izvoditi teške radove, kao i naknadno preko iste i prolaziti. Međutim, iz priloženih fotografija da proizlazi kako navodi tužiteljice ne odgovaraju činjeničnom stanju, budući da se na predmetnoj nekretnini nalazi živica od cca 1,50 m. Na navedene okolnosti predlaže izvesti dokaz njegovim saslušanjem, te saslušanjem zainteresirane osobe.

10. Podneskom od 27. svibnja 2025. tužitelj je opetovano iznio razloge zbog čega planirana gradnja nema mogućnost priključenja na prometnu površinu, te se ujedno pozvao na shvaćanje Upravnog suda u Rijeci izraženo u odluci pod poslovnim brojem UsI-512/2019-22 od 3. ožujka 2019.

11. U sporu je održana rasprava 30. travnja 2025. i 17. lipnja 2025., kada je i zaključena, čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik i tužitelj pod 2., pa je rasprava održana bez njihove prisutnosti, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja pod 1. ustrajao na provođenju uviđaja na licu mjesta, a radi utvrđenja kako zainteresirana osoba nema mogućnost priključenja na prometnu površinu, kojem prijedlogu se usprotivila opunomoćenica zainteresirane osobe, navodeći kako nije sporno da je zainteresirana osoba suvlasnica predmete čestice, kao i da se radi o aktu za građenje na postojećoj građevnoj čestici, dok sudska praksa na koju se pozvao tužitelj pod 1. nije primjenjiva u konkretnom slučaju.

12. Punomoćnik tužitelja pod 1. je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, sastava podneska od 16. kolovoza 2025. (kojim je zatražio donošenje odgodnog učinka tužbe), 17. travnja 2025. i 27. svibnja 2025., te zastupanja na raspravi od 30. travnja 2025. i 17. lipnja 2025., svaka radnja po 500 bodova, ukupno 3000 bodova (1 bod=2,00 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, te zatezne kamate.

13. Opunomoćenica zainteresirane osobe je popisala trošak na ime sastava dva podneska od 23. rujna 2024., sastava odgovora na tužbu, te zastupanja na raspravi od odgovora na tužbu, te zastupanja na raspravi od 30. travnja 2025. i 17. lipnja 2025., svaka radnja po 500 bodova, odnosno ukupno 2500 bodova (1 bod=2,00 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

14. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

15. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

16. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za izdavanje predmetne građevinske dozvole.

17. Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine

18. Odredbom članka 108. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. Prema stavku 2. zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku, 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata, 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima, 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.

19. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. Stavkom 2. alineja 1. navedene zakonske odredbe propisano je kao se stavak 1. točka 7. toga članka ne odnose na izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju postojeće građevine. Prema stavku 3. navedene zakonske odredbe tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste. Stavkom 4. navedene zakonske odredbe propisano je kako se stavak 3. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnose na rekonstrukciju postojeće zgrade.

20. Iz spisa upravnog postupka proizlazi kako je građevinska dozvola za građenje: građevine stambene namjene, 2. b skupine, obiteljska zgrada sa jednom stambenom jedinicom, visina, prizemlje i dva kata; građevine stambene namjene (pomoćna), pomoćna zgrada uz zgradu stambene namjene, visine prizemlje; te za građevine stambene namjene (pomoćna), 2. b skupine, vanjski nenatkriveni bazen na postojećoj građevnoj čestici 6765, K. O. [katastarska općina], izdana na zahtjev zainteresirane osobe od 20. rujna 2022., a nakon što je: strankama u postupku omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta radi izjašnjenja; utvrđeno kako je zainteresirana osoba kao investitor dokazala pravni interes za izdavanje građevinske dozvole; utvrđeno kako je u spis dostavljena sva zakonom propisana dokumentacija, kao i da su izdane sve potvrde glavnog projekta; utvrđeno kako je glavni projekt, zajedničke oznake PIN22-SOI, koji je sastavni dio te građevinske dozvole, za koji je glavni projektant GH, mag.ing.aedif., broj ovlaštenja G 6189, te sadržava 4 mape, u skladu s odredbama prostorno planske dokumentacije, u konkretnom slučaju: Prostornog plana uređenja Grada Kaštela (Službeni glasnik Grada Kaštela, broj 2/06, 2/09, 2/12, 14/19, 16/19 (ispravak), 17/19 (pročišćeni tekst), dalje PPUG Kaštela) i Generalnog urbanističkog plana Grada Kaštela (Službeni glasnik Grada Kaštela, broj 2/06, 2/09, 2/12, 14/19 i 17/19 (pročišćeni tekst), dalje GUP Grada Kaštela), odnosno kako je ista u pogledu lokacijskih uvjeta u skladu s odredbom članka 71. odredbi za provođenje GUP-a Grada Kaštela, koji određuje uvjete rekonstrukcije građevina u građevinskom području naselja, te s člancima 37. stavak 4. i 37. stavak 5. GUP-a Grada Kaštela glede pomoćnih građevina; kako je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, kako je isti propisno označen, te je izrađen na način da se onemogućava promjena njegovog sadržaja odnosno zamjena njegovih dijelova; kako ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja.

21. Tužitelj pod 1. prvenstveno prigovara kako predmetna građevna čestica nema mogućnost priključenja na prometnu površinu, budući da je kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], preko koje je glavnim projektom planiran kolni i pješački pristup prometnoj površini, u njegovom suvlasništvu za ½ dijela, dok on nije izdao zainteresiranoj osobi suglasnost za takvo korištenje te nekretnine. Ustraje u navodima kako se preko kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nikada nije prolazilo, kako je navedeno zemljište u katastru upisano kulture pašnjak, a u naravi kako se radi o površni zasađenoj biljkama, pa se planiranim zahvatom mijenja namjena kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to bez njegove suglasnosti, kao suvlasnika za ½ dijela, a što kako je protivno odredbama ZV-a.

22. Iz tehničkog dijela Glavnog arhitektonskog projekta, Mapa 1, i baš Opisa priključenja na prometnu površinu, proizlazi kako se kolni i pješački pristup građevnoj čestici ostvaruje sa južne strane na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] preko kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], uz suglasnost suvlasnika navedene čestice, ovdje tužitelja pod 1., temeljem kupoprodajnog ugovora, koji kako je u prilogu projekta. Promet u mirovanju kako je osiguran smještajem vozila u okviru građevne čestice, na kojoj kako su ostvarena dva parkirna mjesta na otvorenom.

23. Nadalje, Iz glavnog projekta - Građevinski projekt, Mapa 2, i baš poglavlja 2.7 Proračun prometnih površina (list 130) utvrđeno je kako je predmet tog projekta izgradnja parkirališta (na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]) i kolnog prilaza (na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]) na javnoprometnu površinu, konkretno [adresa] u [adresa] (kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), koja kako je nerazvrstana makadamska cesta, širine 4,5 m, bez nogostupa. Priključak kako se u horizontalnom i vertikalnom smislu uklapa preko postojećeg makadamskog pristupa na isto tako makadamsku prometnicu. Planiranim zahvatom kako će se osigurati kvalitetan priključak parkirališne površine na javnu prometnicu, kao i zbrinjavanje dijela vozila u stanju mirovanja. Iz opisa planiranog zahvata kako u obuhvat projekta ulazi izgradnja cca 25m2 parkirališne površine i cca 30 m2 kolnog prilaza. Ujedno se pojašnjava kako je ulaz s javne prometnice planiran direktno preko kolnog prilaza na predviđena parking mjesta.

24. Pregledom priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i baš Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], proizlazi kako je ista upisana kao pašnjak, u površini od 31 m2.

25. Pregledom Kupoprodajnog ugovora utvrđeno je kako je isti sklopljen između NH kao prodavatelja, te tužitelja pod 1. i zainteresirane osobe kao kupaca, te je ovjeren u potpisu prodavatelja pred Javnim bilježnikom u Splitu, Domagojem Matejčićem pod brojem: OV-2518/08 "U Splitu, 27.2.2008." Prema članku 2. tog Ugovora predmet ugovora je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 1088 K. O. [katastarska općina], oranica površine 181 m2 (u spisu ne prileže identifikacija kako je dio te kat.čest. danas kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u površini od 31 m2). U članku 4. tog Ugovora se navodi kako su oba kupca međusobno složna da će suposjed izvršavati zajednički i jednakopravno, kao u katastru upisani suposjednici, svaki za 1/2, (jednu polovinu), što je sukladno i suvlasničkim omjerima, te da su podjednako ovlašteni koristiti se u cijelosti nekretninom iz članka 2. tog ugovora na način da ne isključuju ili ograničavaju jedan drugog u vršenju prava na suposjed.

26. Odredbom članka 3. točka 33. Zakona o prostornom uređenju prometna površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice.

27. Prema odredbi 38. stavak 1. ZV-a nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

28. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja ističe kako se projektnom dokumentacijom ne planira niti jedan zahvat u prostoru na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], već se preko nje planira ostvariti kolni i pješački pristup predmetnoj građevnoj čestici 6765, K. O. [katastarska općina]. Nadalje navodi kako s obzirom da je zainteresirana osoba suvlasnica predmetne nekretnine, ista se ima smatrati prometnem površinom u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 33. Zakona o prostornom uređenju.

29. Međutim, za odgovor na pitanje smatra li se neka površina prometnom površinom nije od utjecaja samo vlasništvo nad istom, već je u prvom redu odlučno radi li se o prometnoj površini u naravi (faktično), a koje utvrđenje je u konkretnom slučaju izostalo u odnosu na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], slijedom čega, sud za sada ne može otkloniti iznijete prigovore tužitelja pod 1. u pogledu nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja glede priključenja predmetne građevne čestice na prometnu površinu. Pri tome iz stanja predmeta nije moguće utvrditi na koji način je zainteresirana osoba pristupala do sada na predmetnu građevinsku česticu. Nadalje, te imajući u vidu iznijete nepravilnosti tijekom upravnog postupka, rezultat kojih je nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, sud je pozivom na odredbu članka 49. ZUS-a odbio povoditi u tužbi, kao i tijekom spora, predložene dokaze.

30. Tužitelj pod 2. u bitnom prigovara primjeni odredbi članka 71. GUP-a Grada Kaštela, osporavajući da se u konkretnom slučaju radi o iznimka propisanima u stavku 3. te podzakonske odredbe.

31. Naime, odredbom članka 71. GUP-a Grada Kaštela propisani su uvjeti za rekonstrukciju građevina u građevinskom području naselja, pri čemu u skladu sa stavkom 1. te podzakonske odredbe uvjeti za rekonstrukciju građevina iz tog članka se odnose na građevine izgrađene do stupanja na snagu III. Izmjena i dopuna GUP-a na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i sve druge građevine koje su prema zakonu s njima izjednačene. Za rekonstrukciju građevina koje će se graditi nakon stupanja na snagu III. izmjena i dopuna primjenjuju se odredbe za novu izgradnju. Dopušta se rekonstrukcija svih postojećih građevina u postojećim gabaritima (osim ukoliko građevina ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi ili ugrožava okoliš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti a rekonstrukcijom se ovi utjecaji ne otklanjaju ili ukoliko za dotičnu lokaciju nije donesen detaljniji plan) ili do maksimalnog intenziteta izgradnje dopuštenog ovim Planom. Maksimalni intenzitet izgradnje dopušten ovim Planom dobije se umnoškom nadzemnog kig-a i maksimalne nadzemne katnosti koji su propisani odnosno mogući prema ovom planu za dotičnu zonu odnosno lokaciju.

Stavkom 3. navedene podzakonske odredbe rekonstruirati se mogu i građevine smještene na građevnim česticama manjim od propisanih, veće izgrađenosti od propisane te građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od granice građevne čestice i od regulacijskog pravca. Ostale propisane uvjete uređenja je potrebno poštivati ukoliko su oni primjenjivi u odnosu na postojeću legalnu izgrađenost. Postojeća građevina može se dograđivati do maksimalnog kig-a (uz poštivanje udaljenosti od granica čestice propisanih za novu izgradnju) i nadograđivati do maksimalne katnosti dopuštene za pojedinu namjenu. Rekonstrukcijom nadograđeni dijelovi građevine moraju biti na propisanim udaljenostima od granica građevne čestice osim u slučaju kada to nije stručno opravdano ili kada je građevina na susjednoj čestici izgrađena na istoj udaljenosti odnosno kada postoji suglasnost susjeda. Kod izračuna maksimalnog intenziteta izgradnje za čestice čija je površina manja od propisane ovim Planom, propisuje se nadzemni kig = 0,35.

32. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja pogrešno ističe kako bi se radilo od odredbi PPUG Kaštela, dok se radi o odredbi GUP-a Grada Kaštela, te se nadalje, a u pogledu udaljenosti postojeće građevine koja se namjerava rekonstruirati od istočne međe, poziva na stručnu opravdanost, navedenu u glavnom projektu, Glavni arhitektonski projekt, Mapa 1 (točka 1.1.9.4), te odbija prigovore tužitelja pod 2. kao neosnovane u tom pravcu. Međutim, iz obrazloženja građevinske dozvole proizlazi kako prvostupanjsko tijelo nije prihvatilo u projektu iznijetu stručnu opravdanost, navodeći kako iz argumenta nije vidljivo, zašto bi primjerice objekt, koji bi bio udaljen propisanim udaljenostima, bio stručno neopravdan, o čemu je i zatraženo dodatno očitovanje, da bi se u nastavku postupka, temeljem Izjave projektanata, dostavljene uz podnesak zainteresirane osobe od 28. ožujka 2023., pozvao na drugi uvjet iz članka 71. stavak 3. GUP-a Grada Kaštela. Naime, prvostupanjsko tijelo ističe kako je istočna kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] izgrađena, a s obzirom da je za sjevernu zgradu ishođeno rješenje o izvedenom stanju (koje ne prileži spisu predmeta), kojim je obuhvaćen i balkon koji se nalazi na sjevernom dijelu susjedne istočne čestice na kojoj se traži dozvola, a sve sukladno Tužitelj pod 2. je takvo utvrđenje prvostupanjskog tijela pobijao žalbom, međutim, o tom žalbenom navodu je izostala ocjena tuženika u osporenom rješenju. Pri tome je za istaći kako iz projektne dokumentacije proizlazi kako bi s obzirom da se radi o postojećem prizemlju s nearmiranim betonskim zidovima, uvlačenje novih etaža sa istočne strane rezultiralo konstrukcijski nepovoljnijom i za investitora skupljom novom konstrukcijom.

33. Zaključno, sud primjećuje kako se predmetnom građevinskom dozvolom zainteresiranoj osobi dozvoljava, između ostalog, i gradnja građevine stambene namjene, 2. b skupine, obiteljska zgrada sa jednom stambenom jedinicom, visina prizemlje i dva kata, dok je zahtjevom zainteresirane osobe, kao i u dostavljenoj projektnoj dokumentaciji, zatražena građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće stambene zgrade, za koju je u spisu predmeta priložena uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine izdana od Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odjek za provedbu dokumenta prostornog uređenja i gradnju, KLASA: UP/I-361-05/22- 30/000027, URBROJ: 2181-4-07-01/11-22-0005 od 22. travnja 2022., pa postoji neusklađenost između izreke građevinske dozvole kako sa zahtjevom tužiteljice, tako i s priloženom projektnom dokumentacijom. Također, iz projektne dokumentacije i baš Građevinskog projekta, Mapa 2, proizlazi kako se postojeća stambena zgrada dijelom uklanja, kako je prije izvođenja radova konstrukcije potrebno skinuti žbuku sa zidova koji se zadržavaju, te utvrditi njihovo stvarno stanje, te ukoliko se ispostavi da su u lošem stanju te utvrdi veliko odstupanje od pretpostavljenog kako je potrebno kontaktirati projektanta konstrukcije, kako bi se dalo rješenje sanacije.

34. Slijedom sveg navedenog, osporeno rješenje tuženika ne može se ocijeniti zakonitim. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a, te odlučujući u skladu s odredbom članka 47. ZUS-a u granicama tužbenog zahtjeva, poništio osporeno rješenje tuženika i predmet vratio tuženiku na ponovni postupak. Stoga je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

35. Točka II. izreke presude temelji se na članku 119. stavak 4. i članku 151. stavak 2. ZUS-a. U ponovnom postupku tuženik će ponovo odlučiti o žalbama tužitelja, pri tome uvažavajući iznijete primjedbe ovog suda. Pri tome se tuženik upućuje i na ovlasti iz članka 115. stavak 3. ZUP-a.

36. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom. Prema stavku 4. te zakonske odredbe troškovi spora obuhvaćaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ne podmiri u ostavljenom roku. O zateznim kamatama na iznos troškova spora sud odlučuje na zahtjev stranke.

37. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

38. Kako je tuženik izgubio spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27. i 54. Tarife, tužitelju pod 1. je priznat kao opravdan zatraženi trošak na ime sastava tužbe od 500 bodova, te trošak zastupanja na raspravi od 30. travnja 2025. i 17. lipnja 2025. od po 500 bodova, ukupno 1500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 3.000,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% daje iznos od 3.750,00 eura zajedno sa zateznom kamatom u skladu s odredbom članka 144. stavak 4. ZUS-a. Tužitelju pod 1. nije priznat zatraženi trošak za sastav podneska od 16. kolovoza 2024. od 500 bodova, s obzirom da se radi o zahtjevu kojeg je tužitelj mogao istaknuti u tužbi, zatim trošak za sastav podneska od 17. travnja 2025. i 27. svibnja 2025. od po 500 bodova, budući da se radi o ponavljanju tužbenih navoda, koje je pak tužitelj pod 1. mogao iznijeti na raspravi pred ovim sudom, za koje mu je priznat trošak zastupanja, pa je sud odlučio kako se ne radi o opravdanom trošku. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

39. Budući da zainteresirana osoba nije uspjela u ovom sporu, to je odbijen zahtjev zainteresirane osobe za naknadom spora, pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

40. U pogledu prijedloga tužitelja pod 1. da tužba ima odgodni učinak za navesti je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a propisno da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

41. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Prema stavku 2. navedene zakonske odredbe investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju građevine na temelju izvršne građevinske dozvole. Iz citiranih odredbi Zakona o gradnji je razvidno kako šteta u slučaju gradnje na temelju izvršne građevinske dozvole može nastati samo i isključivo za investitora, pa su navodi tužitelja pod 1. o nastupu štete za tužitelja pod 1. koja bi se teško mogla popraviti, neutemeljeni. Slijedom iznijetog, prijedlog tužitelja pod 1. je odbijen, pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 16. srpnja 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv točke I. i II. presude nije dopuštena žalba (članak 127. stavak 1. ZUS-a). Protiv točke III. i IV. (odluke o trošku) i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje točke III. i IV. presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a), dok ne odgađa izvršenje rješenja (članak 128. stavak 3. ZUS-a).

DNA:

1. ĐH iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Darijo Čajo, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, Cesta dr. Franje Tuđmana 632

2. ĐHL iz [adresa]

3. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

4. KHL iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Zorica Škopić, odvjetnica u Zagrebu, Palmotićeva ulica 41

5. u spis