Rev-x-1037/2010-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Revx 1037/10-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak Radej, mr. sc. Lucije Čimić, Jasne Guštek i Jasenke Žabčić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica D. J., M. J., K. J. rođ. J., J. F. rođ. J. i S. P. rođ. J., svi iz B., zastupanih po punomoćniku D. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika C. o. d.d. Z., zastupanog po punomoćniku Š. S., odvjetniku u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljica protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-102/10-2 od 20. travnja 2010. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2323/93 od 28. rujna 2009., u sjednici vijeća održanoj 6. travnja 2011.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se revizija tužiteljica kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljica za isplatu svakoj od njih iznosa od 200.000,00 kn s pripadajućom kamatom i troškom postupka te je odbijen i zahtjev tužiteljice D. J. za isplatu 8.732,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom i troškom postupka. Ujedno je naloženo tužiteljicama tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 190.407,95 kn.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljica i potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv te presude reviziju su izjavile tužiteljice zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Predlažu ukidanje nižestupanjskih presuda.

U odgovoru na reviziju tuženik osporava navode tužiteljica i predlaže reviziju kao neosnovanu odbiti.

Revizija nije osnovana.

Predmet spora u ovom predmetu je naknada nematerijalne štete na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe (čl. 201. Zakona o obveznim odnosima „Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 3/94, 69/94, 112/99, 88/01), te naknada materijalne štete na ime izgradnje nadgrobnog spomenika.

Nižestupanjski sudovi tužbeni zahtjev ocijenili su neosnovanim uz obrazloženje:

-da je suprug i otac tužiteljica sada pok. B. J. ozlijeđen u prometnoj nezgodi od …. pri čemu je zadobio niz natučenja po tijelu i udovima uz krvne podljeve i oguljotine, te komplicirane prijelome obih potkoljenica uz pomak ulomaka;

-da se kao komplikacija ozljeda kod B. J. razvio osteomielitis - kronični gnojni proces na kostima obih potkoljenica, koje posljedice su izazvale potrebu brojnih operativnih zahvata;

-da se kao daljnja komplikacija razvila tromboza na venama donjih ekstremiteta;

-da je B. J. umro dana …., time da uzrok njegove smrti nije utvrđen obdukcijom, dok se u liječničkom izvještaju kao uzrok smrti navode posljedice i komplikacije osteomielitisa i tromboze, otkaz kardio-respiratornog sistema i opća iscrpljenost;

-da liječnici vještaci dr. J. R. i dr. I. K. u nalazu i mišljenju od 9. studenog 1993. nalaze nedvojbenu uzročnu povezanost između zadobivenih ozljeda i smrti prednika tužitelja;

-da je povodom prigovora tuženika na ovaj nalaz vještaka provedeno novo vještačenje po profesorima Medicinskog fakulteta dr. sci. J. H., dr.sci. Đ. M. i dr. sci. D. Z., koji smatraju da se bez izvršene obdukcije, obzirom na gotovo desetogodišnji razmak od ozljeđivanja do dana smrti, u kojem razdoblju su mogla nastati druga interkurentna oboljenja, ne postoji medicinska dokumentacija koja bi objektivno, sa sigurnošću potvrdila da bi uzrok smrti bio u vezi s ozljedama, jer je moguće da je uzrok smrti mogao nastati iz nekog drugog medicinskog razloga;

-da je postupajući temeljem odredbe čl. 261. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/88 - dalje: ZPP) sud saslušao vještake čija su se mišljenja bitno razilazila, te su se vještaci dr. J. R., dr. I. K. i prof. dr. sc. D. Z. suglasili da bez izvršene obdukcije nije moguće objektivno utvrditi uzrok smrti i postojanje uzročno posljedične veze;

-da mišljenju potonjih vještaka (zapisnik od 18. veljače 2003.) stranke nisu prigovorile.

Prema odredbi čl. 392.a. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/88 - dalje: ZPP) revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP.

Prigovori tužiteljica u bitnom svode se na tvrdnju da su nižestupanjski sudovi na temelju činjenica razvoja komplikacija bolesti, višekratnih operativnih zahvata, neprekidnom liječenju prednika tužiteljica, koje nije bilo dovršeno do njegove smrti, unatoč konačno usuglašenom mišljenju vještaka o objektivnoj nemogućnosti utvrđivanja uzroka smrti, izveli pogrešan zaključak o nedokazanom postojanju uzročno-posljedične veze. Smatraju da su zbog toga razlozi drugostupanjske presude nejasni i proturječni, a o odlučnim činjenicama da postoji proturječnost između onoga što se o odlučnim činjenicama iznosi i stvarnog stanja predmeta, zbog čega da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP.

Suprotno tvrdnji tužiteljica pobijana presuda ima jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu ni u suprotnosti sa stanjem predmeta. Nije stoga ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koji određeno ukazuju revidentice, a nije nađena ni bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Navedeni prigovori revidentica kojima one osporavaju pravilnost zaključka nižestupanjskih sudova o nepostojanju uzročno-posljedične veze činjenične su naravi. Kako se prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP revizija ne može izjaviti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, to takvi navodi nisu od značaja u revizijskom postupku.

Na utvrđeno činjenično stanje o nedokazanoj uzročno-posljedičnoj vezi između ozljeđivanja prednika tužitelja u štetnom događaju od 5. kolovoza 1983. i njegove smrti .... pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su tužbeni zahtjev kao neosnovan odbili.

Nije stoga ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Slijedom iznesenog temeljem čl. 393. ZPP odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 6. travnja 2011.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v.r.