Legislator Case Law & Legislation
Gžnš-333/2014-1 AI generated

Croatian court quashes lower court judgment for lack of reasoning on liability and interest calculation errors.

Case Number Gžnš-333/2014-1
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The appellate court quashed the first-instance judgment and remanded the case for retrial due to insufficient reasoning regarding joint liability and incorrect interest calculations. The plaintiff argued for damages from a power line fire, while defendants claimed the lower court erred on interest start dates and failed to justify joint liability. The court ruled that the lower court ignored statutory requirements for proving hidden defects causing joint liability and misapplied the law on when interest on non-monetary damages begins to accrue.

Legislator headnote

AI generated

čl. 1064., 1107., 1109., 1089. st. 2. ZOO; čl. 370. ZPP; The court must explicitly justify the imposition of joint liability for damage from a dangerous thing based on hidden defects, and interest on non-monetary damages accrues from the date of the judgment, not the date of the damage assessment.

Keywords

AI generated
joint liability dangerous thing hidden defect property interest non-monetary damage lack of reasoning judgment remittal retrial

Cited Legislation

AI generated
čl. 1064. ZOO
čl. 1107. ZOO
čl. 1109. ZOO
čl. 1092. ZOO
čl. 43. st. 1. ZOO
čl. 200. ZPP
čl. 1089. st. 2. ZOO
čl. 353. st. 1. ZPP
čl. 370. ZPP

Cited Case Law

AI generated
Vrhovni sud RH Rev-x 400/10-2 od 6. srpnja 2011. godine

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Gžnš-333/14

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužiteljice G. B. rođ. Č. iz M., OIB: ..., zastupane po punomoćniku A. N., odvjetniku u M., protiv tuženika pod 1. Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP d.d.) Zagreb, OIB: ... i pod 2. H.o.p.s. d.o.o. Z., OIB: ..., oboje zastupani po punomoćniku M. M., odvjetniku u S., radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Makarskoj broj P-1283/09 od 16. svibnja 2014. godine, dana 1. listopada 2015. godine,

r i j e š i o j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Makarskoj broj P-1283/09 od 16. svibnja 2014. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom tuženici su obvezani solidarno isplatiti tužiteljici na ime naknade štete na poljoprivrednim kulturama i zemljištu iznos od 34.500,00 kuna sa zateznim kamatama od 27. siječnja 2009. godine do isplate, dok je za više traženo do iznosa od 57.500,00 kuna, te za kamate za razdoblje od 21. rujna 2008. godine do 26. siječnja 2009. godine, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

Odlukom o trošku naloženo je tuženicima solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 11.750,00 kuna sa zateznim kamatama od 16. svibnja 2014. godine do isplate.

Tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu kao i odluci o trošku i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači odnosno ukine.

Tuženici pod 1. i 2. se žale protiv dosuđujućeg dijela prvostupanjske presude, te odluke o trošku i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a uz prijedlog da se prvostupanjska presuda u tom dijelu preinači odnosno ukine, uz naknadu im troškova žalbenog postupka.

Inače, sukladno stajalištu zauzetom na sjednici Građanskog odjela Županijskog suda u Splitu od 3. srpnja 2014. godine u konkretnom slučaju smatrati je da rok za žalbu teče od dostave pisanog otpravka presude.

Tužiteljica je odgovorila na žalbu tuženika protiveći se svim njenim navodima i s prijedlogom da se odbije kao neosnovana.

Žalbe su osnovane.

Tužiteljica potražuje štetu koju da je pretrpjela uništenjem stabala njenih maslina uslijed požara izazvanog pucanjem spojnog užeta dalekovoda DV 110kv (sa stupa broj 61).

Prvostupanjski sud je obvezao tuženike pod 1. i 2. na naknadu štete tužiteljici bez da je naveo razloge o odlučnim činjenicama odnosno uopće nije obrazložio zbog čega smatra pasivno legitimiranim obojicu tuženika i to solidarno. Samo šturo navodi da je ovdje riječ o objektivnoj odgovornosti za štetu od opasne stvari.

Za štetu od opasne stvari prema čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) odgovara vlasnik te stvari koji se može osloboditi odgovornosti ako se ispune pretpostavke u kojima može doći do oslobođenja od ove odgovornosti.

Odgovornost za štetu koja potječe od opasne stvari u trenutku dok se ona nalazi kod osobe koja je drži voljom vlasnika uređena je pak odredbom članka 1066. ZOO-a. Pritom nije od značaja činjenica radi li se o stvarnopravnom (npr. služnosti) ili obveznopravnom odnosu (npr. najam, zakup, posudba). Isto tako, nije od značaja činjenica je li riječ o povjeravanju opasne stvari na dulje ili kraće vrijeme.

Prema stavku 1. ovog članka umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu, dok prema stavku 2. istog članka ako je šteta proizišla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari, na koje vlasnik osobi kojoj je povjerio stvar da se njome služi ili osobi koja je inače dužna nadgledati stvar nije skrenuo pozornost, za štetu pored ovih osoba odgovara i vlasnik stvari. Riječ je o solidarnoj odgovornosti više osoba za istu štetu (članak 1107. i 1109. ZOO-a), a ne o podijeljenoj odgovornosti i razmjernoj naknadi (članak 1092. ZOO-a ). To znači da svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjena, ali kad jednom dužnik ispuni obvezu, ona prestaje i svi se dužnici oslobađaju. Takav sadržaj solidarnosti dužnika propisuje odredba iz članka 43. stavak 1. ZOO-a. Tužitelj dakle kao vjerovnik može utužiti svakog solidarnog dužnika ponaosob ili više njih zajedno, ili pak sve zajedno, a u potonjem slučaju oni su suparničari ili tzv. obični, jer svaki od njih može biti samostalna stranka u postupku slijedom odredbe iz članka 200. ZPP-a.

Dakle, do suodgovornosti (solidarna odgovornost) vlasnika stvari dolazi ako je šteta proizišla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari, te da vlasnik stvari na ova svojstva odnosno mane nije skrenuo pozornost.

Odlučujući u ovoj pravnoj stvari prvostupanjski sud je međutim, zanemario citiranu odredbu, te je propustio sagledati stanje spisa u svjetlu iste, zbog čega je i činjenično stanje odlučno za ovaj spor do sada ostalo nepotpuno utvrđeno, a bez čega nije moguće ni ocijeniti pravilnost primijenjenog materijalnog prava.

Isto tako treba reći da su u pravu tuženici kada tvrde da je i u pogledu tijeka zateznih kamata pogrešno primijenjeno materijalno pravo (čl. 1089. stavak 2. ZOO-a), jer je riječ o naknadi nenovčane imovinske štete na koju teku zatezne kamate od donošenja prvostupanjske presude, kojom je visina naknade određena.

Naime, prema stajalištu ovog suda zatezne kamate na tražbinu naknade štete teku od dana kad je nenovčana imovinska šteta postala novčanom u smislu članka 1089. stavak 2. ZOO-a.

Stoga na naknadu nenovčane materijalne štete koja nije popravljena zatezne kamate teku od donošenja prvostupanjske presude, a ne od obavljene procjene, kako to cijeni sud prvog stupnja.

Okolnost što je šteta procijenjena u određeno vrijeme prije zaključenja glavne rasprave odnosno u postupku osiguranja dokaza ne opravdava i priznanje zateznih kamata od tog dana, jer tužiteljica ima mogućnost zahtijevati novu procjenu budući se šteta utvrđuje u vrijeme presuđenja (identično stajalište u odluci Vrhovnog suda RH Rev-x 400/10-2 od 6. srpnja 2011. godine).

Slijedom iznijetog, pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Kako je za sad neizvjestan uspjeh stranaka u postupku valjalo je ukinuti i odluku o trošku.

U nastavku postupka prvostupanjski sud će razmotriti predmet spora prema izloženom, te nakon ocjene svih dokaza ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i trošku postupka.

U Splitu 1. listopada 2015. godine

SUTKINJA

Vedrana Perkušić